DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 104     <-- 104 -->        PDF

sjetva, doznaka itd. Prema novom režimu, nama u UŠP Gospić iz drugih Uprava dolazi 28-31 inženjer i 15-20 šumarskih tehničara, koji se izmjenjuju svakih tjedan dana. Ti ljudi nisu u Liku došli svojevoljno, došli su na teren koji nikada nisu vidjeli, a moraju vršiti doznaku, jedan od najstručnijih šumarskih radova. Tako se na jednoj površini izmijene po tri doznačivača. Tko će u ovakvim uvjetima potpisati knjižicu doznake, ne zna se, tko će napraviti pripremu rada, ne zna se. Ti ljudi koji dolaze sa strane imaju troškove smještaja i ostale troškove koje plaća UŠP Gospić. Ponavljam da se ovdje radi o slabo naseljenim ruralnim sredinama u kojima svako radno mjesto ima izuzetno značenje za opstanak cijeloga kraja. Ljudi koji su danas tamo ostali bez posla osnovali su svoje obitelji i odlučili su živjeti na ovim prostorima. Oni su prisiljeni napustiti ovaj kraj i tražiti egzistenciju negdje drugdje. Pitanje je gdje u Hrvatskoj, možda u Kanadi ili…Za one koji su prisiljeni doći iz drugih sredina, osim nepoznavanja terena, upitna je i motiviranost. Znam da će ovo što sam rekla vjerojatno imati slabog odjeka kod nadležnih, međutim, morala sam to reći iz obzira prema kolegama koji su ostali bez posla, ali i iz odgovornosti prema kraju u kojem živim, kao i svojoj struci.
Mr. sc. Ivan Grginčić zaključio je kako se restrukturiranje HŠ provodi potiho i da je činjenica da kolege ostaju bez posla. Naša je dužnost reagirati na to jer to se u krajnjem slučaju može dogoditi svima nama.
Ariana Telar, dipl. ing. potvrdila je da se isto to što je navela kolegica Dasović događa i na području UŠP Sisak.
Akademik Matić usporedio je stanje u šumarstvu u Slovačkoj, koju je nedavno posjetio s onim u Hrvatskoj. Na približno istoj površini šuma u Slovačkoj radi 15000 radnika, dok mi u Hrvatskoj stalno govorimo o viškovima radnika. S obzirom na uzgojni oblik šuma u Slovačkoj, koje su većinom kulture, u kojima je gospodarenje jednostavnije nego u našim 97 % prirodnim šumama, ovaj nerazmjer još više dolazi do izražaja. U vrijeme Domovinskog rata u HŠ radilo je 15 do 17 tisuća ljudi i sve je štimalo. U takvim okolnostima moramo postaviti pitanje kompetentnosti ljudi koji vode šumarstvo. Temeljiti poslovanje u šumarstvu isključivo na dobiti bez ulaganja u šume i ljude dovest će u pitanje potrajnost naših šuma. Problemi u poduzeću nastali su kada je ono iz Javnog poduzeća pretvoreno u trgovačko društvo. Dogodilo su se negativne posljedice, slične kao i u drugim trgovačkim društvima u državnom vlasništvu. Predlažem da, s obzirom na današnje stanje u šumarstvu, napišemo prosvjedno pismo i pošaljemo ga nadležnima.
Prof. dr. sc. Milan Glavaš podržao je prethodne stavove i takve postupke nadležnih nazvao zločinom prema djeci, majkama, očevima, prema šumarskoj struci, kao i prema cijeloj našoj državi. Treba javno reći imena i prezimena ljudi koji to provode.
Ad. 3. Izvršenje financijskog plana za 1. polugodište 2014. godine komentirala je Biserka Marković, dipl. oec., voditeljica financijske službe. Dinamika izvršenja se odvija prema planu, s izuzetkom prihoda planiranih za Šumarski list, koji će se ove godine ostvariti krajem godine, kao i prihode od donacija čiju dinamiku je nemoguće točno predvidjeti.
Ad. 4. Glavni urednik Šumarskog lista osvrnuo se na trenutno stanje u znanstvenoj publicistici u svijetu gdje je zavladalo "žutilo" za koje se nada da nije obuhvatilo i Šumarski list koji je zadržao dignitet struke. U znanstvenom segmentu je nevjerojatno koliko je opća komercijalizacija prevladala u časopisima. Danas velik broj "znanstvenih" časopisa služi za obrtanje novca. Prepoznati krivotvorine, koje su prisutne na svakom koraku, jedan je od glavnih zadataka urednika Šumarskoga lista, koji je srećom ostao izoliran od takvih pojava. Iako je citiranost Šumarskog lista vidljiva kroz tzv. IMPACT faktor razmjerno niska, list je zadržao svoj znanstveni i stručni dignitet.
Akademik Matić rekao je da je Šumarski list najbolji znanstveno-stručni časopis u okruženju i nema područja o kojemu, u svojih 138 godina izlaženja, nije pisao. Na Uredničkom odboru, za koji se nada da će uskoro biti sazvan, predložit će neka poboljšanja kako bi i dalje zadržao svoj visoki status. Danas mnogi autori koriste Šumarski list za svoja napredovanja, a usprkos njegovoj znanstvenoj sveobuhvatnosti kroz dugo povijesno razdoblje, rijetko ga citiraju. Predlaže recenzentima da na to upozore autore članaka.
Ad. 5. U ime članova Nadzornog odbora Stjepan Blažičević, dipl. ing. izvijestio je da su za predsjednicu NO HŠD-a izabrali Marinu Mamić, dipl. ing.
Novoizabrana predsjednica zahvalila je na iskazanom povjerenju, posebno zato što je ona prva žena u povijesti HŠD-a na mjestu predsjednika NO, što je za nju izuzetna čast. Izrazila je nadu da će Nadzorni odbor, kao i do sada, imati malo posla, jer je poslovanje HŠD-a uvijek bilo uzorno.
Ad. 6.
Prof. dr. sc. Milan Glavaš obavijestio je o kontaktu s kolegom iz Alžira, koji je Šumarski fakultet završio u Hrvatskoj, a danas živi u Kanadi. Za nedavnog boravka u Hrvatskoj iskazao je želju da se uspostavi veza šumara Hrvatske i Alžira. Prof. Glavaš misli da bi ovu vezu svakako trebalo uspostaviti i to preko HŠD-a. Predlaže formiranje jedne uže grupe koja bi organizirala posjet kolegama u Alžiru iduće godine.
Silvija Zec, dipl. ing., tajnica HKIŠDT, izvijestila je o nadolazećim izborima za tijela Komore u studenom ove godine. Nastavlja se sa stručnim predavanjima u Komori, pa tako najavljuje prva predavanja u vezi s novim Izmjenama i dopunama Zakona o šumama.