DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Radi statističke potvrde ovog rezultata, primijenjen je statistički značajan model logističke regresije (likelihood ratio (LR) = 122,9977; p < 0,0001) koji se koristio kako bi analizirali mortalitet pinije (Tablica 3). U model logističke regresije uvrštene su tri varijable: početna visina pinije nakon sadnje, priprema tla i volumen kontejnera te interakcija – priprema tla × volumen kontejnera. Priprema tla je varijabla koja ima najveći utjecaj na preživljenje pinije (Pinus pinea L.), šest godina nakon sadnje (exp (β) = 3,4591; p < 0,0001). Početna visina (visina 2003. godine) i volumen kontejnera samostalno nisu imali utjecaj na preživljenje pinije, ali je volumen kontejnera u interakciji s pripremom tla bio statistički vrlo značajan kod preživljenja (exp (β) = 3,0710; p = 0,0024). Model pokazuje kako jednogodišnje sadnice pinije, posađene u riperano tlo, imaju 3 i pol puta veću šansu za preživljenje šest godina od sadnje od onih posađenih u jame. Kombinacija riperano tlo × veliki kontejner daje 3 puta veću šansu za preživljenje nego kombinacija kod koje se primjenjuje sadnja u jame sadnica iz malih kontejnera (120 cm3 i 220 cm3). Slične rezultate za piniju u sredozemnom dijelu Španjolske (Sevilla) iznijeli su Palacios i Navarro Cerillo (2008). Ovi su autori utvrdili da se sadnjom sadnica pinije u riperano tlo šansa za preživljenje, u odnosu na sadnju u jame, povećava za čak 44 puta, a da šansa preživljenja kvalitetne sadnice u odnosu na manje kvalitetnu raste za 78 %. Dominguez – Lerena i dr. (2000) proučavajući 16 tipova kontejnera različitih volumena i dubina, zaključuju kako veličina kontejnera utječe na preživljenje, ali i na rast jednogodišnjih sadnica pinije u sredozemnom dijelu Španjolske. Pritom su zaključili kako idealan kontejner za proizvodnju jednogodišnjih sadnica pinije mora biti između 300 i 350 cm3 i više, te kako mu minimalna dubina mora biti 19 cm. Na temelju rezultata utvrđeno je kako veličina kontejnera i priprema tla mogu značajno utjecati na preživljenje svih sredozemnih vrsta istraživanih u eksperimentu. 3.3. Utjecaj kontejnera i pripreme tla na rast i razvoj bora pinije u šumskoj kulturi – Container and soil preparation effects on one year old stone pine seedlings growth and development Rezultati visinskog rasta bora pinije (Pinus pinea L.) za razdoblje od 2003. do 2009. godine prikazani su u grafikonu 3. U šestoj godini, kada su obavljene zadnje izmjere na plohi, pinija iz kontejnera T7/24, posađene na riperanom tlu, imala je prosječnu visinu 121,05 ± 18,06 cm, a iz kontejnera T8/24 – 123,31 ± 22,04 cm. Pri zadnjoj izmjeri, 2009. godine, pinija iz kontejnera MP53/12, posađena na riperanom tlu (Slika 5) imala je prosječnu visinu 103,38 ± 19,04 cm, a najmanje su bile one posađene u jame: 85,23 ± 24,21 cm. Pinija iz kontejnera MP33/18, posađena na riperanom tlu imala je prosječnu visinu 104,16 ± 17,82 cm, dok sadnica posađenih u jame nije bilo. Najveći visinski rast u šestogodišnjem razdoblju imale su pinije iz većih kontejnera sađene na riperanom |