DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 73     <-- 73 -->        PDF

POTOČNA DOLINA RAKITOVAC - PODRUČJE PREDVIĐENO ZA ZAŠTITU
Dragan Prlić
Karta prirodnih vrijednosti Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Virovitičko-podravske županije, trenutno prikazuje 15 već zaštićenih prirodnih vrijednosti te još dodatna 24 prirodna elementa predviđena za zaštitu na području županije (http://virovitica-nature.com/karta-prirodnih-vrijednosti/). Prema dotičnom popisu, jedno od lokaliteta predviđenih za zaštitu je i potočna dolina Rakitovac koja se nalazi na južnom, pretežito brežuljkastom području grada Slatine. Prema dostupnom kartografskom prikazu nisu u potpunosti jasne granice područja predviđenog za zaštitu, niti je poznato jesu li ovdje provedena bilo kakva biološka istraživanja.
Šuma Rakitovac, uključujući i okolne šumske površine, ne ističe se velikim nadmorskim visinama, ali posjeduje vrlo dinamičnu konfiguraciju terena, pri čemu se ugrubo mogu izdvojti: 1) najniži dijelovi koje prati šumski makadam i koji se otvaraju prema naselju te 2) strme i zavojite padine s nekoliko izloženih vršnih točaka. Poveznica između te dvije vrlo različite prirode terena su povremeni vodotoci koji se s brežuljaka spuštaju u niže dijelove, gdje se spajaju s glavnim šumskim potokom. Upravo bi ova dinamika trebala predstavljati temelj zaštite područja, budući da ona posljedično utječe na raznovrsnost stanišnih tipova i flore.
Na padinama šume Rakitovac dominiraju šume hrasta kitnjaka i običnog graba, mjestimično uz pojavu acidofita poput bjelkaste bekice (Luzula luzuloides), dok se na vršnim izloženim dijelovima pojavljuju i termofilni elementi, primjerice crni jasen ili brekinja. S druge strane, najnižim dijelovima Rakitovca prolazi glavni šumski potok (slika 1) te nekoliko bočnih vodotoka koji plave šumske doline, uvjetujući na njima pojavu hrasta lužnjaka, crne johe ili poljskog jasena. Također uz same potoke moguća je pojava i nekih drugih elemenata, kao što su sjenovite zajednice lopuha (Petasites hybridus) (slika 2) ili populacije šumske preslice (Equisetum sylvaticum) (slika 3), čiji je ovo i jedini poznati lokalitet za slatinsko područje.