DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 73 <-- 73 --> PDF |
POTOČNA DOLINA RAKITOVAC - PODRUČJE PREDVIĐENO ZA ZAŠTITU Dragan Prlić Karta prirodnih vrijednosti Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Virovitičko-podravske županije, trenutno prikazuje 15 već zaštićenih prirodnih vrijednosti te još dodatna 24 prirodna elementa predviđena za zaštitu na području županije (http://virovitica-nature.com/karta-prirodnih-vrijednosti/). Prema dotičnom popisu, jedno od lokaliteta predviđenih za zaštitu je i potočna dolina Rakitovac koja se nalazi na južnom, pretežito brežuljkastom području grada Slatine. Prema dostupnom kartografskom prikazu nisu u potpunosti jasne granice područja predviđenog za zaštitu, niti je poznato jesu li ovdje provedena bilo kakva biološka istraživanja. Šuma Rakitovac, uključujući i okolne šumske površine, ne ističe se velikim nadmorskim visinama, ali posjeduje vrlo dinamičnu konfiguraciju terena, pri čemu se ugrubo mogu izdvojti: 1) najniži dijelovi koje prati šumski makadam i koji se otvaraju prema naselju te 2) strme i zavojite padine s nekoliko izloženih vršnih točaka. Poveznica između te dvije vrlo različite prirode terena su povremeni vodotoci koji se s brežuljaka spuštaju u niže dijelove, gdje se spajaju s glavnim šumskim potokom. Upravo bi ova dinamika trebala predstavljati temelj zaštite područja, budući da ona posljedično utječe na raznovrsnost stanišnih tipova i flore. Na padinama šume Rakitovac dominiraju šume hrasta kitnjaka i običnog graba, mjestimično uz pojavu acidofita poput bjelkaste bekice (Luzula luzuloides), dok se na vršnim izloženim dijelovima pojavljuju i termofilni elementi, primjerice crni jasen ili brekinja. S druge strane, najnižim dijelovima Rakitovca prolazi glavni šumski potok (slika 1) te nekoliko bočnih vodotoka koji plave šumske doline, uvjetujući na njima pojavu hrasta lužnjaka, crne johe ili poljskog jasena. Također uz same potoke moguća je pojava i nekih drugih elemenata, kao što su sjenovite zajednice lopuha (Petasites hybridus) (slika 2) ili populacije šumske preslice (Equisetum sylvaticum) (slika 3), čiji je ovo i jedini poznati lokalitet za slatinsko područje. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Valja naglasiti kako je u cjelokupnoj šumi Rakitovac zabilježeno ukupno 205 svojti vaskularne flore, od kojih su mnoge zakonom zaštićene. Među važnom florom mogu se izvojiti šumski srčanik (Gentiana asclepiadea), gotovo ugrožena vrsta na vlažnim i zasjenjenim mjestima, te osjetljivi crvenožuti repak (Alopecurus aequalis) koji je mjestimično zabilježen uz šumske lokve. Obje su vrste, dakle, pripadnici Crvene liste vaskularne flore kojih je na području Rakitovca zabilježeno još nekoliko. Uz navedeno, vrijednost potočne doline dopunjuju i nalazi subendemične trolisne režuhe (Cardamine waldsteinii), a na dobru očuvanost pojedinih dijelova šume ukazuje prisutnost indikatorskih vrsta poput šumskog cecelja (Oxalis acetosella) ili višegodišnje resulje (Mercurialis perennis). Bogati florni inventar te heterogenost stanišnih tipova na relativnom malom području govore u prilog potočne doline Rakitovac kao potencijalnog značajnog krajobraza. Takav bi status očuvao postojeću krajobraznu vrijednost i biološku raznolikost šume, a ujedno bi se na taj način otvorila i mogućnost njezine edukativne namjene. PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA OSNUTKA MEĐUNARODNE UDRUGE PRO SILVA Igor Anić Međunarodna udruga PRO SILVA okuplja šumarske znanstvenike, praktičare, šumovlasnike i ostale zainteresirane stručnjake koji promiču prirodno gospodarenje šumama. Udruga je osnovana 1989. godine u Sloveniji (Robanov kot). PRO SILVA njeguje višenamjensko, progresivno i potrajno gospodarenje šumama. PRO SILVA podržava suradnju i razmjenu informacija između nacionalnih podružnica, uspostavu mreže trajnih ploha i reprezentativnih terenskih objekata, organizaciju ekskurzija i skupova, suradnju između znanstvenih, visokoškolskih i drugih ustanova i organizacija. PRO SILVA ima podružnice u Albaniji, Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Mađarskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, SAD-u, Španjolskoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji. PRO SILVA CROATIA djeluje kao sekcija Hrvatskog šumarskog društva. Od 11 – 13. rujna ove godine PRO SILVA je proslavila 25. rođendan u Švicarskoj. Tijekom tri dana održane su sjednice Glavnog odbora, godišnja skupština udruge i terenske ekskurzije. Sjednice su održane u kampusu Sursee, u kantonu Luzern. Tom prilikom je prezentiran Priručnik za provedbu šumskouzgojnih zahvata sukladno načelima PRO SILVA u Valoniji (Belgija), kojega je izdala udruga Foręt Wallone asbl. Na ekskurzijama su delegati članica udruge PRO SILVA posjetili šume grada Züricha (Grün Stadt Zürich), zatim Gutschwald u Oberägeriju, Deiniker Wald u kantonu Zug, šumu Holziker Wald u Hirschthalu, kanton Aargau, te šume |