DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Valja naglasiti kako je u cjelokupnoj šumi Rakitovac zabilježeno ukupno 205 svojti vaskularne flore, od kojih su mnoge zakonom zaštićene. Među važnom florom mogu se izvojiti šumski srčanik (Gentiana asclepiadea), gotovo ugrožena vrsta na vlažnim i zasjenjenim mjestima, te osjetljivi crvenožuti repak (Alopecurus aequalis) koji je mjestimično zabilježen uz šumske lokve. Obje su vrste, dakle, pripadnici Crvene liste vaskularne flore kojih je na području Rakitovca zabilježeno još nekoliko. Uz navedeno, vrijednost potočne doline dopunjuju i nalazi subendemične trolisne režuhe (Cardamine waldsteinii), a na dobru očuvanost pojedinih dijelova šume ukazuje prisutnost indikatorskih vrsta poput šumskog cecelja (Oxalis acetosella) ili višegodišnje resulje (Mercurialis perennis).
Bogati florni inventar te heterogenost stanišnih tipova na relativnom malom području govore u prilog potočne doline Rakitovac kao potencijalnog značajnog krajobraza. Takav bi status očuvao postojeću krajobraznu vrijednost i biološku raznolikost šume, a ujedno bi se na taj način otvorila i mogućnost njezine edukativne namjene.
PROSLAVLJENA 25. OBLJETNICA OSNUTKA MEĐUNARODNE UDRUGE PRO SILVA
Igor Anić
Međunarodna udruga PRO SILVA okuplja šumarske znanstvenike, praktičare, šumovlasnike i ostale zainteresirane stručnjake koji promiču prirodno gospodarenje šumama. Udruga je osnovana 1989. godine u Sloveniji (Robanov kot).
PRO SILVA njeguje višenamjensko, progresivno i potrajno gospodarenje šumama. PRO SILVA podržava suradnju i razmjenu informacija između nacionalnih podružnica, uspostavu mreže trajnih ploha i reprezentativnih terenskih objekata, organizaciju ekskurzija i skupova, suradnju između znanstvenih, visokoškolskih i drugih ustanova i organizacija.
PRO SILVA ima podružnice u Albaniji, Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Češkoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Luksemburgu, Mađarskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Njemačkoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj, Sloveniji, SAD-u, Španjolskoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji. PRO SILVA CROATIA djeluje kao sekcija Hrvatskog šumarskog društva.
Od 11 – 13. rujna ove godine PRO SILVA je proslavila ​​25. rođendan u Švicarskoj. Tijekom tri dana održane su sjednice Glavnog odbora, godišnja skupština udruge i terenske ekskurzije. Sjednice su održane u kampusu Sursee, u kantonu Luzern. Tom prilikom je prezentiran Priručnik za provedbu šumskouzgojnih zahvata sukladno načelima PRO SILVA u Valoniji (Belgija), kojega je izdala udruga Foręt Wallone asbl.
Na ekskurzijama su delegati članica udruge PRO SILVA posjetili šume grada Züricha (Grün Stadt Zürich), zatim Gutschwald u Oberägeriju, Deiniker Wald u kantonu Zug, šumu Holziker Wald u Hirschthalu, kanton Aargau, te šume

ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 75     <-- 75 -->        PDF

lokalne udruge šumovlasnika Grenchen u kantonu Solothurn. Neke od njih (Muhen, Hirschthal, Holziken) odlikuje 400-godišnja tradicija gospodarenja. Prezentirani su izvrsni primjeri prebornog gospodarenja jelovo-bukovim sastojinama, gospodarenja švicarskim femelschlagom jelovo-smrekovo-bukovim sastojinama te prevođenja smrekovih monokultura u jelovo-bukovo-smrekove sastojine preborne strukture.
Iz primjera je bilo razvidno kako gospodarenje šumama sukladno načelima PRO SILVA održava i unaprijeđuje potrajnost gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. Istaknuto je kako samo šuma gospodarena prema PRO SILVA načelima može potrajno pružati drvo, zaposlenje, čistu vodu, zaštitu od lavina i bujice te biti mjesto odmora i rekreacije. Istodobno, redovito gospodarenje je uvjet prilagodbe šume na sve izraženije i dinamičnije promjene u okolišu.
Sljedeći godišnji sastanak će se održati u Brnu, u Češkoj, u rujnu 2015. godine.
PEDESETA OBLJETNICA NASELJAVANJA DIVOKOZA NA MASIV PLANINE BIOKOVA - KRATKI OSVRT O PROVEDENIM PLANOVIMA I RADNJAMA TE POSTIGNUTIM REZULTATIMA U PROTEKLIH 50 GODINA
Filip Vilim Šabić
Uvod
Prije 50 godina, tj. šezdesetih godina prošloga stoljeća, izvršeno je prvo u povjesti, ispuštanje ( introdukcija-unošenje) početnog (rasplodnog) matičnog fonda divokoza na Biokovo.
1. studenog 1964. godine povijesni je datum unošenja prvih 7 grla divokoza na masiv planine BIOKOVA, da bi postupno do 23. listopada 1969. bilo završeno ispuštanje posljednjeg grla matičnog fonda od ukupno 48 jedinki.
Cijeli provedeni projekt i plan naseljavanja divokoza, u početku je vođen volonterski i amaterski, a provelo ga je SLDO-Makarska, SLDO-Imotski, članovi-lovci LD Makarska, LD Zagvozd i djelatnici Šumskog gospodarstva Makarska, koje je financijski podpomoglo Turističko društvo Makarska i HLS-a, a uz svesrdnu podršku organa lokalne uprave i ogromne većine domicilnog stanovništva Biokovlja.
Takav uspjeh i odlični postignuti rezultati introdukcije-naseljavanja krupne divljači (divokoza) prema ocjenama lovne struke, nisu zabilježeni nigdje drugdje u lovnoj praksi, kako kod nas, tako i u našem okruženji pa i šire u Europi, a neki lovni stučnjaci tvrde i u cijelome svijetu.
Priznanja i verifikacija takvih ocjena usmeno i pismeno iskazane su i upućene su nam putem delegata članica svjetske organizacije CIC-a, na zasjedanju Generalne skupštine CIC-a u Dubrovniku 1983. godine.
O naseljavanju – reinterdukciji krupne divljači DIVOKOZA na Biokovo u posljednjih pedeset godina napisano je, publicirano, snimljeno i objavljeno mnoštvo radova u javnim medijima, tiskovinama, stručnim časopisima i knjigama u zemlji i inozemstvu.