DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 78     <-- 78 -->        PDF

za nova unošenja divokoza u lovište Biokovo, sklapa novi ugovor s upravom lovišta Prenj u Jablanici o nabavci i isporuci novih 12 grla divokoza.
Izvršena je nova doprema i ispuštanje divokoza u Biokovsko lovište sa Primorske strane. (Otpremnice br. 375/69 od 10.10.1969. i otp. br 412/69 od 23.10.1969. god i to: 6 grla + 6 grla ukupno 12 novih grla.)
Time biva zaokružen plan ispuštanja, u kojemu SLDO-Makarska skupa sa ŠG Makarska ispušta s južnih strana Biokova ukupno 42 grla divokoza, a SLDO-Imotski sa sjeverne strane Biokova ispušta ukupno 6 grla divokoza.
Ukupan broj zdravih divokoza ispuštenih u Biokovsko lovište iznosi 48 grla divokoza, od čega 12 muških i 36 ženskih grla ili Makarska sudjeluje u naseljavanju Biokovova sa 89,6 % a Imotski sa 10,4 % početnog matičnog fonda.
Od 1969. do 1976. vrše se u masivu Biokova samo uzgojne i zaštitne radnje u cilju bržeg stvaranja potrebnog broja jedinki u populaciji.
U tom periodu nije vršeno nikakovo izlučivanje (odstrjel) u Biokovskom lovištu.
Od 1977. do 1991. godine vrši se plansko gospodarenje divokozom u lovištima masiva Biokovo i prati razvoj novonastale populacije. Od tada počinje oprezno i plansko izlučivanje-odstrel, s tim da LD iz Makarske gospodari većim južnim dijelom, a sjevernim manjim dijelom masiva gospodari LD iz Zagvozda.
U razdoblju od 1977. do 2013. godine iz masiva Biokovo izlučeno je kroz sve vrsta izlučuivanja-odstrela 1334 grla divokozje divljači ili 847 muških i 487 ženskih grla, od čega LU (LD) Makarska 808 grla 553/255 m:ž; LU (LD) Zagvozd 203 grla 119/84 m:ž; LG Biokovo 134 grla 81/53 m:ž; HŠ Šumarija Makarska 189 grla 94/95 m:ž.
Izvršenim izlučivanjima-odstrelom treba dodati prirodne gubitke, gubitke od predatora (vuk i dr.), brojne nedozvoljene lovove (krivolove koji se mjere s najmanje 30 do 50 % od ukupno registriranog legalnog i propisno izvršenog izlučivanja po osobnoj procjeni).Te vrijednosti su ukupno blizu 2000 grla divokoza, a ostvarena vrijednost iznesena iz novo stvorene populacije divokoza na Biokovu je viša od 1 milijun eura.
Istovremeno u proteklom razdoblju, posebno u prvih 25 godina, novostvorena populacija divokoza imala je svoju eksploziju brojnog stanja populacije i doživljava svoje najviše brojno stanje koje se 1990. godine procjenjuje na oko 1100 grla, zatim stagnira i smanjuje se iz više razloga, da bi danas prema procjeni stručnih radnika u lovištima Biokova imalo blagi i planski porast u skladu s LGO i iznosi oko 500 grla divokoza.
Približne procjene u pojedinim razdobljima bile su i to:
1. 1970 – 114 grla
2. 1975 – 358 grla
3. 1980 – 812 grla
4. 1985 – 979 grla
5. 1990 – 1100 grla
6. 1990 do 1995 brojnost se smanjuje za oko 50–60 % ( ratni uvijeti-Domovinski rat)
7. 2000 – 578 grla
8. 2003. – 590 grla
9. 2007. – 2014. oko 450 do 500 grla (procjena i stanje po LGO Biokovo za državno lovište Hrvatskih šuma–Šumarije Makarska).
Glavni razlog opadanja brojnog stanja u zadnjim godinama na približno 500 grla matičnog fonda je uz ratne i poratne uvjete u lovištima Biokova i pojava velikog broja predatora -vuka.
Prema posljednjim procjenama, pojava dva vučja čopora u masivu Biokovo, sada prostoru Parka prirode Biokovo, ozbiljno remete ravnotežu i sprječavaju veći prirast u populaciji, a time i porast brojnog stanja populacije.
Također razvojem izletničkog turizma u Parku prirode Biokovo, sve veći broj posjetitelja i automobila, kao popratnu pojavu, uzrokuje ozbiljne dislokacije divokoza s planinskog platoa uz cestu Staza-Sv.Jure u manje pristupačne i mirnije središnje dijelove Biokova.
Ovo upućuje na to da postignuti rezultati i pedeset godina od početka ove vrijedne akcije na obogaćivanju prirodne raznolikosti faune Biokova, zavređuju mnogo truda rada i zalaganja danas, te posebnu pozornost od svih koji neposredno ili posredno vode brigu o prostoru Parka prirode Biokova i lovišta koja su na njemu ustanovljena, kako bi se sačuvala ova jedinstvena i danas ugrožena lovna i životinjska vrsta u Hrvatskoj.
Mislim da i obilježavanje ove rijetke pedesetogodišnjice bez obzira kako i na koji način, zavređuje pozornost lovačke, pa i šire javnosti.