DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 81     <-- 81 -->        PDF

L’Italia forestale e montana
(Časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje talijanske Akademije šumarskih znanosti – Firenze)
Frane Grospić
Iz broja 3 svibanj-lipanj 2014 izdvajamo:
Inauguracija 63. akademske godine talijanske Akademije šumarskih znanosti
U palači Medici Riccardi održana je 3. travnja svečanost inauguracije 63. akademske godine talijanske Akademije šumarskih znanosti u nazočnosti brojnih autoriteta društvenog i političkog života i ostalih sudionika.
Svečanost je otvorio prof. Orazio Ciancio, predsjednik Akademije, a pozdravni govor su održali: dr. Pietro Roselli-provincijalni opunomoćenik za poljoprivredu, dr. Donato Monaco-regionalni direktor državnih šuma, dr. Carlo Chiostri ispred sektora "Pošumljavanje i inventivnost" regije Toscana, te dr. Marcello Pagliai-direktor Centra za istraživanje za agrobiologiju i pedologiju.
Nakon pozdrava upućenih gostima predsjednik je dao prikaz aktivnosti Akademije u 62. akademskoj godini:
– 10. travnja 2013. održana je inauguracija 62. akademske godine,
– 8. svibnja održano je u Viterbu savjetovanje s grupom IUFRO o istraživanju i pokusima u agrikulturi, šumarstvu i ekologiji,
– 3. srpnja održan je u Firenci kongres na temu "Nove operativne metode za održivo gospodarenje visokih šuma crnog bora i panjača cera".
– 15. listopada u Bariscianu (AQ) održan je kongres na temu "Pravo korištenja građana na zaštićenim područjima". Osim toga Akademija je imala učešće u mnogim manifestacijama i istraživačkim aktivnostima u suradnji s institutima, sveučilištima, državnim šumama i dr.
Predsjednik je najavio održavanje "Međunarodnog šumarskog kongresa" koji će se održati od 26. do 29. studenog u Firenci. Kongres organizira Akademija i Državne šume regije Toscana. Trebali bi biti nazočni talijanski i inozemni znanstvenici i predstavljani šumarski problemi političkom svijetu, što do sada znanstvenici nisu činili, u nadi da će to doprinijeti poboljšanje u sektoru.
Orazio Ciancio: Šumarska istraživanja između tehnologije i znanosti
U svom izlaganju prof. Ciancio je naglasio veliki tehnološki progres, koji se od polovice prošloga stoljeća rapidno širi u razne sfere.
Satelitski prikazi, simulacije i virtualna realnost omogućuju bolje poznavanje svijeta koji nas okružuje. Tako primjerice sustav Global Forest Watch nadzire stanje zelenila na zemlji. Podaci se ažuriraju godišnje sa rezolucijom od trideset metara i obuhvaćaju sva područja planete. U časopisu "Science" objavljeni su podaci za period od 2000-2012.g. na globalnoj razini zbog požara, neracionalne sječe i raznih bolesti izgubljeno je 230 milijuna ha šume. U istom periodu nastalo je 80 milijuna ha novih šuma, što rezultira gubitkom od 150 mil. ha u 12 godina, a to je površina oko pet puta veća od Italije. To vodi prema nepovratnom putu, čiji uzrok treba vidjeti u prekomjernom tehnološkom razvoju. Rezultati su: katastrofe okoliša, klimatske promjene, gubitak biološke raznolikosti i neprocjenjive štete.
U daljnjim izlaganjima autor je naglasio važnost znanosti u području šumarstva. Znanstvena istraživanja trebaju biti kontinuirana i orijentirana prema novom procesu vezanom za fenomen promjena. Nažalost istraživanja se nalaze u fazi zastoja, jer su znanstvenici opterećeni gubitkom energije u potrazi za sredstvima koja uglavnom nedostaju.
Nakon pozdravnih govora, u kojima su predstavnici javnih ustanova i Regije Toscana zaželjeli uspješan i plodan rad Akademije u 63. akademskoj godini, predsjednik Akademije prof. Orazio Ciancio proglasio je otvorenje nove 63. godine rada Akademije. Pozvao je dr. Piu Bucelli da svojim izlaganjem nastavi rad svečane inauguracije.
Pia Bucella: Važnost multifunkcionalnosti europskih šuma
Šume Europske unije posljednjih se 60 godina kontinuirano povećavaju, prosječno 0,4 % godišnje od 1990.g. do sada. Razlog tomu su radovi na pošumljavanju, naseljavanje

ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 82     <-- 82 -->        PDF

šume na napuštene poljoprivredne površine i prirodne vegetacijske sukcesije.
Šume EU predstavljaju 4 % svjetskih šuma. Površina šuma i ostalog šumskog zemljišta zauzimaju oko 180 milijuna ha ili više od 41 % kopnene površine EU.
Najveći dio europskih šuma ima povećanje drvne mase, jer je od 1950.g. do sada smanjeno korištenje šuma do granice od 60–70 % od godišnjeg prirasta, ali je u periodu do 2020.g. predviđeno povećanje korištenja do 30 % zbog povećanja potražnje za proizvodima od drveta i razvoja bioenergije.
Važnost šumskog sektora ne sastoji se samo u potražnji za drvnim sortimentima, jer šume obavljaju mnoge međusobno povezane funkcije, često koncentrirane na isto mjesto.
Šume su bitna komponenta europskog krajolika. Mnoga područja ne bi bila naseljena bez učešća šuma koje štite infrastrukturu, naselja i poljoprivredne kulture od nepovoljnih hidrogeoloških pojava, smanjuju učinak vjetra i ublažuju eroziju.
Šume imaju važnu ulogu u pročišćavanju, uskladištenju i ispuštanju vode u površinske slivove, smanjujući opasnost od poplava.
Šume predstavljaju ekosustave s najvećom biološkom raznolikošću, što omogućava prilagodbu organizama na promjenu uvjeta okoliša i osiguravaju ukupnu stabilnost ekosustava.
Očuvanje biološke raznolikosti u šumama poboljšava sposobnost šuma na mogućnost prilagodbe promjenama. Novi monitoring na razini EU (Projekt BioSoil) daje detaljne informacije o stanju šuma EU, tako da od ukupne površine svjetskih šuma svrstanih u mrežu Natura 2000, na europske šume otpada 20 % ili više od 14 milijuna ha.
Šume čine bitnu kariku u procesu ugljika, jer apsorbiraju CO2 iz atmosfere i čine rezervoar ugljika i tako se suprotstavljaju povećanju koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Apsorpcija CO2 iz atmosfere iznosi oko 9 % emisije stakleničkih plinova industrijskog porijekla u EU. Degradacija šuma ili njihova prenamjena za druge potrebe tla mogu uzrokovati povećanje emisije stakleničkih plinova zbog razgradnje biomase i mineralizacije organske mase u tlu.
Šume su izvor obnovljivog energetskog materijala, kao supstitucija fosilnom gorivu koji je glavni uzrok povećanju koncentracije stakleničkih plinova. Šumska biomasa predstavlja polovicu ukupne potrošnje obnovljive energije u EU. Biomasa upotrijebljena za zagrijavanje, rashlađenje i električnu energiju treba 2020.g. pokriti više od 20 % svih energetskih potreba.
Šume obavljaju važnu ulogu za atmosfersku cirkulaciju i doprinose ublaženju problema vezanih za regionalnu klimu i sigurnost opskrbe vodom.
Šume imaju socijalnu vrijednost jer pružaju velike blagodati zajednici u odnosu na zdravlje, rekreativne i turističke aktivnosti. Ta socijal-ekonomska uloga šuma je velika, ali često podcijenjena. Europske šume sudjeluju u ruralnom razvoju i omogućuju zaposlenje za više od tri milijuna osoba.
Drvo je i danas glavni prihod šuma, iako one daju i mnoge druge produkte kao: pluto, smolu, gljive, orašaste plodove i šumsko voće. Oko 60 % europskih šuma je u privatnom vlasništvu, a ostalih 40 % je vlasništvo države i drugih javnih subjekata. Procjenjuje se da u EU ima oko 16 milijuna šumovlasnika s prosječnom površinom od 13 ha, ali je najveći dio privatnih posjeda manji od 5 ha.
Glavni izvor prihoda daje proizvodnja drveta, koja putem proizvodnih lanaca opskrbljuje tržište piljenom građom, drvenim pločama, kartonskim i papirnatim proizvodima, ogrjevnim drvetom, čipsom i korom za energiju, te ukupno osiguravaju preko dva milijuna radnih mjesta, s oko 300 milijardi fakturirane vrijednosti. To se najčešće odvija u malom i srednjem poduzetništvu ruralnog područja.
Unutar EU postoji mogućnost povećanja korištenja održivih drvnih resursa, ne zaboravljajući sve ostale uloge šume, koje su posebice važne za Mediteran, važnije od drvne proizvodnje.
Unutar EU nedostaje zajednička šumarska politika koja doprinosi realizaciji održivog gospodarenja šumom. Šumarska strategija EU, donesena 1998.g., ustanovila je aktivnosti za podržavanje održivog gospodarenja. Prvi akcijski plan za šume za razdoblje od 2007. do 2011. bio je važan akt za programiranje šumske strategije.
Europska komisija je elaborirala novu šumsku strategiju, polazeći od preporuka Akcijskog plana za šume koja treba odgovarati na nove izazove šumskog sektora Unije. Novu strategiju prihvatila je Komisija 20. rujna 2013.g. i predstavljena je Parlamentu EU. Strategija obuhvaća i grupira različite komplementarna gledišta (ruralni razvoj, poduzetništvo, okoliš, bioenergija, klimatske promjene, istraživanja i razvoj) i određuje osnovna načela za prihvaćanje i jačanje održivog gospodarenja.
Osnovni načela šumarske strategije zasnivaju se na održivom gospodarenju, koje zahtijeva gospodarenje i korištenje šuma uz uvažavanje biološke raznolikosti, produktivnosti, kapaciteta regeneracije, vitalnosti i sposobnosti da sada i u budućnosti obavlja važne ekološke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini, bez štete na ostalim ekosustavima.

ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Tommaso La Mantia, Rocco Lo Duca, Bruno Massa, Susanna Noccentini, Juliane Ruhl:
Biološka raznolikost sicilijanskih šuma 1. dio – Ptice
Istraživanja o biološkoj raznolikosti sicilijanskih šuma obavljena je u suradnji Sveučilišta Palermo – odjel poljoprivredne i šumarske znanosti i Sveučilište Firenze – odjel gospodarenja u sustavu poljoprivrede, prehrane i šu­marstva.
Sve veća važnost multifunkcionalnosti šuma, to jest ne samo produktivna, obvezuje procjenu učinka nekog novog oblika gospodarenja, a ne tradicionalnog na druge koncepte biološke raznolikosti. Šume djeluju na biološku raznolikost mnogim učincima međusobno povezanima, a koje model gospodarenja modificira u nekim funkcionalnim procesima ekosustava:
– veću biološku raznolikost posjeduje vertikalna struktura šuma, to se posebno odnosi na ekosustav ptica,
– raznolikost se povećava sa starošću drvne komponente, što je vezano za povećanje mogućnosti gniježđenja ptica,
– učešće drvne nekromase od stojećih i ležećih stabala, što je stanište mnogih životinjskih i biljnih vrsta,
– različita gustoća stabala s bogatim prizemnim slojem i čistine obrasle grmljem i travom omogućuju povoljno stanište mnogim biljkama i životinjama.
Cilj ovog istraživanja je procjena postojećih odnosa između nekih tipologija šume i ptičjih populacija, te koji su čimbenici unutar šume i koji utječu na raznolikost ptičje faune.
Područje Sicilije obilježeno je velikom raznolikošću abiotskih čimbenika i načinom gospodarenja šumskim pokrovom. Iz tih razloga bilo je potrebno istraživanje obavljati na više studijskih površina, kako bi se ustanovio odnos te varijabilnosti i ptičje faune.
Odabrano je 15 studijskih površina, unutar kojih su uzimani uzorci na 81 pokusnoj plohi. Odabir pozicija pojedinih pokusnih ploha je od posebne važnosti. Informacija o pokusnim plohama prikazana je tablično. Navodimo 1 primjer iz tablice:
Oblik pokusnih ploha je kružni, promjera 8 m (oko 200 m2) i promjera 40 m (oko 5000 m2). Središte plohe označeno je, a koordinate uspostavljene pomoću GPS-a.
Svaka ploha je opisana najvažnijim karakteristikama: bioklima, supstrat, nadmorska visina, ekspozicija, kamenitost, mrtvo drveće, oblik gospodarenja, pašarenje, plodonosna stabla, također su izmjereni promjeri svih živih i mrtvih stabala.
Za prebrojavanje ptica korištena je metoda E.F.P. (Echantillonnages Frequentiels Progressifs), koja omogućava ustanovljenje frekvencije svake vrste ptica. Metoda je uspješna jer omogućuje evidentiranje ptica koje se ne vide, na osnovi pjeva. Mjesta za slušanje označena su i sa svakoga se u trajanju od 15-20 minuta evidentira svaka ptica koja se vidi ili čuje.
Svi se podaci sistematiziraju i informatički obrade, tako se ustanovi hranidbeni potencijal za pojedine oblike gospodarenja i stadija razvoja šume, te ostali čimbenici koji utječu na frekvenciju ptica.
Ukupno je ustanovljena 51 vrsta ptica, od kojih je 11 isključeno iz obrade jer se njihova prisutnost smatra slučajnom.
U prilogu članka nalazi se tablica koja daje podatke o učešću raznih vrsta ptica po pojedinim pokusnim plohama, s različitim oblicima gospodarenja i drugim karakteristikama.