DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Tommaso La Mantia, Rocco Lo Duca, Bruno Massa, Susanna Noccentini, Juliane Ruhl:
Biološka raznolikost sicilijanskih šuma 1. dio – Ptice
Istraživanja o biološkoj raznolikosti sicilijanskih šuma obavljena je u suradnji Sveučilišta Palermo – odjel poljoprivredne i šumarske znanosti i Sveučilište Firenze – odjel gospodarenja u sustavu poljoprivrede, prehrane i šu­marstva.
Sve veća važnost multifunkcionalnosti šuma, to jest ne samo produktivna, obvezuje procjenu učinka nekog novog oblika gospodarenja, a ne tradicionalnog na druge koncepte biološke raznolikosti. Šume djeluju na biološku raznolikost mnogim učincima međusobno povezanima, a koje model gospodarenja modificira u nekim funkcionalnim procesima ekosustava:
– veću biološku raznolikost posjeduje vertikalna struktura šuma, to se posebno odnosi na ekosustav ptica,
– raznolikost se povećava sa starošću drvne komponente, što je vezano za povećanje mogućnosti gniježđenja ptica,
– učešće drvne nekromase od stojećih i ležećih stabala, što je stanište mnogih životinjskih i biljnih vrsta,
– različita gustoća stabala s bogatim prizemnim slojem i čistine obrasle grmljem i travom omogućuju povoljno stanište mnogim biljkama i životinjama.
Cilj ovog istraživanja je procjena postojećih odnosa između nekih tipologija šume i ptičjih populacija, te koji su čimbenici unutar šume i koji utječu na raznolikost ptičje faune.
Područje Sicilije obilježeno je velikom raznolikošću abiotskih čimbenika i načinom gospodarenja šumskim pokrovom. Iz tih razloga bilo je potrebno istraživanje obavljati na više studijskih površina, kako bi se ustanovio odnos te varijabilnosti i ptičje faune.
Odabrano je 15 studijskih površina, unutar kojih su uzimani uzorci na 81 pokusnoj plohi. Odabir pozicija pojedinih pokusnih ploha je od posebne važnosti. Informacija o pokusnim plohama prikazana je tablično. Navodimo 1 primjer iz tablice:
Oblik pokusnih ploha je kružni, promjera 8 m (oko 200 m2) i promjera 40 m (oko 5000 m2). Središte plohe označeno je, a koordinate uspostavljene pomoću GPS-a.
Svaka ploha je opisana najvažnijim karakteristikama: bioklima, supstrat, nadmorska visina, ekspozicija, kamenitost, mrtvo drveće, oblik gospodarenja, pašarenje, plodonosna stabla, također su izmjereni promjeri svih živih i mrtvih stabala.
Za prebrojavanje ptica korištena je metoda E.F.P. (Echantillonnages Frequentiels Progressifs), koja omogućava ustanovljenje frekvencije svake vrste ptica. Metoda je uspješna jer omogućuje evidentiranje ptica koje se ne vide, na osnovi pjeva. Mjesta za slušanje označena su i sa svakoga se u trajanju od 15-20 minuta evidentira svaka ptica koja se vidi ili čuje.
Svi se podaci sistematiziraju i informatički obrade, tako se ustanovi hranidbeni potencijal za pojedine oblike gospodarenja i stadija razvoja šume, te ostali čimbenici koji utječu na frekvenciju ptica.
Ukupno je ustanovljena 51 vrsta ptica, od kojih je 11 isključeno iz obrade jer se njihova prisutnost smatra slučajnom.
U prilogu članka nalazi se tablica koja daje podatke o učešću raznih vrsta ptica po pojedinim pokusnim plohama, s različitim oblicima gospodarenja i drugim karakteristikama.