DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 84     <-- 84 -->        PDF

U četvrtak 16. listopada 2014. u Velikoj gradskoj vijećnici u Vinkovcima u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Centra za znanstveni rad u Vinkovcima, organiziran je Znanstveni skup
***
RIJEKA BOSUT I POBOSUĆE U PROŠLOSTI, SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI
Skup su organizirali akademik Slavko Matić, voditelj Centra u Vinkovcima (1) i dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica, koja je ujedno i moderirala skupom (2).
Na otvaranju akademik Slavko Matić u svom pozdravnom govoru između ostalog je istaknuo:
Tijekom 45-godišnjeg rada Centar u Vinkovcima svoj je rad usmjeravao na znanstvena istraživanja iz područja prirodnih, društvenih i humanističkih znanosti s ciljem društvenoga i kulturnoga razvoja Hrvatske, posebice Vukovarsko-srijemske županije i grada Vinkovaca.
Od početka našega rada, u ovom lijepom i za Hrvatsku značajnog grada, Centar je vodio računa o njegovoj što značajnijoj zastupljenosti u hrvatskoj znanosti, kulturi i umjetnosti. Na taj način je, uz ostalo, do danas objavio čak četrdeset i pet knjiga, obrađujući problematiku različitih, za ovaj dio Hrvatske, interesantnih znanstvenih i kulturnih područja s tim da se danas u pripremi za tisak nalaze još tri knjige.

ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 85     <-- 85 -->        PDF

Vinkovci predstavljaju grad velike povijesne, književne, kulturne i prirodo-znanstvene, posebice šumske i šumarske baštine. Šume i šumarstvo ovom gradu davali su i danas daju posebno obilježje i ugled. Dovoljno je istaknuti da se u šumama Vukovarske-srijemske županije danas nalazi 25,5 milijuna m3 drvne pričuve ili prosječno po jednom ha 350 m3. Hrast lužnjak u toj značajnoj drvnoj pričuvi sudjeluje s 65 % ili s 16,5 milijuna m3, što je prosječno po jednom hektaru 240 m3.
Navedene vrijednosti kako po veličini, a još više po kvaliteti šuma hrasta lužnjaka, značajno prelaze granice Hrvatske te su poznate, priznate i respektabilne i na području svjetskoga šumarstva. To je razlog što je ovdje šumarstvo vjekovima imalo značajnu ulogu, zahvaljujući čovjeku i stabilnim stanišnim uvjetima koji su obilježeni tlom, klimom, nadmorskom visinom te podzemnom i površinskom vodom.
Šumarstvo Hrvatske je struka, koja danas kao i ostale zemlje srednje Europe obilježava 250 godina postojanja i rada. Ono se temelji na znanstvenim načelima i umijećima gospodarenja i očuvanja šumskih ekosustava za trajnu dobrobit društva, okoliša i privrede. Ono vodi brigu o uravnoteženom i održivom gospodarenju šumama i drvnim zalihama, maksimalnim prinosima, optimalnom pomlađivanju, stabilnosti, brojnom životinjskom svijetu, obilnim i trajnim rezervama pitke vode, atraktivnom i rekreacijskom okolišu, kako u prirodnim, tako i u urbanim sredinama.
Šume ovoga područja, u kojima dominantnu ulogu ima hrast lužnjak, smjestile su unutar i između tokova prirodnih rijeka Dunava, Save, Bosuta i njihovih pritoka. Rijeke su stvorile optimalne prirodne uvjete za razvoj šumske i poljoprivredne proizvodnje te opstanka tih značajnih ekosustava.
S obzirom da hrast lužnjak za svoj optimalan razvoj treba tri puta više vode od one koje dobiva oborinama na ovome području, podzemne i poplavne vode nadoknađuju taj manjak i predstavljaju nezaobilazan čimbenik za održavanje tla u stadiju pedoklimaksa i sastojina u optimalnom rastu, prirastu i opstanku. Nestankom hrasta sa svojih optimalnih staništa nestaju za njega optimalni stanišni uvjeti za čiji su ponovni povratak nužna stoljeća.
Rijeka Bosut tiho i nenametljivo teče tisućama godina, tijekom kojega je sama izabrala, prilagodila se svim onim vrijednostima koje oplakuje svojim vodama, a ponajprije čovjeku, šumama i plemenitim poljoprivrednim kulturama. U svom nastanku Bosut se odvaja od Save i krivuda ovom plemenitom šokačkom zemljom, miluje je i vodom oplemenjuje, da bi ponovno završio u Savi, ali ovaj put oplemenjen svojim pritocima, koji su poput njega obavljali plemenitu funkciju na onim područjima na koja on nije dospio, jer je on poput hrasta, kako svojevremeno napisa Josip Kozarac, ....”ohol nema kada, da se i za to pobrine”.....Ako je u Bosutu ponekad i previše vode, moguće je povećati kapacitet pumpi, koje je mogu preko nasipa, koji je njegova umjetna prepreka za ulaz u Savu, brzo i jednostavno prebaciti.
Najveći je grijeh prirodnu rijeku pretvoriti u umjetni kanal. Rijeka je tisućama godina stvarala dobra u njenom području utjecaja i zločin je od nje stvoriti kanal kroz kojega ne teče život nego otpad i smrt za život u njoj i okolo nje. Rijeka u prirodnom toku meandrira svugdje gdje postoji opasnost da joj se poveće razorna moć. Mnoge zemlje, posebno Njemačka i Austrija, odavno su to shvatile te ispravljaju pogreške koje su glede rijeka radili u prošlosti. One danas otkupljuju poljoprivredne površine i sela mnogih negdašnjih i uništenih meandra svojih rijeka te ih ponovno oživljavaju i stavljaju u funkciju. Svima bi trebalo biti jasno zašto nasipi popuštaju tamo gdje su podignuti na pogrešan način i na pogrešnom mjestu, u što smo se već davno uvjerili, ali nažalost isto tako od davna ništa ne poduzimamo da to ispravimo.
Želja nam je, a istovremeno i molba, da svaki od nas u skladu sa svojim područjem rada da svoj doprinos opstanku prirodne i vrijedne rijeke Bosut, i svega onoga što je ona svojim postankom i opstankom stoljećima stvarala i održavala s posebnim naglaskom na ljude, šume i poljoprivredne površine.
U ime gradonačelnika Vinkovaca Mladena Karlića, dr. med., pozdravne riječi uputio je Ivan Bosančić, mag. oec., zamjenik gradonačelnika.
U ime Vukovarsko Srijemske županije skup je pozdravila pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i šport doc. dr. sc. Jadranka Mustapić-Karlić.
Znanstveni skup podijeljen je u dva dijela. Prvim dijelom predsjedavali su akademik Franjo Tomić i dr. sc. Mario Banožić.
I. dio Sažeci
Dr. sc. Stanko Andrić, znanstveni savjetnik
Bosut u srednjem vijeku
U izlaganju je dan iscrpan pregled spominjanja rije­ke Bosuta u pisanim izvorima srednjega vijeka (od 13. do ranoga 16. stoljeća), tj. ponajviše u diplomatičkim dokumentima, a puno rjeđe i u narativnim tekstovima. Pritom je razmotreno javljanje toga hidronima u dva osnovna oblika, jednom koji je sličan današnjemu, i drugom jednostavnijem, mađarskom, koji je glasio Baza ili Baza. Registrirano je i javljanje mađarskih izvedenica toga hidronima, kao Bazavize i Bazakoz, te na temelju pojedinosti u dokumentima razjašnjeno je njihovo značenje. U drugom, uže povijesnom dijelu izlaganja, pokušalo se utvrditi gdje su sve na Bosutu stajali "brodovi”, odno­sno vlastelinski prijelazi rijeke namijenjeni prometu ljudi i dobara. Pokušano je u izvorima naći odgovor i na pitanje je li na Bosutu u to doba bilo čvrstih mostova i gdje su se eventualno nalazili. Napokon, analizirala se uloga

ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Bosuta u prostornoj organizaciji vlastelinstava: je li rijeka obično služila kao granica između različitih vlastelinstava ili su njezini pojedini odsječci češće bili uklopljeni u samo jedno vla­stelinstvo što je ležalo s obje strane rijeke.
Ključne rijeci: Bosut; diplomatički dokumenti; hidronim; vlastelin­ski prijelazi rijeka; mostovi; vlastelinstvo
Hrvoje Pavić, univ. bacc.
Rijeka Bosut na vojnim zemljovidima krajem 18. stoljeća
Rijeka Bosut u ovom izlaganju promatra se na temelju objavlje­nih vojnih zemljovida Brodske i Petrovaradinske pukovnije. Vojni zemljovidi predstavljaju važan izvor za poznavanje povijesti cijele Habsburške Monarhije, pa tako i Bosuta i Pobosuća, jer osim bogato ilustriranih karata obuhvaćaju i detaljne opise mjesta, rijeka, bara i močvara na promatranom području. U izlaganju je prikazan tok Bosuta krajem 18. stoljeća od izvora kod Županje, do ponovnog utoka u Savu kod sela Bosuta. Opisana je opskrba Bosuta vodom počevši od rijeke Save, potom rijeke Biđa do brojnih pritoka, tj. bara i potoka, koji u najvećoj mjeri uvjetuju vodostaj Bosuta krajem 18. stoljeća. Na temelju dostupnih izvora prikazan je okoliš kroz koji je tekao Bosut, ponajprije se to odnosi na naselja na obali i šume kroz koje Bosut prolazi. Bosut je bio važan za okolno stanovništvo kao izvor hrane i pitke vode za ljude i životinje. Tijekom čitavog toka Bosut je opisan kao spora i muljevita rijeka, njegova dubina varira između 3 i 10 stopa, a početna širina na izvoru između 30 i 40 koraka istovjetna je onoj na ušću u Savu. Širina se mijenja tijekom čitavog toka, Bosut ima najve­ću širinu između 100 i 150 hvati kod Ivankova.
Ključne riječi: Bosut; vojni zemljovidi; 18. stoljeće; pritoci; okoliš
Danijel Petković, prof.
Model povijesno-topografskoga istraživanja srednjovjekovne Slavonije na primjeru teme doktorskoga rada pod nazivom "Srednjovjekovna topografija gornjega i srednjega Pobosuća"
Namjera je ovoga rada usporedbom dostupnih diplomatičkih, kartografskih, topografskih, toponomastičkih i arheoloških izvora te literature, utvrditi točne položaje nekadašnjih, danas uglavnom iščezlih, srednjovjekovnih naselja, posjeda, odnosno vlastelinstava, utvrda, prometnica, župnih crkava i samostana. Definirani prostor danas približno odgovara jugozapadnom i središnjem dijelu Vukovarsko-srijemske županije, odnosno području kojega danas okvir­no zauzimaju općine i gradovi: Stari Mikanovci, Vođinci, Ivankovo, Andrijaševci, Cerna, Gradište, Babina Greda, Stitar, Privlaka, Otok, Stari Jankovci i Vinkovci. Istraživanjem se također želi ispraviti, na­dopuniti ili potvrditi tvrdnje i pretpostavke dosadašnjih radova iste tematike. Povijesni izvori nastali u rasponu od početka 13. stoljeća do oko 1580. godine u definiranom prostoru bilježe preko 300 sred­njovjekovnih i ranonovovjekovnih naselja i posjeda; najmanje 6 ka­štela; najmanje 5 naselja sa statusom trgovišta, odnosno varoši (oppida); najmanje 11 crkvenih župa; 1 franjevački samostan; 12-ak većih i manjih posjedovnih sklopova, odnosno vlastelinstava od kojih oni manji broje 5-6 sastavnica, a oni veći čak do 60 sastavnica, odnosno "područnih” sela / posjeda. Istraživanje je zamišljeno i kao prostorno-logički nastavak (ujed­no i proširenje te nadopuna) povijesno-topografskog djela pod nazi­vom Srednjovjekovna naselja sjeverozapadnog dijela vinkovačkog kraja... (Petković, D., Vinkovci, 2006.).
Ključne riječi: srednjovjekovna topografija; Pobosuće; srednjovje­kovna naselja
Doc. dr. sc. Dubravka Božić Bogović
Najstarija Matična knjiga krštenih Katoličke župe u Gradištu (1790–1815)
U radu se opisuje najstarija Matična knjiga Krštenih katoličke župe sv. Franje Asiškoga u Gradištu i upućuje se na njezino značenje kao povijesnog izvora. Metodama povijesne demografije analizirani su podaci zabilježeni u matičnoj knjizi kako bi se utvrdili demograf­ski pokazatelji karakteristični za stanovništvo Župe Gradište krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Primjenom kvantitativne, analitičke i deskriptivne metode istraže­ne su godišnja i mjesečna raspodjela rođenja te spolna struktura rođe­nih. Na temelju antroponimijske građe sačuvane u analiziranoj matič­noj knjizi krštenih utvrđen je fond osobnih imena dodijeljenih djeci u Župi Gradište u naseljima u promatranom razdoblju (1790–1815).
Ključne riječi: Gradište; Matična knjiga krštenih; povijesna demo­grafija; osobna imena; kraj 18. i početak 19. stoljeća
Prof. dr. sc. Dražen Živić, znanstveni savjetnik
Demografski razvoj naselja uz Bosut u Republici Hrvatskoj između 1857. i 2011. godine
Na teritoriju Republike Hrvatske, uz rijeku Bosut nalazi se 12 na­selja (Vinkovci, Štitar, Andrijaševci, Rokovci, Cerna, Gradište, Apševci, Đeletovci, Lipovac, Nijemci, Podgrađe i Privlaka) koja admini­strativno pripadaju Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ona se prostiru na ukupno 493,42 četvorna kilometra, što je 0,8 % kopnene površine Hrvatske, odnosno 20,2 % površine Vukovarsko-srijemske županije. Prema prvom modernom popisu stanovništva iz 1857. u navede­nim je naseljima živjelo 15.218 stanovnika. Do posljednjega popisa iz 2011. ukupan broj stanovnika u njima povećan je na 51.357 osoba ili za više od tri puta, što indicira vrlo dinamičan, ujedno i polariziran demografski razvoj, jer postoji signifikantna razlika između demo­grafskoga porasta Vinkovaca kao urbanog središta i preostalih jeda­naest, pretežno ruralnih naselja. Svrha je ovoga rada ustanoviti bitne pokazatelje i odrednice demografske dinamike tematiziranih naselja između 1857. i 2011. godine. Cilj rada

ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 87     <-- 87 -->        PDF

je pridonijeti znanju o demografskim karakteristikama malih područja u Republici Hrvatskoj.
Ključne riječi: Vukovarsko-srijemska županija; Bosut; naselja; de­mografski razvoj
Mr. sc. Zlatko Virc, arhivist specijalist
Vodenice i sustav obrane od poplava
Mljevenje žitarica u vodenicama imalo je vrlo široku primjenu, jer se lakše obavljala meljava, a dobiveno brašno bilo je kvalitetnije. Vodenice za mljevenje žitarica koristile su se i u ravnoj istočnoj Sla­voniji i u zapadnom Srijemu, iako je pad vodotokova bio minimalan. U vrijeme većih padalina često su brane pred vodenicama znale po­dignuti vodostaj dotle, da je dolazilo do poplava.
Već u 18. stoljeću vlast je započela propagirati druge oblike melja­ve i počela je priječiti gradnju vodenica. Taj proces onemogućavanja gradnje vodenica poklapao se sa sve većim nastojanjima izgradnje nasipa i kopanja kanala na vodotokovima koji su ugrožavali poljopri­vredno zemljište. Ukidanjem Vojne krajine osnivaju se imovne opći­ne - u Vinkovcima je osnovana Brodska imovna općina (1873) koja je započela s iskopima kanala, podizanjem nasipa, ali se i zalagala da se prekine s meljavom u vodenicama na manjim tokovima. Zadnje vodenice na manjim vodotokovima nestale su dvadesetih godina 20. stoljeća. Kada je 1924. godine osnovana Bidj-bosutska vodna zajednica, iz­gradnja nasipa postaje joj osnovnom djelatnošću koju je provodila u otežanim financijskim okolnostima. Ovima dvjema organizacijama pripada zasluga na ostvarivanju uspješne obrane od poplava.
Ključne riječi: Bosut; vodenice; vodostaj; poplava; Brodska imovna općina; Bidj-bosutska vodna zajednica
Petar Elez, arhivist
Osnutak "Vodne zadruge za obranu od poplave rijeke Save i za isušenje bosutskoga područja” 1924. godine
Rijeka Sava i njezine pritoke (posebice Bosut) od davnina su pred­stavljale važnu komponentu geografsko-biološke osnove razvoja ži­vota i naselja na prostoru istočne Slavonije i Srijema, ali su jednako tako, s vremena na vrijeme, predstavljale i potencijalnu opasnost što je prijetila ugrozbi života i opstanku stanovništva koje je nastanjivalo njihova porječja, o čemu svjedoči i najnovija kataklizma povezana s puknućem savskog nasipa na području Rajeva Sela (Cvelferije) krajem svibnja 2014. godine.
U smislu sprječavanja i obuzdavanja izlijevanja rijeka i uopće vo­denih tokova iz njihovih korita tijekom razdoblja njihova povišena vodostaja, ali i uopće s ciljem isušivanja većih močvarnih područja na području istočne Slavonije i Srijema organizirano se (sinergijom državne i lokalnih vlasti) tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća pri­stupilo većim melioracijskim projektima, čiji je sastavni dio pred­stavljala gradnja odvodnih kanala i nasipa, osobito duž problematič­nih vodenih tokova Drave i Save, odnosno njihovih pritoka – Vučice, Karašice, Vuke i Bosuta. U kontekstu realizacije spomenutih projekata usmjerenih prema regulaciji spomenutih vodenih tokova, treba promatrati i osnivanje i djelovanje vodnih zadruga na spomenutom području. U tom smislu rad prati i analizira okolnosti u kojima je došlo do osnutka Vodne zadruge za obranu od poplave rijeke Save i za isušenje bosutskog područja, kao i organizacijsku strukturu, funkciju i područje djelovanja same zadruge. Zadruga je osnovana 1924. godine, imala je sjedište u Vinkovcima, a glavna joj je zadaća bila gradnjom nasipa i odvodnih kanala one­mogućiti ili reducirati poplavljivanje područja koje se uz lijevu obalu Save proteže od Gunje do Mitrovice.
Rad se, osim na dosadašnjim znanstvenim spoznajama povezani­ma s istraživanjem povijesti regulacije vodenih tokova na području istočne Slavonije i Srijema, temelji i na analizi referentnoga arhivskog gradiva Državnoga arhiva u Vukovaru.
Ključne riječi: Bosut; Sava; vodne zadruge; Biđ-bosutska vodna za­druga; poplave
Prof. dr. sc. Josip Marušić, Mirjana Šota, dipl. ing. grad.
Glavni vodotoci na slivu Bosuta i maksimalni vodostaji 1970. godine
Ukupna je površina slivnog područja Biđa i Bosuta 3.642 km2. Sliv je dio savske melioracijske ravnice između rijeke Save na jugu, Sremske Mitrovice na istoku, Slavonskoga Broda na zapadu i vododjelnice sliva Bosuta i Vuke na sjeveru. Položaj Bosuta i njegovih pritoka kao i ostalih vodotoka prikazani su na situaciji gravitirajućega slivnog područja. Hidrografski rijeku Bosut, od ušća u Savu, i rijeku Biđ, od ušća u Bosut, treba sagledavati kao jedan vodotok ukupne dužine 171,85 km. Rijeka Biđ, dužine 57,40 km, na ušću u Bosut (117,45 km) kao pritoka većega je proticajnoga profila od Bosuta. Od siječnja do travnja 1970. godine zabilježeni su maksimalni vodostaji na Bosutu i Spačvi. Topografski je 76 % slivnoga područja Biđa i Bosuta ispod do tada zabilježenih maksimalnih vodostaja rije­ke Save. Zbog topografskih obilježja većina glavnih vodotoka na sli­vu Bosuta minimalnoga je pada dna, što stvara probleme kod pojave maksimalnih oborina - "predugo” trajanje otjecanja suvišnih voda te njihovo usporeno djelovanje na odvodnju putem melioracijskih ka­nala poljoprivrednih i ostalih zemljišta.
Ključne riječi: Bosut; Biđ; sliv; područje; vodotoci; vodostaji; mini­malni pad; proticajni profil korita
Mr. se. Vladimir Ćirić
Promjene prirodno-geografskih obilježja Bosuta nastale djelovanjem lokalnih i globalnih društveno-ekonomskih čimbenika
U izlaganju su predočena: Hidro-geografska obilježja Bosuta, rijeke bez izvora; Osnovna obilježja vodotoka do početka

ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 88     <-- 88 -->        PDF

izvođenja većih radova na Bosutu i njegovom porječju; Hidrotehnički zahvati na Bosutu i njihov utjecaj na ekosustav i hidrološke osobine; Promje­ne u sastavu flore i faune Bosuta pod utjecajem lokalnih i globalnih čimbenika; Ekološki i hidrološki problemi Bosuta; Aktivnosti koje treba provesti u svrhu revitalizacije Bosuta; Obnova hidro-ekoloških areala i utvrđivanje zaštićenih područja.
Ključne riječi: Bosut; hidrološki problemi; ekološki problemi; one­čišćivači; flora i fauna; tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka; regulacija vodnog režima; prirodni hidro-ekološki areali; zaštićena područja
Prof. dr. se. Ivica Tikvić, akademik Igor Anić, akademik Slavko Matić
Ekološki značaj rijeke Bosuta za nizinske šume istočne Slavonije
U radu su prikazana ekološka i biološka obilježja nizinskih šuma u slivu rijeke Bosuta i njezinih pritoka, s posebnim naglaskom na tzv. "Spačvanski bazen”. Prikazan je općeniti značaj nizinskih rijeka i vo­dotoka za prirodno funkcioniranje šumskih ekosustava. Uspoređena je sezonska dinamika razina podzemnih voda u šu­mama na području Vinkovaca, Otoka i Županje i to na lokalitetima koji su bili bliže rubu šumskoga kompleksa i lokalitetima koji su bili dalje od ruba šumskoga kompleksa. Uspoređene su razine vodostaja Bosuta kod Nijemaca i Save kod Županje s razinama podzemne vode u šumama. Uspoređene su i vrijednosti vodostaja Bosuta kod Vinko­vaca s vrijednostima Bosuta kod Nijemaca i Save kod Županje. Prikazane su glavne promjene i poremećaji stanja nizinskih šum­skih ekosustava u prošlosti s osvrtom na planirane zahvate u buduć­nosti. Napravljena je analiza dosadašnjih procjena vrijednosti opće­korisnih funkcija nizinskih šuma s posebnim osvrtom na ekološke funkcije šuma.
Ključne riječi: prirodno funkcioniranje šumskih ekosustava; eko­loška obilježja nizinskih šuma; značaj nizinskih rijeka za šume; rijeka Bosut
Doc. dr. sc. Melita Mihaljević, Helena Dujmović, dr. sc. Filip Stević, dr. sc. Dubravka Špoljarić, dr. sc. Tanja Žuna Pfeiffer
Fitoplankton kao pokazatelj ekološkoga stanja rijeke Bosuta
Istraživanje razvoja fitoplanktonskih zajednica u rijeci Bosut pro­vedeno je u razdoblju od veljače do srpnja 2013. godine na dvama lokalitetima, smješteni su prije i poslije grada Vinkovaca. Praćeni su utjecaji promjena fizikalno-kemijskih čimbenika na kvantitativni sa­stav fitoplanktona. Visoke koncentracije nitrata i ukupnoga dušika u vodi bile su u vrijeme nižih vodostaja, dok je povišenjem vodostaja došlo do velikoga porasta koncentracija ortofosfata i ukupnoga fos­fora. U strukturi fitoplanktonskih zajednica najbrojnije su bile zelene alge (funkcionalnih skupina J, XI i X2) i dijatomeje reda Centrales Pennales (funkcionalnih skupina D, P i T) dok su cijanobakterije bile povremeno dobro zastuplje­ne.
Takav sastav fitoplanktonskih zajednica karakterističan je za sporotekuće dionice nizinskih rijeka. Međutim, pojava masovnoga razvoja miksotrofne vrste Ochromonas sp. u svibnju i lipnju, posljedica je izuzetno velikoga opterećenja vode suspendiranim tvarima što ukazuje na zagađenje vodotoka. Na temelju svih dobivenih rezultata procijenjeno je "umjereno" ekološko stanje rijeke Bosuta.
Kontinuirani monitoring bioloških pokazatelja ekološkoga stanja preduvjet je za definiranje mjera zaštite i revitalizacije rijeke Bosuta.
Ključne riječi: rijeka Bosut; fitoplankton; ekološko stanje
II. dio Predsjedavaju akademik Slavko Matić i akademik Igor Anić
Krešimir Lermajer, prof.
Faunističko-ekološke značajke riba rijeke Bosuta
Radom je utvrđeno da u rijeci Bosutu žive tri alohtone vrste (Lepomis gobbosus, Ictalurus nebulosus, Carassisu auratus) i 14 autohtonih (Acerina cernua, Rutilus rutilus, Scardinius arythroptalamus, Tinca tinca, Alburnus alburnus, Abramis brama, Carassius carassius, Cyprinus carpio, Cobitis taenia, Misgurnusfossilis, Silurus glanis, Percafluviatilis, Stizotedi-on lucioperca i Esox lucius) riba, svrstanih U sedam porodica.
Pokazalo se da je Bosut relativno siromašan vrstama, ali bogat količi­nom ribe. Utvrđeni su karakteristični ekološki uvjeti koji vladaju u ovoj rijeci te kako oni utječu na degradaciju jednih, a gradaciju drugih vrsta. Bosut kao vodeni ekosustav na visokom je stupnju eutrofizacije, što drastično utječe na riblji fond, nužne su mjere zaštite i revitaliza­cije kako bi se zaštitio ovaj jedinstveni ekosustav. Istraživanje je provedeno tijekom 2005. i 2006. godine pa je mogu­će da je stanje od onda promijenjeno, nadalje, istraživanje nije obu­hvatilo cjelokupni vodotok rijeke Bosuta, pa je moguće da u ovoj rijeci obitavaju i vrste koje nisu zabilježene ovim radom.Stoga ga možemo smatrati tek početnim pokušajem popisivanja vrsta riba koji je po­trebno neprestano nadopunjavati.
Ključne riječi: Bosut; faunističko-ekološke značajke; alohtone vrste riba; autohtone vrste riba; eutrofizacija; ekosustav
Prof. dr. sc. Dragutin Petošić, doc. dr. sc. Ivan Mustać, dr. sc. Vilim Filipović
Utjecaj poljoprivredne proizvodnje na onečišćenje voda u Biđ-bosutskom polju
Poljoprivreda se pretežno svrstava u difuzne izvore onečišćenja voda. Ovi izvori teže se nadziru u odnosu na točkaste koji su vezani za ispuštanje otpadnih voda iz gradova i stambenih naselja. Među­tim, poljoprivreda se može pojaviti istovremeno

ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 89     <-- 89 -->        PDF

i kao točkasti izvor onečišćenja voda: ispuštanje otpadnih voda sa stočarskih farmi i/ili nekontrolirano izlijevanje tekućih gnojiva organskog podrijetla (gnojovke) u otvorene prirodne i/ili umjetne vodotoke. Onečišćenja voda u poljoprivrednoj proizvodnji događaju se najčešće pod utjecajem prekomjerne i nestručne uporabe dušičnih i fosfornih gnojiva, potom pesticida, ali i teških metala. Jedan od osnovnih ciljeva ovoga rada bio je da se putem monitoringa procijeni utjecaj poljoprivredne pro­izvodnje na ispiranje dušika i fosfora iz tla, a time i na moguće one­čišćenje površinskih i podzemnih voda. Istraživanja su provedena u sklopu projekta "Monitoring vodnog režima i kakvoće vode poljo­privrednih tala na području Melioracijskog kanala za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja u razdoblju 2009 - 2013. godine”, koji je reali­ziran između Hrvatskih voda iz Zagreba i Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prema kontinuirano motrenim koncentracija­ma dušika iz amonijaka (mg NH4-N/1), površinska voda u glavnim primarnim vodotocima istraživanog područja (Biđ i istočna Berava), u najvećem broju izmjera tijekom petogodišnjeg razdoblja (2009 -2013), prema Uredbi o klasifikaciji voda NN 77/98 i 137/08., odgovarala je III. i IV. klasi (vrsti) ekološke kakvoće. Istraživanja su pokazala da amonijak, odnosno dušik uz amonijak (NH4-N) treba smatrati oz­biljnom opasnošću u smjeru daljnjega (sve izraženijega) onečišćenja površinskih voda (vodotoka) na širem području melioracijskoga ka­nala. Također, kontinuiranim motrenjem i analizom površinske vode tijekom motrenoga razdoblja, utvrđene su visoke koncentracije fosfora, čije su vrijednosti bile znat­no iznad maksimalno dopuštenih koncentracija (MKD) prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, NN 47/2008., odnosno 0,30 mgP/1. Dakle, površinska voda u Biđu i istočnoj Beravi na lokacijama motrenja tijekom razdoblja 2009 - 2013. godine bila je u znatnoj mjeri onečišćena amonijakom i fosforom, što je utjecalo na pojavu izražene eutrofikacije navedenih vodotoka (eutrofne vode), posebice u ljetnom dijelu godine. Srednje vrijednosti koncentracije kod svih analizira­nih teških metala (Cd, Cu, Fe, Mn, Ni, Pb i Zn) u procjednoj vodi lizimetara (perkolatu) na motrenim lokacijama tijekom petogodišnjeg razdoblja (2009 - 2013) bile su znatno niže (manje) od MKD u vodi za piće, prema pravilniku. Dobiveni pokazatelji potvrđuju činjeni­cu koja općenito ukazuje na slab utjecaj poljoprivrede na značajnije onečišćenje površinskih i/ili podzemnih voda teškim metalima, a što je dobrim dijelom potvrđeno kontinuiranim motrenjem i na širem području Biđ-bosutskog polja. Prema kontinuiranom motrenju kon­centracije dušika i fosfora u procjednoj vodi lizimetara (perkolatu) ti­jekom razdoblja (2009 - 2013), može se generalno zaključiti da utjecaj sadašnje poljoprivredne proizvodnje na istraživanom području ide u pravcu daljnjega (jačega) onečišćenja podzemne vode dušikom i da zahtijeva urgentne mjere u cilju boljega ekološkog gospodarenja. Na temelju pokazatelja dobiveni su kontinuiranim motrenjem poljopri­vredne proizvodnje na širem području Biđ-bosutskog polja u razdo­blju 2009 - 2013. godine i utvrđenim količinama ispranoga dušika i fosfora iz profila poljoprivrednih tala po jedinici površine (ha) može se generalno zaključiti da sadašnja poljoprivredna proizvodnja ima znatan utjecaj na onečišćenje površinskih i/ili podzemnih voda s du­šikom, a u manjoj mjeri i s fosforom.
Ključne riječi: poljoprivreda; utjecaj onečišćenja; voda; dušik; fos­for; teški metali
Renata Patarčić, MSc student, prof. dr. sc. Milan Poljak, izv. prof. dr. sc. Željka Vidaković Cifrek, prof. dr. sc. Ivan Regula
Potencijal fitoremedijacije vodotoka rijeke Bosuta prirodnom populacijom vodene leće (Lemna sp.)
Vodeni makrofiti iz porodice Lemnaceae često se navode kao učinkovitze zelene tehnologije u pročišćavanju otpadnih voda i fitoremedijaciji eutrofičnih vodenih površina u laboratorijskim uvjetima. Međutim, primjena fitoremedijacije u uvjetima prirodnih vodenih ekosustava nije dovoljno poznata.
Cilj istraživanja bio je utvrditi stupanj eutrofičnosti vode rijeke Bosuta i fitoakumulaciju teških metala i fosfora u nativnoj populaciji vodene leće {Lemna sp.). Na dvije lokacije vodotoka rijeke Bosuta (Sopot i Andrijaševci), u periodu srpanj - listopad 2006. godine kada je Bosut rijeka stajaćica, uzeti su uzorci vode i nativne populacije vode­ne leće. Analizom uzoraka vode utvrđene su koncentracije ukupnoga fosfora, Cd, Cu, Zn i Pb te je rijeka Bosut svrstana u kopnene vode III. - V. vrste. Rezultati analize vode ukazuju na visok stupanj trofije fosforom na obim lokalitetima, a najviša koncentracija fosfora utvr­đena je u rujnu. Najviše koncentracije Zn utvrđene su u listopadu, a istovremeno je koncentracija Cd prelazila dopuštene koncentracije za tu kategoriju voda. Koncentracija ukupnoga fosfora u vodi u signifi­kantnoj je korelaciji s koncentracijom fosfora u vodenoj leći (r=0,72*). Rezultati provedenih ispitivanja potvrđuju akumulaciju teških me­tala (Zn, Cu i Cd) u prirodnoj populaciji vodene leće rijeke Bosuta. Faktor biokoncentracije viši je pri nižim koncentracijama Cu, Zn i Cd u vodi, a posebice pada s porastom koncentracije Zn i Cd. Dobiveni rezultati upućuju na visok potencijal nativne populacije vodene leće u uklanjanju teških metala Cu i Zn, posebice pri niskim koncentraci­jama te fosfora iz eutrofičnih vodotoka.
Ključne riječi: Bosut; fitoremedijacija; fosfor; teški metali; vodena leća {Lemna sp.)
Mr. sc. Slobodan Kolbah, dipl. ing. geologije, Mladen Škrlec, dipl. ing. naftnoga rudarstva
Geotermalna energija Bosuta – hidro-geotermalni resursi – inicijatori gospodarstva
Zašto su hidro-geotermalni resursi kao inicijatori gospodarstva vezani uz prostor sliva rijeke Bosut i Pobosuća njihova prošlost, sa­dašnjost i budućnost? Što se tiče budućnosti,

ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica
Rijeka Bosut u hrvatskoj književnoj hidrografiji i kulturnoj geografiji Pobosuća
Iako opisan i upisan književnim diskursom pisaca Pobosuća u hrvatsku književnu hidrografiju, Bosut nije dosada proučavan u književnom znanstvu niti je interpretiran kao književna činjenica, a nije spoznata ni njegova vrijednost književnoga dobra u kulturnoj geografiji. U poetskim slikama dominiraju prirodno-geografska obi­lježja Bosuta kao nizinske, spore, krivudave, plitke rijeke široka kori­ta, što meandrira Bosutskom nizinom te ju plavi, pretvarajući njezin krajobraz u poplavnu ravnicu i vežući uz nju imagem plodne ravnice s poplavnim šumama hrasta lužnjaka. Prateći materijalno imaginiranje rijeke Bosuta te vremenom nataložene arhetipske, mitološke, simbolične, mnemotopske, imagološke i fantazmagorične slojeve, interpretirali smo i utvrdili funkciju ar­hetipa u slikama idealizirane, žive vode, što natapa arkadijski plod­nu zemlju i sudjeluje u podizanju obnoviteljske energije idiličnog, harmoniziranog krajobraza, potom mitema, simbola, mnemotopa u književnom pamćenju, imagema u imagološkoj konstrukciji prostora Pobosuća te ulogu fantazme u psihoanalitičkom pristupu bosutskoj vodi, koja je kao memorijski medij spremište imaginacija te odraz i izraz života/smrti na Bosutu, rijeci koja daruje/oduzima život, spaja/ razdvaja ljude i prostor na zemljovidu geografije sjećanja/zaborava te intimne/prijeteće geografije.
Ključne riječi: Bosut; arhetip; imagem; mnemotop; fantazma; pro­stor; Pobosuće.
Znanstveni skup zaključen je u 17 sati. Nažalost, iako je Znanstveni skup izazvao odobravanje i oduševljenje svih nazočnih, moramo zaključiti da je od lokalnih kolega na skupu bio samo jedan šumar umirovljenik.
Zbornik radova sa Znanstvenog skupa bit će tiskan tijekom veljače.
Jesen u Lici - 16. izložba tradicijskih proizvoda
Frane Grospić
Dana 3., 4. i 5. listopada 2014. godine održana je u Gospiću na središnjem trgu tradicionalna, 16. po redu izložba Jesen u Lici. Od već davne 1999. godine, kad je na prvoj izložbi 18 izlagača izložilo svoje proizvode, interes za ovu manifestaciju se povećavao, tako da je ove godine dosegao broj od 270 izlagača iz Ličko-senjske i drugih županija te susjednih država.
Organizatori izložbe bili su: Ličko-senjska županija i Razvojna agencija Ličko-senjske županije LIRA, a suorganizator Grad Gospić. Partneri: Hrvatske šume d.o.o., Turistička zajednica Ličko-senjske županije, Turistička zajednica grada Gospića i Hrvatska obrtnička komora. Pokrovitelji i sponzori : Ministarstvo poduzetništva i obrta i Ministarstvo poljoprivrede, Zagrebačka i Privredna banka te mnoge druge ustanove i pravni subjekti. Manifestaciju su pratili brojni medijski pokrovitelji.
Izložbu su otvorili Petar Krmpotić – gradonačelnik grada Gospića, Milan Kolić – ličko-senjski župan i dr. Darko Milinović – saborski zastupnik. Srdačno su pozdravili posjetitelje, a posebno saborske zastupnike, pomoćnike ministara, župane, gradonačelnike i načelnike drugih gradova i općina, predstavnike medija i kulturno-umjetničkog programa. Posebno su pozdravljene braniteljske udruge i crkveni dostojanstvenici, biskup dr. Mile Bogović i gospićki župnik mons. Mile Čančar koji su dali blagoslov izložbi.
Obilaskom izložbe posjetitelji su mogli vidjeti raznolike proizvode obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, malih poduzetnika i onih koji proizvode razne prehrambene, uporabne i ukrasne proizvode, čuvaju tradiciju svoga kraja. Izloženo je mnoštvo mliječnih, pekarskih, medarskih, suhomesnatih proizvoda, ljekovitog bilja i biljnih pripravaka te voćnih prerađevina i pića. Proizvođači rustikalnih stolova, klupa i stolica, razne drvne galanterije, igračaka od drveta, suvenira i drugih uporabnih predmeta, ove su godine izložili brojne zanimljive proizvode.

ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 90     <-- 90 -->        PDF

odgovor je eksplicitan, jer je razvoj gospo­darstva temelj demografskoga i kulturnoga napretka, pri čemu boga­to i napredno društvo ima potencijal za očuvanje prirodnoga okoliša što ga okružuje. Hidro-geotermalni resursi domaći su energetski potencijal, koji može zadovoljiti potrebe razvoja kraja, prije svega intenzivne i akumulativnije poljoprivrede pa i prateće prerađivačke i ostalih indu­strija vezanih uz nju. Uz to, potrebne energije ne bi nedostajalo ni za razvoj cjelogodišnjega kontinentalnog turizma i podizanja moguć­nosti rekreacije i sporta lokalnoga stanovništva. Time bi se do kraj­nosti mogla istaknuti ljepota ovoga porječja, izražena skladom vode, krajolika, šuma i kulturne baštine, od bogatstva povijesnih zbivanja i folklora do kulinarskih i enoloških. Posebnost je ovoga porječja blaga i sunčana klima, koja se na najbolji način prožima s ovim aktivnosti­ma.
Lokalna hidro-geotermalna energija, ponekad i ljekovita svojstva ovoga bogatstva iz dubina mogu zadovoljiti lokalne potrebe i privući brojne posjetitelje iz naših kontinentalnih prostora, ali i one iz u tom pogledu manje sretnijih dijelova Europe i svijeta. Sadašnjost je označena lučonošom ovih mogućnosti, u srcu ovoga prostora – Bošnjacima. "Naftašima” je već dugo poznat ovaj geotermalni potencijal, ali je tek poduzetnost lokalnih ljudi pokrenula nje­govo korištenje na tom prostoru.
Danas je potrebno na skupu naše najviše znanstvene ustanove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, svestrano razmotriti ovo nacionalno bogatstvo i ublažiti postojeću ozbiljnu inerciju našega društva, koja ozbiljno ugrožava ovu mladu i nježnu biljku da postane okosnicom razvoja ovoga kraja i velikoga dijela naše domovine. Prošlost nosi najveću tajnu ovoga što ovdje imamo, a ta prošlost nije samo povijest ili njezina prethodnica bez pisanih dokumenata, već geološki razvoj zemljine kore, koji je ovaj kraj učinio posebnim i posebno pogodnim za korištenje hidro-geotermalnih resursa.
Ključne riječi: rijeka Bosut i Pobosuće; hidro-geotermalni resursi; korištenje u Republici Hrvatskoj; geologija
Prof. dr. sc. Josip Marušić, Ružica Drmić, dipl. ing. građ.
Vodnogospodarski radovi na slivu Bosuta – preduvjet gospodarskoga razvoja područja
Zbog nepovoljnih hidroloških odnosa rijeke Save i Bosuta, kao i većine nizinskih dionica pritoka Bosuta, na području je duga tradicija izvedbe vodnogospodarskih radova.
Postoje zapisi o izvedbi regulacijskih radova na Biđu i Jošavi od 1882. do 1890. godine te iskopu 640 km melioracijskih kanala do 1926. godine – u cilju pravovremene odvodnje suvišnih voda poljoprivrednih zemljišta i površina na kojima su izgrađena naselja i prometnice. Dana 7. rujna 1924. održana je u Sidu Osnivačka skupština Vodne zadru­ge "Biđ-Bosut" – sa sjedištem u Vinkovcima – sa zadatkom izgradnje hidrotehničkih objekata za obranu od poplava rijeke Save i za isušenje većeg dijela slivnog područja Biđa i Bosuta. Nakon Drugoga svjetskog rata nastavljena je intenzivna izvedba regulacijskih i hidromelioracijskih radova na slivu Bosuta u cilju uređenja i održavanja vodnog reži­ma zemljišta prema potrebama ostvarenja više razine prinosa biljnih kultura. Bio je to sastavni dio strateškog plana razvoja poljoprivrede kao glavne gospodarske djelatnosti slivnog područja Biđa i Bosuta.
Ključne riječi: regulacija vodotoka; hidromelioracija zemljišta; vod­ni režim; razvoj; poljoprivreda; gospodarstvo
Prof. dr. sc. Josip Marušić, Ivan Kolovrat, dipl. ing. grad.
Višenamjenski kanal Dunav-Sava, preduvjet za poboljšanje vodnoga režima Bosuta
Bosut je nizinska rijeka dužine 132 km s minimalnim padom dna, ali koritom razvijenoga poprečnog prosjeka. Zbog klimatskih, hidroloških, topografskih i pedoloških obilježja dugotrajan je dotok vode sa slivnoga područja u korito Bosuta. Za vrijeme visokih vodostaja ri­jeke Save nije uvijek moguće gravitacijsko otjecanje vode iz Bosuta, a kapacitet crpne stanice na ušću Bosuta je 30,0 m3/s dok su maksimalni dotoci iz Bosuta i pritoka preko 100 m3/s. Zbog toga je ograničena mogućnost pravovremene odvodnje suvišnih površinskih i podze­mnih voda s poljoprivrednih i ostalih zemljišta (naselja, prometnica, gospodarskih objekata).
Ostvarenjem projekta Višenamjenskog kanala Dunav Sava (VKDS) od Vukovara do Šamca moguća je dogradnja postojećih i izgradnja no­vih sustava površinske odvodnje na 173.000 ha kao i izgradnja novih sustava podzemne odvodnje na 44.000 ha te izgradnju sustava navod­njavanja na 36.000 ha poljoprivrednih zemljišta na slivu Bida i Bosuta. Kontrolom vodostaja i protjecaja u Višenamjenskom kanalu Dunav – Sava stvaraju se preduvjeti za osiguranje vode koja je neophodna za naj­povoljniji razvoj šumske vegetacije na slivu Biđa i Bosuta s pritocima Spačva i Studva. Sastavni dio programa poboljšanja vodnog režima Bosuta i nizinskih dionica njegovih pritoka putem izgradnje Višena­mjenskoga kanala Dunav – Sava izgradnja je predloženih hidrotehničkih objekata po projektu Višenamjenskoga kanala Dunav – Sava (brane, ustave, crpne stanice, sifoni, preljevi).
Ključne riječi: Bosut; vodni režim; odvodnja; navodnjavanje; poljo­privredno zemljište; razvoj biljne kulture
Akademik Franjo Tomić, akademik Ferdo Bašić, doc. dr. sc. Ivan Mustać, prof. dr. sc. Stjepan Husnjak
Smjernice primjene navodnjavanja na području Pobosuća
Područje rijeke Bosut ili Pobosuće zemljopisno pripada istočnoj Slavoniji i zapadnom Srijemu. Na tom pitomom, nadasve umirujućem krajobrazu, koji prosijeca "najljenija”

ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 91     <-- 91 -->        PDF

rijeka Europe, nastao je prije više od 8.000 godina, nimalo slučajno, najstariji europski grad Vinkovci. Ukupna površina Pobosuća iznosi 600.093 ha. Pokriva cijelu Vukovarsko-srijemsku (244.500 ha), oko 72 % prostora Osječko-baranjske županije (298.836 ha) i oko 28 % Brodsko-posavske županije (56.757 ha). Pobosuće je dugo u povijesti bilo, a i danas bi trebalo predstavljati žitnicu Hrvatske. Plodna tla i povoljna klima pružaju "agroekološki okvir” povoljan za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju: toplina, svjetlost, biljna hranjiva i voda. Prva tri čimbenika u uzgoju poljopri­vrednih kultura na otvorenom imamo zahvaliti prirodi, koja ovdje uistinu nije bila štedljiva. Hranjiva se i u plodnim tlima, zbog osigu­ranja odgovarajućeg hranidbenog potencijala tala, dodaju odgovara­jućom gnojidbom, dakle pod nadzorom su čovjeka. Nešto je drukčije s vodom. I nju doduše osigurava priroda, ali količina i raspored obo­rina u vegetacijskom razdoblju, kad je najvažnije, često variraju javlja­jući se i kao višak, kao što je upravo ove godine, ili nedostatak, kako je to bivalo više puta u proteklom desetljeću. Dakle, zbog klimatskih promjena čimbenik oborine potpuno je nepredvidljiv, pa je za ostva­rivanje stabilnoga i uspješnoga uzgoja bilja neophodno primjenjivati navodnjavanje. Dodavanjem vode putem navodnjavanja stvaraju se uvjeti za uzgoj raznolikih poljoprivrednih kultura, među kojima su povrće i krmne kulture, u redovitoj i postrnoj sjetvi, tako da se na­vodnjavanjem osigurava ne samo uspješno bilinogojstvo već i uvjeti za razvoj stočarstva. Stoga razvojem navodnjavanja na području Po­bosuća, odnosno istočne Slavonije i zapadnog Srijema, stvorit će se uvjeti za proizvodnju proizvoda koji nam nedostaju i smanjiti njihov uvoz iz drugih zemalja. Za razvoj navodnjavanja potrebna su plodna tla i odgovarajuće količine kvalitetne vode. Od ukupno 395.837 ha poljoprivrednih površina na prostoru Pobosuća čak je 224.025 ha tala pogodnih za navodnjavanje. Osim bogatstva plodnim tlima u ovom prostoru na raspolaganju su i značajne količine površinskih i pod­zemnih voda za navodnjavanje. Za njihovo korištenje u tu svrhu ne­ophodna su ulaganja u izgradnju crpnih stanica, razvodnih kanala, cjevovoda i sustava navodnjavanja. Zbog povećih potreba ulaganja, višenamjenske koristi izvedenih zahvata i potrebne kakvoće vode za navodnjavanje, optimalni pristup u osiguravanju vode neprijepor­no je korištenje postojećih i izgradnja planiranih akumulacija i retencija. Do sada je izgrađeno 9 akumulacija i retencija, a na prostoru Pobosuća planirana je izgradnja još čak 56, s ukupnim volumenom od 144.330.000 m3 vode. Njihova izgradnja, uz normu navodnjavanja 2.500 m3/ha, omogućit će navodnjavanje od 43.200 ha ukupne površi­ne. Primjenom navodnjavanja unaprijedit će se poljoprivreda, napose uzgoj bilja, a područje istočne Slavonije i zapadnog Srijema i u buduć­nosti potvrdit će se kao izdašna žitnica Hrvatske.
Ključne riječi: Bosut; Pobosuće; žitnica; poljoprivredna proizvod­nja; klimatske promjene; navodnjavanje; bilinogojstvo; akumulacije; retencije
Prof. dr. sc. Ivica Tikvić, akademik Igor Anić, akademik Slavko Matić, Branko Meštrić, dipl. ing. šum.
Znanstveni prilozi procjeni potencijalnoga utjecaja planiranoga višenamjenskoga kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave bosutskoga područja
Nizinski šumski ekosustavi bosutskog područja poznati su pod nazivom "Spačvanski bazen”. Sam naziv ukazuje na značenje rijeke Spačve, ali i rijeke Bosuta i njihovih pritoka, kao i nizinskoga mikroreljefa na prirodno funkcioniranje tih šumskih ekosustava. U radu su prikazane međunarodne i nacionalne znanstvene spoznaje o utjecaju promjena prirodne dinamike ekoloških čimbenika u ni­zinskim šumskim ekosustavima na dinamiku rasta i razvoja orga­nizama (biljaka, stabala, životinja, mikroorganizama, tartufa i dr.). Promjene prirodne dinamike ekoloških čimbenika u šumama i izvan šuma prikazane su na primjerima različitih oblika voda (oborine, voda vodotoka, voda u tlu, podzemna voda, poplavna voda), kao i na primjerima promjene mikro i mezoreljefa nizinskih šumskih eko­sustava (uređenje vodotoka, promjene vodnih tokova, promjene pri­rodnih vodostaja vodotoka, promjene hidrografske mreže, izgradnja umjetnih vodotoka - kanala, izgradnja retencijskih područja, pro­mjene prirodne dinamike poplava, promjene dinamike vode u tlu, promjene klime) koji utječu na razvoj i stabilnost tih šumskih eko­sustava.
Prikazane su i posljedice promjene prirodne dinamike ekoloških čimbenika na rast i razvoj stabala glavnih vrsta drveća (intenziteti odumiranja i propadanja stabala). S obzirom da šume imaju veliko i značenje za čovjeka, napravljen je i prikaz znanstvenih spoznaja o općekorisnim funkcijama šuma, kao i općekorisnim funkcijama ekosustava povezanih sa šumama. U radu su raspravljena i pitanja upravljanja vodama u slivnim područ­jima nizinskih šuma i reguliranje otjecanja voda u šumama. Dan je i kratak znanstveni osvrt na međunarodna iskustva navodnjavanja nizinskih šuma.
Ključne riječi: nizinski šumski ekosustavi; šumski kompleks "Spačvanski bazen”; planirani višenamjenski kanal Dunav – Sava, OKFŠ
Dr. sc. Mario Banožić
Razvoj i implementacija turističke ponude rijeke Bosuta u hrvatsku turističku ponudu
Mnogi su se domaći znanstvenici iz područja ekonomije, ekologije, sociologije, prometnih znanosti, kulture, povijesti, etnologije, psiholo­gije i brojnih drugih bavili problemom razvoja turizma u Republici Hrvatskoj. Svi dosadašnji zaključci ukazuju na to da Republika Hrvat­ska za razvoj turizma ima dovoljno mogućnosti i prilika koje mogu korisno utjecati na cjelokupan ekonomski i socijalni razvoj. Hrvatska ima neprocjenjivo bogatstvo prirodnih ljepota koje bi trebalo pravilno iskoristiti te ih predstaviti kao kvalitetne turističke proizvode. Navede­no je moguće ostvariti

ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 92     <-- 92 -->        PDF

inovativnim pristupom, znanjem i kreativnošću te poticanjem maloga i srednjega poduzetništva u turizmu. Hrvatska se mora približiti suvremenim turističkim trendovima gdje se daleko veća pažnja posvećuje ekologiji, kulturnom identitetu odredišta, aktiv­nom odmoru, kakvoći usluga i selektivnim oblicima razvoja turizma.
Upravo mogućnost razvoja selektivne turističke ponude koju pru­ža rijeka Bosut sa svim turističkim potencijalima, predstavlja jedno od rješenja. Moguće je razvijati: cikloturizam, događajni turizam, ekoturizam, gastronomski turizam, kulturni turizam, konjički turi­zam, lovni turizam, odmorišni turizam, rekreativni turizam, ribolovni turizam, seoski turizam, vjerski turizam. Navedeni prostor obiluje turističkim potencijalima, unatoč tomu, razvoj turističke ponude najčešće ostaje na lokalnoj razini. Ovaj pro­blem ostaje prisutan posebice kod strateškoga promišljanja i planiranja projekata za financiranje koje se mora događati na razini regije Bosutskoga sliva, odnosno kada je potrebno odbaciti lokalne interese i tražiti konkurentsku prednost u sličnim potencijalima susjednih op­ćina i gradova. Nekolicina autora rješenje je pronalazila u svojevrsnom katastru turističkih potencijala, ali i formiranju menadžmenta za razvoj selek­tivnih oblika turizma u odredištu, kvalitetnoj analizi i razvoju posto­jećih turističkih resursa, stvaranju turističkoga proizvoda Pobosuća i rijeke Bosuta, razvoju receptivne agencije, promidžbe turističkoga proizvoda (on-line turizam Pobosuća), kreditnih linija, bespovratne potpore za poticanje bavljenja turizmom, sudjelovanju u EU-projektima unutar Regije.
U ovom je radu definiranim smjernicama dan potencijalni mo­del primjene teorijskoga koncepta u praksi, i to na konkretnom pri­mjeru Pobosuća i rijeke Bosuta.
Ključne riječi: rijeka Bosut; turistički potencijali; triple helix model
Mr. Mandica Sanković, dipl. ing. arh.
Prezentacija turističkih projekata u Vinkovcima, Studija turističkih potencijala rijeke Bosuta na području grada Vinkovaca
Ministarstvo turizma i Grad Vinkovci financirali su izradu Studije turističkih potencijala rijeke Bosuta na području grada Vinkovaca. Cilj je studije Bosut kao prirodno bogatstvo biološke raznolikosti i fenomen, u skladu s pravilima održivog razvoja i intersektorske suradnje, sta­viti u funkciju turističkoga i gospodarskoga razvoja Vinkovaca i Vukovarsko-srijemske županije, uključivanje u eko-turizam Sliva rijeke Save, Podunavskoga sliva i istočne regije Europske unije. U studiji se ukazalo na nužnost istraživanja i utvrđenja subjeka­ta koji utječu na kvalitetu flore i faune Bosuta; razradu metodologije za provedbu ispitivanja o stanju kvalitete vode Bosuta i ekološkoga stanja obala Bosuta, bosutskih pritoka i gravitirajućih kanala čije se vode slijevaju u Bosut te su razrađeni turističko-edukativno-sportski sadržaji na Bosutu na području Vinkovaca.
Rijeka Bosut ukupne je dužine 132,37 km, od čega je u Republici Hrvatskoj 94,31 km, a od toga na području Vinkovaca je 19,4 km. Po­vršina je vodnoga lica Bosuta u okviru granica Vinkovaca oko 110,0 ha. Prostor u obuhvatu studije površine je oko 150 ha, uključujući i korito rijeke Bosuta, odnosno 80 ha bez korita rijeke, te obuhvaća prostor širine cca 15 - 20 m od obala Bosuta. Na Bosutu na području Vinkovaca, na sjevernoj i južnoj obali u Vinkovcima (od Rokovaca do Starih Jankovaca) uz planirane šetnice, biciklističke i konjičke staze s pojilištima i odmorištima, studijom su predviđeni turističko-edukativno-sportski sadržaji i to: 1) sadržaji u okviru UPU Sopot, SI. gl. Grada Vinkovaca 01/13.: arheološki park i prateći sadržaji; tematski park vinkovačkih 9.000 godina, etnološki park, centar za izučavanje tradicijskih vrijednosti, kamp, otvoreni sportski tereni, astronomski centar, komparativni centar civilizaci­ja, edukativno-pokazni centar energetske učinkovitosti s muzejom energije i energetike, gastro-akademija; 2) Turistički prsten Sopot u Vinkovcima, TPS, obuhvat 58 ha, koji uključuje 29 km konjičkih, bi­ciklističkih i pješačkih staza, poučnih i mirisnih staza s ljekovitim kontinentalnim autohtonim ljekovitim biljem, pojilišta, odmorišta, te revitalizaciju postojećeg autohtonog šokačkog stana - Stan Sopot... Projekt je razrađen kroz tehničku pomoć Ministarstva gospodarstva i fondova Europske unije; 3) Kanovci u Vinkovcima: Ples i bicikli­zam za turizam Vinkovaca, Slavonije i Srijema, PBT centar, 33,46 ha, prema GUP-u, SI. gl. Grada Vinkovaca, 06/06. PBT centar uključuje biciklističko-plesnu akademiju s natkrivenom pistom za biciklizam, sportske, arheološko-kulturne, javnoturističke sadržaje, Obučni cen­tar Hrvatske gorske službe spašavanja; 4) Vidikovac, na spoju ulica Šetalište Dionizija Švagelja i Josipa Kozarca, s najljepšim pogledom nizvodno i uzvodno na Bosut, s potrebnim ugostiteljskim, zabavno-edukativnim sadržajima.; 5) Centar II., cca 500 m2, u blizini mosta u Ulici R. Boškovića s lijepim pogledom nizvodno i uzvodno na Bosut vrlo je pogodan za cvjetni park, botanički vrt s pratećim sadržajima; 6) Nova brana, oko 3,5 ha za izletište, izviđački kamp, zabavno edukativne sadržaje, trim staze, prostor za ribiče, aktivnu rekreaciju u prirodi; 7) UPU Trbušanci s golfom, hipodromom, turističko-sportskom lukom, SI. gl. Grada Vinkovaca 02/13., obuhvat 135,38 ha; 8) Uključivanje u eko-turizam Sliva rijeke Save i Podunavskoga sliva.
Svi su projekti detaljno valorizirani uz tehničku pomoć Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u projektu Turistički pr­sten Sopot, Vinkovci, fazno izvješće izvršitelja: Završno izvješće – Studija izvedivosti i analiza troškova i koristi od 30.11. 2014.
Studija otvara projekt održivog razvoja Vinkovaca zasnovanoga na održivim resursima i izjednačavanju mogućnosti svih Vinkovčana u smjeru rješavanja: 1. Kvalitete života mladih 2. Gospodarskog razvoja i zapošljavanja 3. Urbanog komfora i ekologije 4. Obitelji zdravlja 5. Zdravstvenih programa.
Ključne riječi: Bosut, Vinkovci, turistički projekti, turistički poten­cijali