DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 85 <-- 85 --> PDF |
Vinkovci predstavljaju grad velike povijesne, književne, kulturne i prirodo-znanstvene, posebice šumske i šumarske baštine. Šume i šumarstvo ovom gradu davali su i danas daju posebno obilježje i ugled. Dovoljno je istaknuti da se u šumama Vukovarske-srijemske županije danas nalazi 25,5 milijuna m3 drvne pričuve ili prosječno po jednom ha 350 m3. Hrast lužnjak u toj značajnoj drvnoj pričuvi sudjeluje s 65 % ili s 16,5 milijuna m3, što je prosječno po jednom hektaru 240 m3. Navedene vrijednosti kako po veličini, a još više po kvaliteti šuma hrasta lužnjaka, značajno prelaze granice Hrvatske te su poznate, priznate i respektabilne i na području svjetskoga šumarstva. To je razlog što je ovdje šumarstvo vjekovima imalo značajnu ulogu, zahvaljujući čovjeku i stabilnim stanišnim uvjetima koji su obilježeni tlom, klimom, nadmorskom visinom te podzemnom i površinskom vodom. Šumarstvo Hrvatske je struka, koja danas kao i ostale zemlje srednje Europe obilježava 250 godina postojanja i rada. Ono se temelji na znanstvenim načelima i umijećima gospodarenja i očuvanja šumskih ekosustava za trajnu dobrobit društva, okoliša i privrede. Ono vodi brigu o uravnoteženom i održivom gospodarenju šumama i drvnim zalihama, maksimalnim prinosima, optimalnom pomlađivanju, stabilnosti, brojnom životinjskom svijetu, obilnim i trajnim rezervama pitke vode, atraktivnom i rekreacijskom okolišu, kako u prirodnim, tako i u urbanim sredinama. Šume ovoga područja, u kojima dominantnu ulogu ima hrast lužnjak, smjestile su unutar i između tokova prirodnih rijeka Dunava, Save, Bosuta i njihovih pritoka. Rijeke su stvorile optimalne prirodne uvjete za razvoj šumske i poljoprivredne proizvodnje te opstanka tih značajnih ekosustava. S obzirom da hrast lužnjak za svoj optimalan razvoj treba tri puta više vode od one koje dobiva oborinama na ovome području, podzemne i poplavne vode nadoknađuju taj manjak i predstavljaju nezaobilazan čimbenik za održavanje tla u stadiju pedoklimaksa i sastojina u optimalnom rastu, prirastu i opstanku. Nestankom hrasta sa svojih optimalnih staništa nestaju za njega optimalni stanišni uvjeti za čiji su ponovni povratak nužna stoljeća. Rijeka Bosut tiho i nenametljivo teče tisućama godina, tijekom kojega je sama izabrala, prilagodila se svim onim vrijednostima koje oplakuje svojim vodama, a ponajprije čovjeku, šumama i plemenitim poljoprivrednim kulturama. U svom nastanku Bosut se odvaja od Save i krivuda ovom plemenitom šokačkom zemljom, miluje je i vodom oplemenjuje, da bi ponovno završio u Savi, ali ovaj put oplemenjen svojim pritocima, koji su poput njega obavljali plemenitu funkciju na onim područjima na koja on nije dospio, jer je on poput hrasta, kako svojevremeno napisa Josip Kozarac, ....”ohol nema kada, da se i za to pobrine”.....Ako je u Bosutu ponekad i previše vode, moguće je povećati kapacitet pumpi, koje je mogu preko nasipa, koji je njegova umjetna prepreka za ulaz u Savu, brzo i jednostavno prebaciti. Najveći je grijeh prirodnu rijeku pretvoriti u umjetni kanal. Rijeka je tisućama godina stvarala dobra u njenom području utjecaja i zločin je od nje stvoriti kanal kroz kojega ne teče život nego otpad i smrt za život u njoj i okolo nje. Rijeka u prirodnom toku meandrira svugdje gdje postoji opasnost da joj se poveće razorna moć. Mnoge zemlje, posebno Njemačka i Austrija, odavno su to shvatile te ispravljaju pogreške koje su glede rijeka radili u prošlosti. One danas otkupljuju poljoprivredne površine i sela mnogih negdašnjih i uništenih meandra svojih rijeka te ih ponovno oživljavaju i stavljaju u funkciju. Svima bi trebalo biti jasno zašto nasipi popuštaju tamo gdje su podignuti na pogrešan način i na pogrešnom mjestu, u što smo se već davno uvjerili, ali nažalost isto tako od davna ništa ne poduzimamo da to ispravimo. Želja nam je, a istovremeno i molba, da svaki od nas u skladu sa svojim područjem rada da svoj doprinos opstanku prirodne i vrijedne rijeke Bosut, i svega onoga što je ona svojim postankom i opstankom stoljećima stvarala i održavala s posebnim naglaskom na ljude, šume i poljoprivredne površine. U ime gradonačelnika Vinkovaca Mladena Karlića, dr. med., pozdravne riječi uputio je Ivan Bosančić, mag. oec., zamjenik gradonačelnika. U ime Vukovarsko Srijemske županije skup je pozdravila pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i šport doc. dr. sc. Jadranka Mustapić-Karlić. Znanstveni skup podijeljen je u dva dijela. Prvim dijelom predsjedavali su akademik Franjo Tomić i dr. sc. Mario Banožić. I. dio Sažeci Dr. sc. Stanko Andrić, znanstveni savjetnik Bosut u srednjem vijeku U izlaganju je dan iscrpan pregled spominjanja rijeke Bosuta u pisanim izvorima srednjega vijeka (od 13. do ranoga 16. stoljeća), tj. ponajviše u diplomatičkim dokumentima, a puno rjeđe i u narativnim tekstovima. Pritom je razmotreno javljanje toga hidronima u dva osnovna oblika, jednom koji je sličan današnjemu, i drugom jednostavnijem, mađarskom, koji je glasio Baza ili Baza. Registrirano je i javljanje mađarskih izvedenica toga hidronima, kao Bazavize i Bazakoz, te na temelju pojedinosti u dokumentima razjašnjeno je njihovo značenje. U drugom, uže povijesnom dijelu izlaganja, pokušalo se utvrditi gdje su sve na Bosutu stajali "brodovi”, odnosno vlastelinski prijelazi rijeke namijenjeni prometu ljudi i dobara. Pokušano je u izvorima naći odgovor i na pitanje je li na Bosutu u to doba bilo čvrstih mostova i gdje su se eventualno nalazili. Napokon, analizirala se uloga |