DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Bosuta u prostornoj organizaciji vlastelinstava: je li rijeka obično služila kao granica između različitih vlastelinstava ili su njezini pojedini odsječci češće bili uklopljeni u samo jedno vlastelinstvo što je ležalo s obje strane rijeke. Ključne rijeci: Bosut; diplomatički dokumenti; hidronim; vlastelinski prijelazi rijeka; mostovi; vlastelinstvo Hrvoje Pavić, univ. bacc. Rijeka Bosut na vojnim zemljovidima krajem 18. stoljeća Rijeka Bosut u ovom izlaganju promatra se na temelju objavljenih vojnih zemljovida Brodske i Petrovaradinske pukovnije. Vojni zemljovidi predstavljaju važan izvor za poznavanje povijesti cijele Habsburške Monarhije, pa tako i Bosuta i Pobosuća, jer osim bogato ilustriranih karata obuhvaćaju i detaljne opise mjesta, rijeka, bara i močvara na promatranom području. U izlaganju je prikazan tok Bosuta krajem 18. stoljeća od izvora kod Županje, do ponovnog utoka u Savu kod sela Bosuta. Opisana je opskrba Bosuta vodom počevši od rijeke Save, potom rijeke Biđa do brojnih pritoka, tj. bara i potoka, koji u najvećoj mjeri uvjetuju vodostaj Bosuta krajem 18. stoljeća. Na temelju dostupnih izvora prikazan je okoliš kroz koji je tekao Bosut, ponajprije se to odnosi na naselja na obali i šume kroz koje Bosut prolazi. Bosut je bio važan za okolno stanovništvo kao izvor hrane i pitke vode za ljude i životinje. Tijekom čitavog toka Bosut je opisan kao spora i muljevita rijeka, njegova dubina varira između 3 i 10 stopa, a početna širina na izvoru između 30 i 40 koraka istovjetna je onoj na ušću u Savu. Širina se mijenja tijekom čitavog toka, Bosut ima najveću širinu između 100 i 150 hvati kod Ivankova. Ključne riječi: Bosut; vojni zemljovidi; 18. stoljeće; pritoci; okoliš Danijel Petković, prof. Model povijesno-topografskoga istraživanja srednjovjekovne Slavonije na primjeru teme doktorskoga rada pod nazivom "Srednjovjekovna topografija gornjega i srednjega Pobosuća" Namjera je ovoga rada usporedbom dostupnih diplomatičkih, kartografskih, topografskih, toponomastičkih i arheoloških izvora te literature, utvrditi točne položaje nekadašnjih, danas uglavnom iščezlih, srednjovjekovnih naselja, posjeda, odnosno vlastelinstava, utvrda, prometnica, župnih crkava i samostana. Definirani prostor danas približno odgovara jugozapadnom i središnjem dijelu Vukovarsko-srijemske županije, odnosno području kojega danas okvirno zauzimaju općine i gradovi: Stari Mikanovci, Vođinci, Ivankovo, Andrijaševci, Cerna, Gradište, Babina Greda, Stitar, Privlaka, Otok, Stari Jankovci i Vinkovci. Istraživanjem se također želi ispraviti, nadopuniti ili potvrditi tvrdnje i pretpostavke dosadašnjih radova iste tematike. Povijesni izvori nastali u rasponu od početka 13. stoljeća do oko 1580. godine u definiranom prostoru bilježe preko 300 srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih naselja i posjeda; najmanje 6 kaštela; najmanje 5 naselja sa statusom trgovišta, odnosno varoši (oppida); najmanje 11 crkvenih župa; 1 franjevački samostan; 12-ak većih i manjih posjedovnih sklopova, odnosno vlastelinstava od kojih oni manji broje 5-6 sastavnica, a oni veći čak do 60 sastavnica, odnosno "područnih” sela / posjeda. Istraživanje je zamišljeno i kao prostorno-logički nastavak (ujedno i proširenje te nadopuna) povijesno-topografskog djela pod nazivom Srednjovjekovna naselja sjeverozapadnog dijela vinkovačkog kraja... (Petković, D., Vinkovci, 2006.). Ključne riječi: srednjovjekovna topografija; Pobosuće; srednjovjekovna naselja Doc. dr. sc. Dubravka Božić Bogović Najstarija Matična knjiga krštenih Katoličke župe u Gradištu (1790–1815) U radu se opisuje najstarija Matična knjiga Krštenih katoličke župe sv. Franje Asiškoga u Gradištu i upućuje se na njezino značenje kao povijesnog izvora. Metodama povijesne demografije analizirani su podaci zabilježeni u matičnoj knjizi kako bi se utvrdili demografski pokazatelji karakteristični za stanovništvo Župe Gradište krajem 18. i početkom 19. stoljeća. Primjenom kvantitativne, analitičke i deskriptivne metode istražene su godišnja i mjesečna raspodjela rođenja te spolna struktura rođenih. Na temelju antroponimijske građe sačuvane u analiziranoj matičnoj knjizi krštenih utvrđen je fond osobnih imena dodijeljenih djeci u Župi Gradište u naseljima u promatranom razdoblju (1790–1815). Ključne riječi: Gradište; Matična knjiga krštenih; povijesna demografija; osobna imena; kraj 18. i početak 19. stoljeća Prof. dr. sc. Dražen Živić, znanstveni savjetnik Demografski razvoj naselja uz Bosut u Republici Hrvatskoj između 1857. i 2011. godine Na teritoriju Republike Hrvatske, uz rijeku Bosut nalazi se 12 naselja (Vinkovci, Štitar, Andrijaševci, Rokovci, Cerna, Gradište, Apševci, Đeletovci, Lipovac, Nijemci, Podgrađe i Privlaka) koja administrativno pripadaju Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ona se prostiru na ukupno 493,42 četvorna kilometra, što je 0,8 % kopnene površine Hrvatske, odnosno 20,2 % površine Vukovarsko-srijemske županije. Prema prvom modernom popisu stanovništva iz 1857. u navedenim je naseljima živjelo 15.218 stanovnika. Do posljednjega popisa iz 2011. ukupan broj stanovnika u njima povećan je na 51.357 osoba ili za više od tri puta, što indicira vrlo dinamičan, ujedno i polariziran demografski razvoj, jer postoji signifikantna razlika između demografskoga porasta Vinkovaca kao urbanog središta i preostalih jedanaest, pretežno ruralnih naselja. Svrha je ovoga rada ustanoviti bitne pokazatelje i odrednice demografske dinamike tematiziranih naselja između 1857. i 2011. godine. Cilj rada |