DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 87 <-- 87 --> PDF |
je pridonijeti znanju o demografskim karakteristikama malih područja u Republici Hrvatskoj. Ključne riječi: Vukovarsko-srijemska županija; Bosut; naselja; demografski razvoj Mr. sc. Zlatko Virc, arhivist specijalist Vodenice i sustav obrane od poplava Mljevenje žitarica u vodenicama imalo je vrlo široku primjenu, jer se lakše obavljala meljava, a dobiveno brašno bilo je kvalitetnije. Vodenice za mljevenje žitarica koristile su se i u ravnoj istočnoj Slavoniji i u zapadnom Srijemu, iako je pad vodotokova bio minimalan. U vrijeme većih padalina često su brane pred vodenicama znale podignuti vodostaj dotle, da je dolazilo do poplava. Već u 18. stoljeću vlast je započela propagirati druge oblike meljave i počela je priječiti gradnju vodenica. Taj proces onemogućavanja gradnje vodenica poklapao se sa sve većim nastojanjima izgradnje nasipa i kopanja kanala na vodotokovima koji su ugrožavali poljoprivredno zemljište. Ukidanjem Vojne krajine osnivaju se imovne općine - u Vinkovcima je osnovana Brodska imovna općina (1873) koja je započela s iskopima kanala, podizanjem nasipa, ali se i zalagala da se prekine s meljavom u vodenicama na manjim tokovima. Zadnje vodenice na manjim vodotokovima nestale su dvadesetih godina 20. stoljeća. Kada je 1924. godine osnovana Bidj-bosutska vodna zajednica, izgradnja nasipa postaje joj osnovnom djelatnošću koju je provodila u otežanim financijskim okolnostima. Ovima dvjema organizacijama pripada zasluga na ostvarivanju uspješne obrane od poplava. Ključne riječi: Bosut; vodenice; vodostaj; poplava; Brodska imovna općina; Bidj-bosutska vodna zajednica Petar Elez, arhivist Osnutak "Vodne zadruge za obranu od poplave rijeke Save i za isušenje bosutskoga područja” 1924. godine Rijeka Sava i njezine pritoke (posebice Bosut) od davnina su predstavljale važnu komponentu geografsko-biološke osnove razvoja života i naselja na prostoru istočne Slavonije i Srijema, ali su jednako tako, s vremena na vrijeme, predstavljale i potencijalnu opasnost što je prijetila ugrozbi života i opstanku stanovništva koje je nastanjivalo njihova porječja, o čemu svjedoči i najnovija kataklizma povezana s puknućem savskog nasipa na području Rajeva Sela (Cvelferije) krajem svibnja 2014. godine. U smislu sprječavanja i obuzdavanja izlijevanja rijeka i uopće vodenih tokova iz njihovih korita tijekom razdoblja njihova povišena vodostaja, ali i uopće s ciljem isušivanja većih močvarnih područja na području istočne Slavonije i Srijema organizirano se (sinergijom državne i lokalnih vlasti) tijekom 19. i prve polovice 20. stoljeća pristupilo većim melioracijskim projektima, čiji je sastavni dio predstavljala gradnja odvodnih kanala i nasipa, osobito duž problematičnih vodenih tokova Drave i Save, odnosno njihovih pritoka – Vučice, Karašice, Vuke i Bosuta. U kontekstu realizacije spomenutih projekata usmjerenih prema regulaciji spomenutih vodenih tokova, treba promatrati i osnivanje i djelovanje vodnih zadruga na spomenutom području. U tom smislu rad prati i analizira okolnosti u kojima je došlo do osnutka Vodne zadruge za obranu od poplave rijeke Save i za isušenje bosutskog područja, kao i organizacijsku strukturu, funkciju i područje djelovanja same zadruge. Zadruga je osnovana 1924. godine, imala je sjedište u Vinkovcima, a glavna joj je zadaća bila gradnjom nasipa i odvodnih kanala onemogućiti ili reducirati poplavljivanje područja koje se uz lijevu obalu Save proteže od Gunje do Mitrovice. Rad se, osim na dosadašnjim znanstvenim spoznajama povezanima s istraživanjem povijesti regulacije vodenih tokova na području istočne Slavonije i Srijema, temelji i na analizi referentnoga arhivskog gradiva Državnoga arhiva u Vukovaru. Ključne riječi: Bosut; Sava; vodne zadruge; Biđ-bosutska vodna zadruga; poplave Prof. dr. sc. Josip Marušić, Mirjana Šota, dipl. ing. grad. Glavni vodotoci na slivu Bosuta i maksimalni vodostaji 1970. godine Ukupna je površina slivnog područja Biđa i Bosuta 3.642 km2. Sliv je dio savske melioracijske ravnice između rijeke Save na jugu, Sremske Mitrovice na istoku, Slavonskoga Broda na zapadu i vododjelnice sliva Bosuta i Vuke na sjeveru. Položaj Bosuta i njegovih pritoka kao i ostalih vodotoka prikazani su na situaciji gravitirajućega slivnog područja. Hidrografski rijeku Bosut, od ušća u Savu, i rijeku Biđ, od ušća u Bosut, treba sagledavati kao jedan vodotok ukupne dužine 171,85 km. Rijeka Biđ, dužine 57,40 km, na ušću u Bosut (117,45 km) kao pritoka većega je proticajnoga profila od Bosuta. Od siječnja do travnja 1970. godine zabilježeni su maksimalni vodostaji na Bosutu i Spačvi. Topografski je 76 % slivnoga područja Biđa i Bosuta ispod do tada zabilježenih maksimalnih vodostaja rijeke Save. Zbog topografskih obilježja većina glavnih vodotoka na slivu Bosuta minimalnoga je pada dna, što stvara probleme kod pojave maksimalnih oborina - "predugo” trajanje otjecanja suvišnih voda te njihovo usporeno djelovanje na odvodnju putem melioracijskih kanala poljoprivrednih i ostalih zemljišta. Ključne riječi: Bosut; Biđ; sliv; područje; vodotoci; vodostaji; minimalni pad; proticajni profil korita Mr. se. Vladimir Ćirić Promjene prirodno-geografskih obilježja Bosuta nastale djelovanjem lokalnih i globalnih društveno-ekonomskih čimbenika U izlaganju su predočena: Hidro-geografska obilježja Bosuta, rijeke bez izvora; Osnovna obilježja vodotoka do početka |