DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 88 <-- 88 --> PDF |
izvođenja većih radova na Bosutu i njegovom porječju; Hidrotehnički zahvati na Bosutu i njihov utjecaj na ekosustav i hidrološke osobine; Promjene u sastavu flore i faune Bosuta pod utjecajem lokalnih i globalnih čimbenika; Ekološki i hidrološki problemi Bosuta; Aktivnosti koje treba provesti u svrhu revitalizacije Bosuta; Obnova hidro-ekoloških areala i utvrđivanje zaštićenih područja. Ključne riječi: Bosut; hidrološki problemi; ekološki problemi; onečišćivači; flora i fauna; tehničko i gospodarsko održavanje vodotoka; regulacija vodnog režima; prirodni hidro-ekološki areali; zaštićena područja Prof. dr. se. Ivica Tikvić, akademik Igor Anić, akademik Slavko Matić Ekološki značaj rijeke Bosuta za nizinske šume istočne Slavonije U radu su prikazana ekološka i biološka obilježja nizinskih šuma u slivu rijeke Bosuta i njezinih pritoka, s posebnim naglaskom na tzv. "Spačvanski bazen”. Prikazan je općeniti značaj nizinskih rijeka i vodotoka za prirodno funkcioniranje šumskih ekosustava. Uspoređena je sezonska dinamika razina podzemnih voda u šumama na području Vinkovaca, Otoka i Županje i to na lokalitetima koji su bili bliže rubu šumskoga kompleksa i lokalitetima koji su bili dalje od ruba šumskoga kompleksa. Uspoređene su razine vodostaja Bosuta kod Nijemaca i Save kod Županje s razinama podzemne vode u šumama. Uspoređene su i vrijednosti vodostaja Bosuta kod Vinkovaca s vrijednostima Bosuta kod Nijemaca i Save kod Županje. Prikazane su glavne promjene i poremećaji stanja nizinskih šumskih ekosustava u prošlosti s osvrtom na planirane zahvate u budućnosti. Napravljena je analiza dosadašnjih procjena vrijednosti općekorisnih funkcija nizinskih šuma s posebnim osvrtom na ekološke funkcije šuma. Ključne riječi: prirodno funkcioniranje šumskih ekosustava; ekološka obilježja nizinskih šuma; značaj nizinskih rijeka za šume; rijeka Bosut Doc. dr. sc. Melita Mihaljević, Helena Dujmović, dr. sc. Filip Stević, dr. sc. Dubravka Špoljarić, dr. sc. Tanja Žuna Pfeiffer Fitoplankton kao pokazatelj ekološkoga stanja rijeke Bosuta Istraživanje razvoja fitoplanktonskih zajednica u rijeci Bosut provedeno je u razdoblju od veljače do srpnja 2013. godine na dvama lokalitetima, smješteni su prije i poslije grada Vinkovaca. Praćeni su utjecaji promjena fizikalno-kemijskih čimbenika na kvantitativni sastav fitoplanktona. Visoke koncentracije nitrata i ukupnoga dušika u vodi bile su u vrijeme nižih vodostaja, dok je povišenjem vodostaja došlo do velikoga porasta koncentracija ortofosfata i ukupnoga fosfora. U strukturi fitoplanktonskih zajednica najbrojnije su bile zelene alge (funkcionalnih skupina J, XI i X2) i dijatomeje reda Centrales Pennales (funkcionalnih skupina D, P i T) dok su cijanobakterije bile povremeno dobro zastupljene. Takav sastav fitoplanktonskih zajednica karakterističan je za sporotekuće dionice nizinskih rijeka. Međutim, pojava masovnoga razvoja miksotrofne vrste Ochromonas sp. u svibnju i lipnju, posljedica je izuzetno velikoga opterećenja vode suspendiranim tvarima što ukazuje na zagađenje vodotoka. Na temelju svih dobivenih rezultata procijenjeno je "umjereno" ekološko stanje rijeke Bosuta. Kontinuirani monitoring bioloških pokazatelja ekološkoga stanja preduvjet je za definiranje mjera zaštite i revitalizacije rijeke Bosuta. Ključne riječi: rijeka Bosut; fitoplankton; ekološko stanje II. dio Predsjedavaju akademik Slavko Matić i akademik Igor Anić Krešimir Lermajer, prof. Faunističko-ekološke značajke riba rijeke Bosuta Radom je utvrđeno da u rijeci Bosutu žive tri alohtone vrste (Lepomis gobbosus, Ictalurus nebulosus, Carassisu auratus) i 14 autohtonih (Acerina cernua, Rutilus rutilus, Scardinius arythroptalamus, Tinca tinca, Alburnus alburnus, Abramis brama, Carassius carassius, Cyprinus carpio, Cobitis taenia, Misgurnusfossilis, Silurus glanis, Percafluviatilis, Stizotedi-on lucioperca i Esox lucius) riba, svrstanih U sedam porodica. Pokazalo se da je Bosut relativno siromašan vrstama, ali bogat količinom ribe. Utvrđeni su karakteristični ekološki uvjeti koji vladaju u ovoj rijeci te kako oni utječu na degradaciju jednih, a gradaciju drugih vrsta. Bosut kao vodeni ekosustav na visokom je stupnju eutrofizacije, što drastično utječe na riblji fond, nužne su mjere zaštite i revitalizacije kako bi se zaštitio ovaj jedinstveni ekosustav. Istraživanje je provedeno tijekom 2005. i 2006. godine pa je moguće da je stanje od onda promijenjeno, nadalje, istraživanje nije obuhvatilo cjelokupni vodotok rijeke Bosuta, pa je moguće da u ovoj rijeci obitavaju i vrste koje nisu zabilježene ovim radom.Stoga ga možemo smatrati tek početnim pokušajem popisivanja vrsta riba koji je potrebno neprestano nadopunjavati. Ključne riječi: Bosut; faunističko-ekološke značajke; alohtone vrste riba; autohtone vrste riba; eutrofizacija; ekosustav Prof. dr. sc. Dragutin Petošić, doc. dr. sc. Ivan Mustać, dr. sc. Vilim Filipović Utjecaj poljoprivredne proizvodnje na onečišćenje voda u Biđ-bosutskom polju Poljoprivreda se pretežno svrstava u difuzne izvore onečišćenja voda. Ovi izvori teže se nadziru u odnosu na točkaste koji su vezani za ispuštanje otpadnih voda iz gradova i stambenih naselja. Međutim, poljoprivreda se može pojaviti istovremeno |