DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 89 <-- 89 --> PDF |
i kao točkasti izvor onečišćenja voda: ispuštanje otpadnih voda sa stočarskih farmi i/ili nekontrolirano izlijevanje tekućih gnojiva organskog podrijetla (gnojovke) u otvorene prirodne i/ili umjetne vodotoke. Onečišćenja voda u poljoprivrednoj proizvodnji događaju se najčešće pod utjecajem prekomjerne i nestručne uporabe dušičnih i fosfornih gnojiva, potom pesticida, ali i teških metala. Jedan od osnovnih ciljeva ovoga rada bio je da se putem monitoringa procijeni utjecaj poljoprivredne proizvodnje na ispiranje dušika i fosfora iz tla, a time i na moguće onečišćenje površinskih i podzemnih voda. Istraživanja su provedena u sklopu projekta "Monitoring vodnog režima i kakvoće vode poljoprivrednih tala na području Melioracijskog kanala za navodnjavanje Biđ-bosutskog polja u razdoblju 2009 - 2013. godine”, koji je realiziran između Hrvatskih voda iz Zagreba i Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prema kontinuirano motrenim koncentracijama dušika iz amonijaka (mg NH4-N/1), površinska voda u glavnim primarnim vodotocima istraživanog područja (Biđ i istočna Berava), u najvećem broju izmjera tijekom petogodišnjeg razdoblja (2009 -2013), prema Uredbi o klasifikaciji voda NN 77/98 i 137/08., odgovarala je III. i IV. klasi (vrsti) ekološke kakvoće. Istraživanja su pokazala da amonijak, odnosno dušik uz amonijak (NH4-N) treba smatrati ozbiljnom opasnošću u smjeru daljnjega (sve izraženijega) onečišćenja površinskih voda (vodotoka) na širem području melioracijskoga kanala. Također, kontinuiranim motrenjem i analizom površinske vode tijekom motrenoga razdoblja, utvrđene su visoke koncentracije fosfora, čije su vrijednosti bile znatno iznad maksimalno dopuštenih koncentracija (MKD) prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, NN 47/2008., odnosno 0,30 mgP/1. Dakle, površinska voda u Biđu i istočnoj Beravi na lokacijama motrenja tijekom razdoblja 2009 - 2013. godine bila je u znatnoj mjeri onečišćena amonijakom i fosforom, što je utjecalo na pojavu izražene eutrofikacije navedenih vodotoka (eutrofne vode), posebice u ljetnom dijelu godine. Srednje vrijednosti koncentracije kod svih analiziranih teških metala (Cd, Cu, Fe, Mn, Ni, Pb i Zn) u procjednoj vodi lizimetara (perkolatu) na motrenim lokacijama tijekom petogodišnjeg razdoblja (2009 - 2013) bile su znatno niže (manje) od MKD u vodi za piće, prema pravilniku. Dobiveni pokazatelji potvrđuju činjenicu koja općenito ukazuje na slab utjecaj poljoprivrede na značajnije onečišćenje površinskih i/ili podzemnih voda teškim metalima, a što je dobrim dijelom potvrđeno kontinuiranim motrenjem i na širem području Biđ-bosutskog polja. Prema kontinuiranom motrenju koncentracije dušika i fosfora u procjednoj vodi lizimetara (perkolatu) tijekom razdoblja (2009 - 2013), može se generalno zaključiti da utjecaj sadašnje poljoprivredne proizvodnje na istraživanom području ide u pravcu daljnjega (jačega) onečišćenja podzemne vode dušikom i da zahtijeva urgentne mjere u cilju boljega ekološkog gospodarenja. Na temelju pokazatelja dobiveni su kontinuiranim motrenjem poljoprivredne proizvodnje na širem području Biđ-bosutskog polja u razdoblju 2009 - 2013. godine i utvrđenim količinama ispranoga dušika i fosfora iz profila poljoprivrednih tala po jedinici površine (ha) može se generalno zaključiti da sadašnja poljoprivredna proizvodnja ima znatan utjecaj na onečišćenje površinskih i/ili podzemnih voda s dušikom, a u manjoj mjeri i s fosforom. Ključne riječi: poljoprivreda; utjecaj onečišćenja; voda; dušik; fosfor; teški metali Renata Patarčić, MSc student, prof. dr. sc. Milan Poljak, izv. prof. dr. sc. Željka Vidaković Cifrek, prof. dr. sc. Ivan Regula Potencijal fitoremedijacije vodotoka rijeke Bosuta prirodnom populacijom vodene leće (Lemna sp.) Vodeni makrofiti iz porodice Lemnaceae često se navode kao učinkovitze zelene tehnologije u pročišćavanju otpadnih voda i fitoremedijaciji eutrofičnih vodenih površina u laboratorijskim uvjetima. Međutim, primjena fitoremedijacije u uvjetima prirodnih vodenih ekosustava nije dovoljno poznata. Cilj istraživanja bio je utvrditi stupanj eutrofičnosti vode rijeke Bosuta i fitoakumulaciju teških metala i fosfora u nativnoj populaciji vodene leće {Lemna sp.). Na dvije lokacije vodotoka rijeke Bosuta (Sopot i Andrijaševci), u periodu srpanj - listopad 2006. godine kada je Bosut rijeka stajaćica, uzeti su uzorci vode i nativne populacije vodene leće. Analizom uzoraka vode utvrđene su koncentracije ukupnoga fosfora, Cd, Cu, Zn i Pb te je rijeka Bosut svrstana u kopnene vode III. - V. vrste. Rezultati analize vode ukazuju na visok stupanj trofije fosforom na obim lokalitetima, a najviša koncentracija fosfora utvrđena je u rujnu. Najviše koncentracije Zn utvrđene su u listopadu, a istovremeno je koncentracija Cd prelazila dopuštene koncentracije za tu kategoriju voda. Koncentracija ukupnoga fosfora u vodi u signifikantnoj je korelaciji s koncentracijom fosfora u vodenoj leći (r=0,72*). Rezultati provedenih ispitivanja potvrđuju akumulaciju teških metala (Zn, Cu i Cd) u prirodnoj populaciji vodene leće rijeke Bosuta. Faktor biokoncentracije viši je pri nižim koncentracijama Cu, Zn i Cd u vodi, a posebice pada s porastom koncentracije Zn i Cd. Dobiveni rezultati upućuju na visok potencijal nativne populacije vodene leće u uklanjanju teških metala Cu i Zn, posebice pri niskim koncentracijama te fosfora iz eutrofičnih vodotoka. Ključne riječi: Bosut; fitoremedijacija; fosfor; teški metali; vodena leća {Lemna sp.) Mr. sc. Slobodan Kolbah, dipl. ing. geologije, Mladen Škrlec, dipl. ing. naftnoga rudarstva Geotermalna energija Bosuta – hidro-geotermalni resursi – inicijatori gospodarstva Zašto su hidro-geotermalni resursi kao inicijatori gospodarstva vezani uz prostor sliva rijeke Bosut i Pobosuća njihova prošlost, sadašnjost i budućnost? Što se tiče budućnosti, |