DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 90     <-- 90 -->        PDF

odgovor je eksplicitan, jer je razvoj gospo­darstva temelj demografskoga i kulturnoga napretka, pri čemu boga­to i napredno društvo ima potencijal za očuvanje prirodnoga okoliša što ga okružuje. Hidro-geotermalni resursi domaći su energetski potencijal, koji može zadovoljiti potrebe razvoja kraja, prije svega intenzivne i akumulativnije poljoprivrede pa i prateće prerađivačke i ostalih indu­strija vezanih uz nju. Uz to, potrebne energije ne bi nedostajalo ni za razvoj cjelogodišnjega kontinentalnog turizma i podizanja moguć­nosti rekreacije i sporta lokalnoga stanovništva. Time bi se do kraj­nosti mogla istaknuti ljepota ovoga porječja, izražena skladom vode, krajolika, šuma i kulturne baštine, od bogatstva povijesnih zbivanja i folklora do kulinarskih i enoloških. Posebnost je ovoga porječja blaga i sunčana klima, koja se na najbolji način prožima s ovim aktivnosti­ma.
Lokalna hidro-geotermalna energija, ponekad i ljekovita svojstva ovoga bogatstva iz dubina mogu zadovoljiti lokalne potrebe i privući brojne posjetitelje iz naših kontinentalnih prostora, ali i one iz u tom pogledu manje sretnijih dijelova Europe i svijeta. Sadašnjost je označena lučonošom ovih mogućnosti, u srcu ovoga prostora – Bošnjacima. "Naftašima” je već dugo poznat ovaj geotermalni potencijal, ali je tek poduzetnost lokalnih ljudi pokrenula nje­govo korištenje na tom prostoru.
Danas je potrebno na skupu naše najviše znanstvene ustanove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, svestrano razmotriti ovo nacionalno bogatstvo i ublažiti postojeću ozbiljnu inerciju našega društva, koja ozbiljno ugrožava ovu mladu i nježnu biljku da postane okosnicom razvoja ovoga kraja i velikoga dijela naše domovine. Prošlost nosi najveću tajnu ovoga što ovdje imamo, a ta prošlost nije samo povijest ili njezina prethodnica bez pisanih dokumenata, već geološki razvoj zemljine kore, koji je ovaj kraj učinio posebnim i posebno pogodnim za korištenje hidro-geotermalnih resursa.
Ključne riječi: rijeka Bosut i Pobosuće; hidro-geotermalni resursi; korištenje u Republici Hrvatskoj; geologija
Prof. dr. sc. Josip Marušić, Ružica Drmić, dipl. ing. građ.
Vodnogospodarski radovi na slivu Bosuta – preduvjet gospodarskoga razvoja područja
Zbog nepovoljnih hidroloških odnosa rijeke Save i Bosuta, kao i većine nizinskih dionica pritoka Bosuta, na području je duga tradicija izvedbe vodnogospodarskih radova.
Postoje zapisi o izvedbi regulacijskih radova na Biđu i Jošavi od 1882. do 1890. godine te iskopu 640 km melioracijskih kanala do 1926. godine – u cilju pravovremene odvodnje suvišnih voda poljoprivrednih zemljišta i površina na kojima su izgrađena naselja i prometnice. Dana 7. rujna 1924. održana je u Sidu Osnivačka skupština Vodne zadru­ge "Biđ-Bosut" – sa sjedištem u Vinkovcima – sa zadatkom izgradnje hidrotehničkih objekata za obranu od poplava rijeke Save i za isušenje većeg dijela slivnog područja Biđa i Bosuta. Nakon Drugoga svjetskog rata nastavljena je intenzivna izvedba regulacijskih i hidromelioracijskih radova na slivu Bosuta u cilju uređenja i održavanja vodnog reži­ma zemljišta prema potrebama ostvarenja više razine prinosa biljnih kultura. Bio je to sastavni dio strateškog plana razvoja poljoprivrede kao glavne gospodarske djelatnosti slivnog područja Biđa i Bosuta.
Ključne riječi: regulacija vodotoka; hidromelioracija zemljišta; vod­ni režim; razvoj; poljoprivreda; gospodarstvo
Prof. dr. sc. Josip Marušić, Ivan Kolovrat, dipl. ing. grad.
Višenamjenski kanal Dunav-Sava, preduvjet za poboljšanje vodnoga režima Bosuta
Bosut je nizinska rijeka dužine 132 km s minimalnim padom dna, ali koritom razvijenoga poprečnog prosjeka. Zbog klimatskih, hidroloških, topografskih i pedoloških obilježja dugotrajan je dotok vode sa slivnoga područja u korito Bosuta. Za vrijeme visokih vodostaja ri­jeke Save nije uvijek moguće gravitacijsko otjecanje vode iz Bosuta, a kapacitet crpne stanice na ušću Bosuta je 30,0 m3/s dok su maksimalni dotoci iz Bosuta i pritoka preko 100 m3/s. Zbog toga je ograničena mogućnost pravovremene odvodnje suvišnih površinskih i podze­mnih voda s poljoprivrednih i ostalih zemljišta (naselja, prometnica, gospodarskih objekata).
Ostvarenjem projekta Višenamjenskog kanala Dunav – Sava (VKDS) od Vukovara do Šamca moguća je dogradnja postojećih i izgradnja no­vih sustava površinske odvodnje na 173.000 ha kao i izgradnja novih sustava podzemne odvodnje na 44.000 ha te izgradnju sustava navod­njavanja na 36.000 ha poljoprivrednih zemljišta na slivu Bida i Bosuta. Kontrolom vodostaja i protjecaja u Višenamjenskom kanalu Dunav – Sava stvaraju se preduvjeti za osiguranje vode koja je neophodna za naj­povoljniji razvoj šumske vegetacije na slivu Biđa i Bosuta s pritocima Spačva i Studva. Sastavni dio programa poboljšanja vodnog režima Bosuta i nizinskih dionica njegovih pritoka putem izgradnje Višena­mjenskoga kanala Dunav – Sava izgradnja je predloženih hidrotehničkih objekata po projektu Višenamjenskoga kanala Dunav – Sava (brane, ustave, crpne stanice, sifoni, preljevi).
Ključne riječi: Bosut; vodni režim; odvodnja; navodnjavanje; poljo­privredno zemljište; razvoj biljne kulture
Akademik Franjo Tomić, akademik Ferdo Bašić, doc. dr. sc. Ivan Mustać, prof. dr. sc. Stjepan Husnjak
Smjernice primjene navodnjavanja na području Pobosuća
Područje rijeke Bosut ili Pobosuće zemljopisno pripada istočnoj Slavoniji i zapadnom Srijemu. Na tom pitomom, nadasve umirujućem krajobrazu, koji prosijeca "najljenija”