DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2014 str. 91 <-- 91 --> PDF |
rijeka Europe, nastao je prije više od 8.000 godina, nimalo slučajno, najstariji europski grad Vinkovci. Ukupna površina Pobosuća iznosi 600.093 ha. Pokriva cijelu Vukovarsko-srijemsku (244.500 ha), oko 72 % prostora Osječko-baranjske županije (298.836 ha) i oko 28 % Brodsko-posavske županije (56.757 ha). Pobosuće je dugo u povijesti bilo, a i danas bi trebalo predstavljati žitnicu Hrvatske. Plodna tla i povoljna klima pružaju "agroekološki okvir” povoljan za uspješnu poljoprivrednu proizvodnju: toplina, svjetlost, biljna hranjiva i voda. Prva tri čimbenika u uzgoju poljoprivrednih kultura na otvorenom imamo zahvaliti prirodi, koja ovdje uistinu nije bila štedljiva. Hranjiva se i u plodnim tlima, zbog osiguranja odgovarajućeg hranidbenog potencijala tala, dodaju odgovarajućom gnojidbom, dakle pod nadzorom su čovjeka. Nešto je drukčije s vodom. I nju doduše osigurava priroda, ali količina i raspored oborina u vegetacijskom razdoblju, kad je najvažnije, često variraju javljajući se i kao višak, kao što je upravo ove godine, ili nedostatak, kako je to bivalo više puta u proteklom desetljeću. Dakle, zbog klimatskih promjena čimbenik oborine potpuno je nepredvidljiv, pa je za ostvarivanje stabilnoga i uspješnoga uzgoja bilja neophodno primjenjivati navodnjavanje. Dodavanjem vode putem navodnjavanja stvaraju se uvjeti za uzgoj raznolikih poljoprivrednih kultura, među kojima su povrće i krmne kulture, u redovitoj i postrnoj sjetvi, tako da se navodnjavanjem osigurava ne samo uspješno bilinogojstvo već i uvjeti za razvoj stočarstva. Stoga razvojem navodnjavanja na području Pobosuća, odnosno istočne Slavonije i zapadnog Srijema, stvorit će se uvjeti za proizvodnju proizvoda koji nam nedostaju i smanjiti njihov uvoz iz drugih zemalja. Za razvoj navodnjavanja potrebna su plodna tla i odgovarajuće količine kvalitetne vode. Od ukupno 395.837 ha poljoprivrednih površina na prostoru Pobosuća čak je 224.025 ha tala pogodnih za navodnjavanje. Osim bogatstva plodnim tlima u ovom prostoru na raspolaganju su i značajne količine površinskih i podzemnih voda za navodnjavanje. Za njihovo korištenje u tu svrhu neophodna su ulaganja u izgradnju crpnih stanica, razvodnih kanala, cjevovoda i sustava navodnjavanja. Zbog povećih potreba ulaganja, višenamjenske koristi izvedenih zahvata i potrebne kakvoće vode za navodnjavanje, optimalni pristup u osiguravanju vode neprijeporno je korištenje postojećih i izgradnja planiranih akumulacija i retencija. Do sada je izgrađeno 9 akumulacija i retencija, a na prostoru Pobosuća planirana je izgradnja još čak 56, s ukupnim volumenom od 144.330.000 m3 vode. Njihova izgradnja, uz normu navodnjavanja 2.500 m3/ha, omogućit će navodnjavanje od 43.200 ha ukupne površine. Primjenom navodnjavanja unaprijedit će se poljoprivreda, napose uzgoj bilja, a područje istočne Slavonije i zapadnog Srijema i u budućnosti potvrdit će se kao izdašna žitnica Hrvatske. Ključne riječi: Bosut; Pobosuće; žitnica; poljoprivredna proizvodnja; klimatske promjene; navodnjavanje; bilinogojstvo; akumulacije; retencije Prof. dr. sc. Ivica Tikvić, akademik Igor Anić, akademik Slavko Matić, Branko Meštrić, dipl. ing. šum. Znanstveni prilozi procjeni potencijalnoga utjecaja planiranoga višenamjenskoga kanala Dunav-Sava na šumske ekosustave bosutskoga područja Nizinski šumski ekosustavi bosutskog područja poznati su pod nazivom "Spačvanski bazen”. Sam naziv ukazuje na značenje rijeke Spačve, ali i rijeke Bosuta i njihovih pritoka, kao i nizinskoga mikroreljefa na prirodno funkcioniranje tih šumskih ekosustava. U radu su prikazane međunarodne i nacionalne znanstvene spoznaje o utjecaju promjena prirodne dinamike ekoloških čimbenika u nizinskim šumskim ekosustavima na dinamiku rasta i razvoja organizama (biljaka, stabala, životinja, mikroorganizama, tartufa i dr.). Promjene prirodne dinamike ekoloških čimbenika u šumama i izvan šuma prikazane su na primjerima različitih oblika voda (oborine, voda vodotoka, voda u tlu, podzemna voda, poplavna voda), kao i na primjerima promjene mikro i mezoreljefa nizinskih šumskih ekosustava (uređenje vodotoka, promjene vodnih tokova, promjene prirodnih vodostaja vodotoka, promjene hidrografske mreže, izgradnja umjetnih vodotoka - kanala, izgradnja retencijskih područja, promjene prirodne dinamike poplava, promjene dinamike vode u tlu, promjene klime) koji utječu na razvoj i stabilnost tih šumskih ekosustava. Prikazane su i posljedice promjene prirodne dinamike ekoloških čimbenika na rast i razvoj stabala glavnih vrsta drveća (intenziteti odumiranja i propadanja stabala). S obzirom da šume imaju veliko i značenje za čovjeka, napravljen je i prikaz znanstvenih spoznaja o općekorisnim funkcijama šuma, kao i općekorisnim funkcijama ekosustava povezanih sa šumama. U radu su raspravljena i pitanja upravljanja vodama u slivnim područjima nizinskih šuma i reguliranje otjecanja voda u šumama. Dan je i kratak znanstveni osvrt na međunarodna iskustva navodnjavanja nizinskih šuma. Ključne riječi: nizinski šumski ekosustavi; šumski kompleks "Spačvanski bazen”; planirani višenamjenski kanal Dunav – Sava, OKFŠ Dr. sc. Mario Banožić Razvoj i implementacija turističke ponude rijeke Bosuta u hrvatsku turističku ponudu Mnogi su se domaći znanstvenici iz područja ekonomije, ekologije, sociologije, prometnih znanosti, kulture, povijesti, etnologije, psihologije i brojnih drugih bavili problemom razvoja turizma u Republici Hrvatskoj. Svi dosadašnji zaključci ukazuju na to da Republika Hrvatska za razvoj turizma ima dovoljno mogućnosti i prilika koje mogu korisno utjecati na cjelokupan ekonomski i socijalni razvoj. Hrvatska ima neprocjenjivo bogatstvo prirodnih ljepota koje bi trebalo pravilno iskoristiti te ih predstaviti kao kvalitetne turističke proizvode. Navedeno je moguće ostvariti |