DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 60 <-- 60 --> PDF |
ZELENI ŠKRILJEVAC MEDVEDNICE NA POŠTANSKOJ MARKI Alojzije Frković S lepoglavskim ahatom i bračkim vapnencem Hrvatske su pošte prije četiri godine, točnije 15. prosinca 2010. godine, pokrenule serijal od po dvije poštanske marke posvećene mineralima i stijenama. Marke na tu temu izlaze svake druge godine, pa je tako 2012.g. predstavljen rozalit i zabrato[7], a ove godine (24.X 2014.) kao motivi poslužili su zeleni škriljevac, znani kamen naše Medvednice i manje poznat prehnit s Komiže na otoku Visu. Iako smo mi stariji polaznici Šumarskog fakulteta zahvaljujući akademiku Miroslavu Tajderu, koji nam je predavao kolegij petrografije, dobro svladali tu materiju, neće biti na odmet prenijeti neke podatke iz informativnog listića koji redovito prati svaku marku Hrvatskih pošta, a koji za ovu prigodu potpisuje Dragan Bukovac. Znanost koja se bavi istraživanjem postanka i klasifikacijom stijena naziva se petrologija (!), a minerale od kojih su građene stijene istražuje mineralogija. Nama poznate stijene grade čvrsti dio Zemlje, koji zovemo litosfera. Litosfera obuhvaća koru i gornji čvrsti dio Zemlje do dubine od 100 km. Ispod sloja litosfere proteže se 2900 km debeli plašt ili omotač, a dalje do središta Zemlje (do dubine od 6370 km) nastavlja se jezgra. Što su stijene, što su minerali, što su kristali? Što znamo o njihovu postanku? Sakupljači poštanskih maraka dobit će odgovor i na ova pitanja. Stijene su agregati jedne ili više vrsta minerala, dok su minerali prirodni sastojci čiji se sastav može izraziti kemijskom formulom, a odlikuju se pravilnom unutarnjom građom i pravilnim razmještajem atoma. Takve pravilne oblike minerala zovemo kristalima. Prema postanku stijene dijelimo na eruptivne, koje su u litosferi kao magmatske stijene zastupljene s oko 95 posto, te sedimentne i metamorfne stijene (zastupljenost obiju jedva prelazi 5 posto). Penjući se bilo pješice, bilo vozilom put Medvednice, pogled će nam pasti na veliki, danas lišen eksploatacije, kamenolom Pustodol sjeverno od Gračana, uz onaj pokraj Markuševca i nekih drugih, iz kojih se dobivao visoko cijenjeni građevinski kamen za gradnju zgrada ili kao obloga za pročelja mnogih javnih zgrada hrvatske metropole. Zeleni škriljevac poslužio je kao građevni kamen „sljemenske kapelice“, svetišta i župe Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata, remek-djelo arhitekta Jurja Denzlera izvedeno 1931. i 1932. Zeleni škriljevac metamorfna je stijena koja je nastala preobrazbom od nekih drugih stijena, kojima se utjecajem određenih vanjskih čimbenika (tlak, temperatura) promijenila struktura, tekstura pa i mineralni sastav. Ime je dobio po zagasito zelenoj boji, koja, kako stoji u informativnom listiću, potječe od minerala klorita, apidota i amfibola. Zeleni škriljevac najstarija je stijena Zagrebačke gore, čija se starost procjenjuje na više stotina milijuna godina. Što se tiče |