DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 65     <-- 65 -->        PDF

se nalazi na vrhu. Nakon što je šipka izvučena uz pomoć poluge, iz zemlje je ostala viriti omča i dio zategnute sajle. Sajlu je nakon ovog postupka, zahvaljujući u zemlji zaglavljenoj metalnoj nožici, nemoguće ponovo izvući. Postupak je ponovljen još par puta i jama je bila spremna za prihvat prvog od sedam stabala pristiglih iz jednog belgijskog rasadnika. Mladi hrast lužnjak koji je visio na širokim trakama pažljivo je uz pomoć dizalice spušten na tlo. Stabla su iz Belgije prevalila dug put kamionom, a budući da je Republika Hrvatska sada dio Europske unije, nije bilo dužih zadržavanja jer su za otpremu bili potrebni samo popratnica i zdravstveni certifikat.
Zaposlenik tvrtke specijalizirane za arborikulturu privezao je traku za stablo slušajući upute, nekoliko je radnika povlačilo traku najprije na jednu, zatim suprotnu stranu, sve dok nisu potpuno uspravili mladi hrast.
Uslijedio je postupak podzemnog sidrenja, pa je isti taj zaposlenik na busen u trokut postavio tri crne pravokutne trake od određenog biorazgradivog materijala. Trake su za svrhu imale bolju zategnutost sajli. Dvije sajle prebacio je preko busena jednu nasuprot druge, a krajeve provukao kroz prethodno pripremljene i ranije spomenute omče koje su ostale viriti iz zemlje. Radnik Hortikulture pomogao mu je oko zatezanja. Nakon postupka sidrenja stablo je postalo sigurno od naleta bilo kakvih vremenskih nepogoda.
Pod stalnim Lochertovim i nadzorom upravitelja Hortikulture i referenta, radnici su sada pomiješali sitni šljunak, pijesak, humus i tzv. glinapor koji ima za svrhu regulaciju vodno-zračnog režima u zoni korijena. U međuvremenu se već spominjani zaposlenik popeo u krošnju, kako bi prerezao trake koje su do tada držale grane sakupljenima. Rezultat je bio, kako su prisutni tada komentirali, instant krošnja, odnosno instant hlad.
Sljedeća faza bila je prihrana stabla posebnim gnojivom, spororazgradivim organomineralnim supstratom pohranjenom u biorazgradivim vrećicama. Gnojivo je dopremala renomirana zagrebačka tvrtka na čijem je čelu šumarski stručnjak, a koja je za njega dobila srebrnu medalju na 14. međunarodnom, britanskom sajmu inovacija. Supstrat osim što obavlja ulogu prihrane, pomaže u regulaciji količine vode i zraka u zoni korijena. Radnici su vrećice postavili u krug oko stabla, potpuno prekrili već navedenom smjesom, zatim dodatnim humusom pa tankim slojem zemlje i naposljetku šljunkom koji se gotovo stopio s onim okolnim u parku. Na kraju je stablo djelovalo kao da je odavno tu. Dobar dio debla i busen ostao je zaštićen jutom, a busen k tomu i žičanom mrežom. Neposredno prije izravnavanja šljunka radnik je uklonio žice koje su ostale viriti iz tla, a koje će busen obavijati još pet godina. Juta koja se u zemlji vrlo brzo raspadne ima ulogu zaštite korjenčića stabala.
Cijeli je postupak trajao više od tri sata, a svakako je predstavljao događaj za voditelja UŠP Zagreb, upraviteljicu Rasadnika Zagreb, stručnu suradnicu, kao i upravitelja radne jedinice, referenta i poslovođu.
Nakon toga posađen je još jedan lužnjak, dvije jarebike, crveni javor, sremza i vrbolisna kruška na mjestima koja su zajedno pomno odabrali djelatnici r. j. Hortikultura i JU Maksimir, pazeći da pritom parku vrate lijepu vizuru kakvu ovo omiljeno odmorište Zagrepčana i njihovih gostiju svakako zaslužuje.
Cijeli projekt financirao je Grad Zagreb, a predstavlja prvi u kojem su sudjelovale Hrvatske šume i k tome jedan od prvih zahvata toga tipa u Hrvatskoj uopće.