DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 69     <-- 69 -->        PDF

NAGRADA ZA POPULARIZACIJU I PROMIDŽBU ZNANOSTI PROF. DR. SC. MARIJANU GRUBEŠIĆU
Milan Glavaš
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, na temelju Zakona o Hrvatskim državnim nagradama za znanost, potiče domaće znanstvenike na rad, dodjeljujući svake godine nagrade u nekoliko kategorija. Odluku o tome donosi Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost koji je imenovan Odlukom Hrvatskoga sabora. Kategorije nagrada su:
1. nagrada za životno djelo,
2. godišnja nagrada za znanost,
3. godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti i
4. godišnja nagrada znanstvenim novacima.
U skladu s objavljenim Natječajem Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za podjelu državnih nagrada za znanost za 2013. godinu, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je, na osnovu vrlo konstruktivnog prijedloga Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje, na 3. redovitoj sjednici akad. god. 2013/2014. održanoj 16. prosinca 2013. godine donio odluku da se prof. dr. sc. Marijan Grubešić predloži za nagradu za popularizaciju i promidžbu znanosti u znanstvenom području biotehničkih znanosti, znanstveno polje šumarstvo.
Tijekom prosinca prošle godine Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta – Odboru za podjelu državnih nagrada za znanost dostavljena je dokumentacija sa svim potrebnim podacima za našeg predloženika. Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost je po ustaljenoj proceduri izabrao recenzente koji su proučili cjelokupnu dokumentaciju i svoja izvješća s prijedlozima dostavili navedenom Odboru.
Odbor za podjelu državnih nagrada za znanost je na 5. sjednici održanoj 17. srpnja 2014. godine donio odluku da se nagradom za životno djelo nagradi 6 znanstvenika, godišnjom nagradom za znanost 14 znanstvenika, godišnjom nagradom za popularizaciju i promidžbu znanosti 4 znanstvenika, među kojima je i Marijan Grubešić i uz njih grupa (16) predloženika Filozofskog fakulteta, Odsjeka za psihologiju Sveučilišta u Rijeci, a iz četvrte kategorije nagrađeno je 5 znanstvenih novaka. Nagrade su svima dodijeljene u Hrvatskom saboru 27. listopada 2014. godine.
U daljnjem tekstu iznose se relevantni podaci o nagrađenom Marijanu Grubešiću.
Marijan Grubešić je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1986. godine. Radni vijek započinje u šumariji Duga Resa, a od 1987. godine radi na Šumarskom fakultetu u Zagrebu na području lovstva. Tijekom rada na Fakultetu prošao je sve stupnjeve napredovanja do znanstvenog savjetnika i redovitog profesora, a ta je zvanja postigao 2009. godine. Na ovom mjestu prikazuju se rezultati njegovog znanstvenog puta koji je urodio dodjelom nagrade.
Na početku znanstveno-istraživačkog puta, tijekom 1990/91. godine, boravio je u Bvarskoj na usavršavanju i istraživanju dabra (Castor fiber L.) i ujedno uspostavio trajnu suradnju sa znanstvenicima na Šumarskom fakultetu u Freisingu i u Institutu za biologiju divljači u Menchenu. Istraživanje dabra postaje trajno opredjeljenje Marijana Grubešića.
Po povratku iz Njemačke nastavlja istraživanje dabra, što je rezultiralo obranom magistarskog znanstvenog rada 1992. godine pod naslovom: „Istraživanje sinekoloških uvjeta obitavanja dabra (Castor fiber L.) u Bavarskoj s osvrtom na potencijalna staništa dabra u Hrvatskoj“. Ta su istraživanja rezultirala time da je u suradnji sa znanstvenicima iz Njemačke pokrenuo projekt „Dabar u Hrvatskoj“. Cilj projekta bio je da se dabar ponovo vrati u Hrvatsku. Glavni nositelj projekta bio je Marijan Grubešić, a s brojnim suradnicima iz Njemačke i Hrvatske u razdoblju od 1992. godine, posebice od 1996. do 1998. godine provedena je uspješna reintrodukcija, tako da danas u Hrvatskoj imamo

ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 70     <-- 70 -->        PDF

stabilnu populaciju ove vrstea, čime je dan doprinos ukupnoj biološkoj raznolikosti Hrvatske. Dokaz tomu je da je dabar kao izuzetno zanimljiva životinja privukao pozornost građana, stručnjaka, znanstvenika i medija. To je poticalo Marijana Grubešića na daljnja istraživanja.
O svim događanjima u svezi s dabrom, kao i o samoj vrsti napisao je knjigu „Dabar u Hrvatskoj“ (2008) koja je vrlo dobro prihvaćena u širokim krugovima. Značajno je i to da je zahvaljujući Marijanu Grubešiću kao predsjedniku organizacijskog i članu znanstvenog odbora u Hrvatskoj 2012. godine održan 6. međunarodni simpozij o dabru. Uvjeren sam da je najveća potvrda o spoznaji dabra u Hrvatskoj zanimanje javnih domaćih i stranih medija te da je to osnova, temelj za dodjelu navedene nagrade. Posebno treba istaknuti Grubešićevu suradnju sa srednjim školama i učenicima. Učenik Luka Mesarić iz srednje škole Prelog na državnom natjecanju iz biologije za osnovne i srednje škole Republike Hrvatske 2011. godine osvojio je 1. nagradu u kategoriji Istraživački radovi s temom o dabru. Istim radom na međunarodnom natjecanju ICYS 2012. godine osvojeno je drugo mjesto u kategoriji Istraživački radovi iz područja ekologije.
Uz navedeno prof. dr. sc. Marijan Grubešić objavio je znatan broj znanstvenih i stručnih radova i popularnih članaka proisteklih iz njegovog dugogodišnjeg znanstvenog rada. Područje istraživanja dabra samo je jedan segment njegovog znanstvenog i stručnog rada. U širokom krugu djelovanja bavi se i pručava uzgojna područja za jelena, divlju svinju i divokozu, također istražuje poljsku jarebicu, jarebicu kamenjarku i druge životinje. Radi na lovnogospodarskim osnovama, programima uzgoja i zaštite divljači, elaboratima i studijama utjecaja na okoliš. Tijekom rada uspostavio je vrlo čvrste odnose sa stručnjacima i institucijama u Hrvatskoj, Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Sloveniji, Slovačkoj, Poljskoj, Bosni i Hercegovini i drugim zemljama. U nadležnim ustanovama tih zemalja održao je više predavanja, a s nekima je imao i zajednička znanstvena istraživanja. Na Kosovu je kao ekspert FAO-a za lovstvo imao glavnu ulogu kod izrade strategije, a drugi puta je tamo radio kao ekspert Eu na implementaciji strategije i Zakona o lovstvu u praksu. Na domaćem polju voditelj je više znanstveno-istraživačkih projekata, izradio je brojne studije i stručne elaborate za naša ministarstva nadležna za lovstvo i zaštitu prirode. Održao je impozantan broj predavanja za domaće i strane slušače. Član je brojnih povjerenstava i udruga, obavio je recenzije domaćih i nekih inozemnih izdanja.
Rezultati znanstvenih i stručnih dostignuća uklopili su se i u suvremenu nastavu iz lovstva, što se najbolje vidi da je kao suautor sudjelovao u izradi udžbenika Lovstvo, a u drugom djelu – priručniku Lovstvo napisao je nekoliko poglavlja isto kao i u našim poznatim monografijama. Prof. dr. sc. Marijan Grubešić je osmislio nastavni plan i program za studente na preddiplomskom, diplomskom, postdiplomskom specijalističkom i doktorskom studiju. K tomu kao vanjski suradnik provodi obrazovni program iz lovstva na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Mentor je i član povjerenstava za brojne završne radove i diplomske radove, te nekoliko magistarskih i doktorskih radova. Angažiran je na mnogim drugim poljima, što ga čini cjelovitim znanstvenikom i nastavnikom.
Za svoj izuzetno koristan rad u zaštiti prirode, biološke raznolikosti i unapređenja lovstva Marijan Grubešić je primio više domaćih i nekoliko stranih priznanja kao rijetko koji

ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 71     <-- 71 -->        PDF

znanstvenik. Primio je Priznanje državne uprave za zaštitu prirode i okoliša (1998), Povelju Zagrebačke županije (1999), Priznanje grada Ivanić-grada (2006), Godišnju nagradu „Ivo Horvat“ (2008), više Povelja, Priznanja i Zahvalnica Hrvatskog lovačkog saveza, županijskih saveza i društava, Priznanje (medalju) i Odličje Organizacijskog odbora Levičkih lovačkih dana u Slovačkoj (2001, i 2005) , Povelju lovačkog saveza Herceg-Bosne (2012) i druga priznanja.
Za cjelokupan rad ovim priznanjima pridružena je i državna Godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti za 2013. godinu koju mu je dodijelilo Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Obrazloženje za dodjelu te nagrade sažeto je u tekstu Odjela za podjelu državnih nagrada za znanost koju donosimo u cijelosti. „Prof. dr. sc. Marijan Grubešić, redoviti profesor Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nagrađuje se za popularizaciju i promidžbu znanosti na području biotehničkih znanosti, polju šumarstvo, grani lovstvo. Prof. dr. sc. Marijan Grubešić ističe se izrazitom znanstvenom i stručnom aktivnošću u domovini i inozemstvu. Posebno treba istaknuti medijsku popraćenost njegovih projekata i aktivnosti: 70 nastupa na televiziji, od kojih su neki i danas na međunarodnoj razmjeni ili često reprizirani, zatim više od 80 nastupa na radiju, 55 članaka u dnevnom tisku i 50 članaka u časopisima koji imaju tjedno ili mjesečno izdanje. Približio je znanost o lovstvu i zaštiti prirode učenicima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola, studentima i široj javnosti, što mnoge mlade naraštaje motivira za znanstveno-istraživački rad. Posebno treba istaknuti njegove studije o dabru i monografiju „Dabar u Hrvatskoj“. Znanstvena, pedagoška, stručna, publicistička i posebice medijska aktivnost prof. dr. sc. Marijana Grubešića uklapa se u koncept državne nagrade za koju se kandidira – promidžba i popularizacija znanosti.“
Prilikom dodjele nagrada predsjednik Sabora Josip Leko, između ostalog, naglasio je kako je riječ o nagradi kojom Hrvatska svima želi poručiti kako znanstveni rad nije zanemaren, kako ga se i dalje visoko cijeni i ocijenio da znanstvenici doprinose razvoju zemlje, afirmaciji znanosti u društvu i Hrvatske u svijetu. U ime nagrađenih zahvalio je akademik Ivan Cifrić, naglašavajući da je svako priznanje obveza laureatima da nastave na onom za što su nagrađeni, ali i poticaj mladim znanstvenicima, te da znanstvenici imaju obavezu prenositi znanje i etičke svjetonazore.
Nagrada ove kategorije Marijanu Grubešiću je ponos šumarske struke, našega Fakulteta, nadasve Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje te velika čast njegovoj obitelji. Marijan Grubešić je primjer i poticaj drugim znanstvenicima kako treba raditi, kojim putovima ići i kako se ljudski odnositi prema svim ljudima. Osobno mu izražavam velike čestitke.
DR. SC. IGOR POLJAK
Marilena Idžojtić
Dr. sc. Igor Poljak, dipl. ing. šum., obranio je 5. prosinca 2014. godine doktorski rad pod naslovom: „Morfološka i genetska raznolikost populacija i kemijski sastav plodova europskog pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) u Hrvatskoj“.
Javna obrana doktorskog rada održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pod povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Davorin Kajba, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik povjerenstva; prof. dr. sc. Zlatko Šatović, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član; prof. dr. sc. Nada Vahčić, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član.
Doktorski rad izrađen je na Zavodu za Šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Marilene Idžojtić te na Botaničkom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod sumentorstvom prof. dr. sc. Zlatka Libera, u sklopu Sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Šumarstvo, na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje je provedeno uz novčanu potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske u okviru znanstveno-istraživačkog projekta „Varijabilnost i očuvanje genofonda plemenitih listača u Hrvatskoj“ (068-0242108-2773) voditeljice prof. dr. sc. Marilene Idžojtić.