DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 71     <-- 71 -->        PDF

znanstvenik. Primio je Priznanje državne uprave za zaštitu prirode i okoliša (1998), Povelju Zagrebačke županije (1999), Priznanje grada Ivanić-grada (2006), Godišnju nagradu „Ivo Horvat“ (2008), više Povelja, Priznanja i Zahvalnica Hrvatskog lovačkog saveza, županijskih saveza i društava, Priznanje (medalju) i Odličje Organizacijskog odbora Levičkih lovačkih dana u Slovačkoj (2001, i 2005) , Povelju lovačkog saveza Herceg-Bosne (2012) i druga priznanja.
Za cjelokupan rad ovim priznanjima pridružena je i državna Godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti za 2013. godinu koju mu je dodijelilo Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Obrazloženje za dodjelu te nagrade sažeto je u tekstu Odjela za podjelu državnih nagrada za znanost koju donosimo u cijelosti. „Prof. dr. sc. Marijan Grubešić, redoviti profesor Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nagrađuje se za popularizaciju i promidžbu znanosti na području biotehničkih znanosti, polju šumarstvo, grani lovstvo. Prof. dr. sc. Marijan Grubešić ističe se izrazitom znanstvenom i stručnom aktivnošću u domovini i inozemstvu. Posebno treba istaknuti medijsku popraćenost njegovih projekata i aktivnosti: 70 nastupa na televiziji, od kojih su neki i danas na međunarodnoj razmjeni ili često reprizirani, zatim više od 80 nastupa na radiju, 55 članaka u dnevnom tisku i 50 članaka u časopisima koji imaju tjedno ili mjesečno izdanje. Približio je znanost o lovstvu i zaštiti prirode učenicima i nastavnicima osnovnih i srednjih škola, studentima i široj javnosti, što mnoge mlade naraštaje motivira za znanstveno-istraživački rad. Posebno treba istaknuti njegove studije o dabru i monografiju „Dabar u Hrvatskoj“. Znanstvena, pedagoška, stručna, publicistička i posebice medijska aktivnost prof. dr. sc. Marijana Grubešića uklapa se u koncept državne nagrade za koju se kandidira – promidžba i popularizacija znanosti.“
Prilikom dodjele nagrada predsjednik Sabora Josip Leko, između ostalog, naglasio je kako je riječ o nagradi kojom Hrvatska svima želi poručiti kako znanstveni rad nije zanemaren, kako ga se i dalje visoko cijeni i ocijenio da znanstvenici doprinose razvoju zemlje, afirmaciji znanosti u društvu i Hrvatske u svijetu. U ime nagrađenih zahvalio je akademik Ivan Cifrić, naglašavajući da je svako priznanje obveza laureatima da nastave na onom za što su nagrađeni, ali i poticaj mladim znanstvenicima, te da znanstvenici imaju obavezu prenositi znanje i etičke svjetonazore.
Nagrada ove kategorije Marijanu Grubešiću je ponos šumarske struke, našega Fakulteta, nadasve Zavoda za zaštitu šuma i lovno gospodarenje te velika čast njegovoj obitelji. Marijan Grubešić je primjer i poticaj drugim znanstvenicima kako treba raditi, kojim putovima ići i kako se ljudski odnositi prema svim ljudima. Osobno mu izražavam velike čestitke.
DR. SC. IGOR POLJAK
Marilena Idžojtić
Dr. sc. Igor Poljak, dipl. ing. šum., obranio je 5. prosinca 2014. godine doktorski rad pod naslovom: „Morfološka i genetska raznolikost populacija i kemijski sastav plodova europskog pitomog kestena (Castanea sativa Mill.) u Hrvatskoj“.
Javna obrana doktorskog rada održana je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pod povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Davorin Kajba, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik povjerenstva; prof. dr. sc. Zlatko Šatović, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član; prof. dr. sc. Nada Vahčić, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, član.
Doktorski rad izrađen je na Zavodu za Šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod mentorstvom prof. dr. sc. Marilene Idžojtić te na Botaničkom zavodu Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod sumentorstvom prof. dr. sc. Zlatka Libera, u sklopu Sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Šumarstvo, na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Istraživanje je provedeno uz novčanu potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske u okviru znanstveno-istraživačkog projekta „Varijabilnost i očuvanje genofonda plemenitih listača u Hrvatskoj“ (068-0242108-2773) voditeljice prof. dr. sc. Marilene Idžojtić.

ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Disertacija je opsega 231 stranice, a uz tekst sadrži 32 slike i 84 tablice te 350 naslova korištene literature. Rad je podijeljen u osam poglavlja: Uvod, Obrazloženje teme, Materijal i metode, Rezultati, Rasprava, Zaključci i Životopis. Uz navedena poglavlja, radu su priloženi i sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku te predgovor.
Životopis
Igor Poljak rođen je 29. ožujka 1983. godine u Ogulinu. Osnovnu školu pohađao je u Ogulinu, a srednju Šumarsku i drvodjeljsku školu u Karlovcu. Diplomirao je 2008. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te stekao stručni naziv diplomirani inženjer šumarstva. Dana 2. veljače 2009. godine zapošljava se kao znanstveni novak u suradničkom zvanju asistenta na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Zavodu za Šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku. Od 2009. godine održava vježbe iz nastavnog predmeta Dendrologija na drugoj godini preddiplomskog studija Šumarstvo i na drugoj godini preddiplomskog studija Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša. Akademske godine 2008/2009. upisao je doktorski studij Šumarstvo, smjer Uzgajanje šuma i lovno gospodarenje.
Do danas, kao istraživač aktivno je sudjelovao na devet znanstvenih projekata te na deset međunarodnih i sedam domaćih znanstvenih skupova, a kao autor i suautor objavio je devet znanstvenih radova i dva poglavlja u knjizi te tri stručna rada. Član je Istočnoalpsko-dinarskog društva za istraživanje vegetacije i Hrvatskog botaničkog društva.
Sažetak rada
Još u davnoj prošlosti čovjeku su šume pitomog kestena predstavljale važan izvor različitih sirovina. Intenzivnim korištenjem kestenovih šuma i nasada te pojavom raka kestenove kore, sredinom prošloga stoljeća došlo je do propadanja i sušenja kestenovih šuma. Iz tih je razloga u mnogim europskim zemljama pokrenut niz multidisciplinarnih projekata kojima je svrha očuvanje genetskih resursa pitomog kestena i njegovog povrataka na nekadašnje značajno mjesto u šumskim ekosustavima. Cilj ovog doktorskog rada bio je utvrditi genetsku, morfološku i kemijsku raznolikost populacija europskog pitomog kestena u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Analiza genetske raznolikosti provedena je pomoću 10 mikrosatelitnih biljega. Utvrđeno je da populacije u Hrvatskoj potencijalno predstavljaju dva ekotipa, mediteranski i kontinentalni, što su potvrdili i rezultati morfometrijskih istraživanja lisnih značajki. Rezultati upućuju na važnu ulogu ekoloških čimbenika u oblikovanju genetske strukture populacija. Na osnovi rezultata morfološke i kemijske analize plodova utvrđeno je da populacije u potpunosti ne slijede trend variranja populacija dobiven metodama molekularne analize. Analizom molekularne varijance, kao i analizom varijance morfoloških značajki utvrđeno je da većina ukupne raznolikosti pripada unutarpopulacijskoj varijabilnosti. Spoznaje o varijabilnosti populacija pitomog kestena u Hrvatskoj izravno mogu doprinijeti razvoju učinkovitijih planova očuvanja i gospodarenja ovom ekonomski važnom plemenitom vrstom. Osim toga, saznanja o kemijskom sastavu, kao i morfologiji plodova ključna su u programima oplemenjivanja.
Doktoru znanosti Igoru Poljaku upućujem iskrene čestitke.