DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 72 <-- 72 --> PDF |
Disertacija je opsega 231 stranice, a uz tekst sadrži 32 slike i 84 tablice te 350 naslova korištene literature. Rad je podijeljen u osam poglavlja: Uvod, Obrazloženje teme, Materijal i metode, Rezultati, Rasprava, Zaključci i Životopis. Uz navedena poglavlja, radu su priloženi i sažetak na hrvatskom i engleskom jeziku te predgovor. Životopis Igor Poljak rođen je 29. ožujka 1983. godine u Ogulinu. Osnovnu školu pohađao je u Ogulinu, a srednju Šumarsku i drvodjeljsku školu u Karlovcu. Diplomirao je 2008. godine na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te stekao stručni naziv diplomirani inženjer šumarstva. Dana 2. veljače 2009. godine zapošljava se kao znanstveni novak u suradničkom zvanju asistenta na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Zavodu za Šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku. Od 2009. godine održava vježbe iz nastavnog predmeta Dendrologija na drugoj godini preddiplomskog studija Šumarstvo i na drugoj godini preddiplomskog studija Urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša. Akademske godine 2008/2009. upisao je doktorski studij Šumarstvo, smjer Uzgajanje šuma i lovno gospodarenje. Do danas, kao istraživač aktivno je sudjelovao na devet znanstvenih projekata te na deset međunarodnih i sedam domaćih znanstvenih skupova, a kao autor i suautor objavio je devet znanstvenih radova i dva poglavlja u knjizi te tri stručna rada. Član je Istočnoalpsko-dinarskog društva za istraživanje vegetacije i Hrvatskog botaničkog društva. Sažetak rada Još u davnoj prošlosti čovjeku su šume pitomog kestena predstavljale važan izvor različitih sirovina. Intenzivnim korištenjem kestenovih šuma i nasada te pojavom raka kestenove kore, sredinom prošloga stoljeća došlo je do propadanja i sušenja kestenovih šuma. Iz tih je razloga u mnogim europskim zemljama pokrenut niz multidisciplinarnih projekata kojima je svrha očuvanje genetskih resursa pitomog kestena i njegovog povrataka na nekadašnje značajno mjesto u šumskim ekosustavima. Cilj ovog doktorskog rada bio je utvrditi genetsku, morfološku i kemijsku raznolikost populacija europskog pitomog kestena u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Analiza genetske raznolikosti provedena je pomoću 10 mikrosatelitnih biljega. Utvrđeno je da populacije u Hrvatskoj potencijalno predstavljaju dva ekotipa, mediteranski i kontinentalni, što su potvrdili i rezultati morfometrijskih istraživanja lisnih značajki. Rezultati upućuju na važnu ulogu ekoloških čimbenika u oblikovanju genetske strukture populacija. Na osnovi rezultata morfološke i kemijske analize plodova utvrđeno je da populacije u potpunosti ne slijede trend variranja populacija dobiven metodama molekularne analize. Analizom molekularne varijance, kao i analizom varijance morfoloških značajki utvrđeno je da većina ukupne raznolikosti pripada unutarpopulacijskoj varijabilnosti. Spoznaje o varijabilnosti populacija pitomog kestena u Hrvatskoj izravno mogu doprinijeti razvoju učinkovitijih planova očuvanja i gospodarenja ovom ekonomski važnom plemenitom vrstom. Osim toga, saznanja o kemijskom sastavu, kao i morfologiji plodova ključna su u programima oplemenjivanja. Doktoru znanosti Igoru Poljaku upućujem iskrene čestitke. |