DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 76     <-- 76 -->        PDF

• gospođu Silvija Lučevnjak, predsjednicu Ogranka Matice hrvatske u Našicama koji je jedan od utemeljitelja cjelokupnog Festivala „Dani slavonske šume“ i suorganizator skupa,
• i na kraju gosp. Ivana Ergovića, predsjednika Uprave NEXE Gupe d.d. te ostale predstavnike ove tvrtke, koji također sedmu godinu zaredom podupiru Hrvatske dane biomase.
Težište ovogodišnjih, 9. hrvatskih dana biomase „Strujom i toplinom iz šume i polja“ je ostvariti:
1. održivu zaštitu klime
2. povećanje energetske neovisnosti i
3. nova zelena radna mjesta.
Budući da Hrvatska svoj gospodarski rast temelji na načelima potrajnog gospodarenja šumama i održivog razvoja poljoprivede, ulaganjem u OIE, nadam se da će se razmjenom iskustava sa Svjetskom i Austrijskom udrugom za biomasu, te EEE Güssing i Mureck iz Austrije stvoriti pretpostavke za izlazak RH iz nezavidne gospodarske situacije – stvaranjem novih „zelenih radnih mjesta“ u hrvatskom gospodarstvu i to u vremenu kada je Hrvatska postala 1. srpnja 2013. godine 28. članica Europske unije, što joj omogućava korištenje sredstava iz kohezijskih i strukturnih EU fondova za razna ulaganja! Hrvatska je u svibnju ove godine dostavila Europskoj komisiji nacrt Partnerskog sporazuma, kojim naša zemlja prvi put kao ravnopravna država – članica EU, planira ulaganja iz europskih fondova za sedmogodišnje razdoblje 2014. – 2020.
Sukladno Strategiji Europa 2020., sredstva za kohezijsku politiku u Hrvatskoj namijenjena su za ciljeve zapošljavanja, prilagodbu klimatskim promjenama, povećanje energetske učinkovitosti i korištenju obnovljivih izvora energije. Paralelno s Partnerskim sporazumom Hrvatska priprema i operativne programe za provedbu i korištenje europskih i strukturnih i investicijskih fondova. Nadam se, da će Vlada RH do kraja 2014. godine: donijeti sustav poticaja za proizvodnju toplinske energije iz biomase, sunčeve i geotermalne energije (kao što je 2007. godine donijela i „tarifni sustav“) i tako omogućiti korištenje raspoloživih hrvatskih potencijala OIE, a posebno šumske (3,0 mil. m3 ) te ostatka iz drvne industrije (800.000 tona) i poljoprivredne biomase (s oko 300.000 ha oranica). U Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske treba dati prednost domaćim OIE u odnosu na fosilna i nuklearna goriva. Primjer za to su Energetski autarkične općine Güssing i Mureck u Austriji, a ovom prigodom posebno pozdravljam gospodina, kolegu i dragog prijatelja Franza Jandrisitsa, koji će ovom prigodom govoriti o svojim iskustvima na području OIE (proizvodnji bioplina iz drva). Ovdje, među nama, pozdravljam i samozatajnog i ustrajnog gospodina te dragog prijatelja Karla Tottera, koji je bio idejni začetnik i realizator Kružnog toka energije u Murecku (Der Murecker Energie Kreislauf): „Učinkovita zaštita klime, sigurnost i zaposlenost kroz decentraliziranu proizvodnju i uporabu obnovljivih izvora energije!“
Želim svima u Našicama uspješne 9. hrvatske dane biomase i ugodan boravak u našem gradiću, čiji će vas gradonačelnik, mr. Krešimir Žagar također pozdraviti.
Potom su se skupu obratili:
Ivan Pavelić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, koji je ustvrdio da državne šume raspolažu s velikim potencijalom energetskog drva, koji se do sada nije dovoljno koristio. Najavio je skorašnju reviziju ugovora sklopljenih za otkup biomase u svrhu proizvodnje električne i toplinske energije iz šuma kojima upravljaju Hrvatske šume, a razlog tomu je niska realizacija koja iznosi svega 150.000 m³. Kako stvari stoje, mnogi ugovori potpisani su samo radi posjedovanja samih ugovora, bez nakane za realizacijom i takvi ugovori bit će raskinuti. Pavelić je uputio apel šumarskim stručnjacima da pronađu način na koji će se šumarska biomasa iskorištavati na učinkovitiji i isplativiji način.
Skupu su se još obratili Krešimir Žagar, gradonačelnik Našica, Dr. Heinz Kopetz, predsjednik Svjetske udruge za biomasu (...upozorio je da su termoelektrane na ugljen i prirodni plin, tehnologije prošlog stoljeća!), te Domagoj Križaj, pomoćnik ministra poljoprivrede za šumarstvo, koji je napomenuo kako će zbog novih kriznih žarišta u svijetu biomasa sve više dobivati na vrijednosti, što neminovno dovodi do pojednostavljenja regulative vezano za biomasu.