DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 78     <-- 78 -->        PDF

11. SIMPOZIJ O ZAŠTITI BILJA U BOSNI I HERCEGOVINI
Milan Glavaš
Društvo za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini organiziralo je 11. simpozij o zaštiti bilja koji je održan u Tesliću od 4. do 6. studenog 2014. godine. Simpoziju je bio nazočan manji broj sudionika nego proteklih godina. Ukupno je podneseno 47 izlaganja i 4 posterska prikaza, te dvije prezentacije o sredstvima za zaštitu bilja od strane njihovih proizvođača. Materijale za izlaganje priredilo 116 autora i koautora iz BiH i susjednih zemalja. Cjelokupni rad simpozija odvijao se po sekcijama, što se dalje ukratko prikazuje uz detaljniji osvrt na šumarski dio.
Sekcija Fitopatologija: U ovoj sekciji podneseno je 11 referata. Iznesene su nove spoznaje o žutoj hrđi na pšenici, različitim vrstama iz roda Alternaria (4 vrste) na povrću i začinskom bilju, mikoflori zrna žita i kukuruza (različite vrste iz 6 rodova), uzročniku truleži luka i uzročnicima plamenjače na kukuruzu, vinovoj lozi, krumpiru, paradajzu, krastavcu, luku i kupini. Za smokvu je prikazano nekoliko vrsta bolesti, među kojima su neke prvi puta nađene u Hrvatskoj i BiH. U dva izlaganja govorilo se o prisutnosti virusa bronzavosti paradajza, kao jednom od najopasnijih i najštetnijih biljnih virusa za mnoge uzgajane biljke, a u jednom izlaganju se upozorava na puzajući petoprst (Potentilla repens) koji je domaćin različitim virusima kultiviranih biljaka.
Okrugli stol: Novi karantenski štetni organizmi u Europi – potencijalna prijetnja zdravlja bilja i šuma u BiH: Izvješćeno je o vrlo značajnim novim štetnicima u regiji kao što su Cydalima perspectalis na šimširu, Aromia bungii na koštunićavim voćkama, buhačima (4 vrste) iz roda Epitrix na krumpiru, o bakteriji Xylella fastidiosa na maslini, moniliozama šljive i opasnoj gljivi Chalara fraxinea na jasenu. Ocijenjeno je da se radi o vrlo važnom području i organizmima koji zahtijevaju vrlo opširne rasprave.
Prezentacija priručnika i knjiga: Na 11. simpoziju prezentirana su nova djela tiskana tijekom 2014. godine. To su Mikopopulacija korova istočne Slavonije i Baranje (autori iz Hrvatske), Genetički modificirani organizmi(GMO) i biosigurnost (autori iz BiH), Priručnik za uzorkovanje reprodukcijskog materijala bilja i proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potječu od genetski modificiranih organizama (GMO) (autori iz BiH) i Obrazovanje, nauka i proizvodnja hrane (autor iz Srbije).
Sekcija Entomologija: Kroz 6 izlaganja izneseni su podaci o novom nalazu Drosophylla suzukii na različitim voćkama u BiH, ukazano je da u Hrvatskoj nisu utvrđeni krumpirovi buhači (Epitrix spp.), izneseni su rezultati o biologiji kruškine ose šiškarice u banjalučkoj regiji, ukazano je na štetnost štitaste uši – smokvinu crvcu na vinovoj lozi u Hercegovini i na štete koje pričinja jasenov štitasti moljac mladim nasadima šipka u Hercegovini, a u jednom izlaganju se upozorava na šljivine osice kao potencijalno opasne štetnike šljive. U dva referata govorilo se o karantenskim nematodama na krumpiru i nematodi na salati. Posebno su navedene vrste nematoda koje se nalaze na karantenskim listama u BiH.
Sekcija Farmacija, toksikologija i ekotoksikologija: U prvom izlaganju jasno je ukazano na ispravnu primjenu pesticida u proizvodnji hrane. Ukazano je na potrebe edukacije, poštivanje načela „dobre poljoprivredne prakse“, ispravnosti uređaja za aplikaciju, vođenju evidencije i niz činjenica vezanih za integralnu zaštitu bilja i životne sredine. U ostala 3 izlaganja govorilo se o primjeni i učinkovitosti pesticida i njihovom utjecaju na zdravlje.
Sekcija Herbologija: U ovoj sekciji govorilo se o učinkovitosti herbicida u usjevima kukuruza i soje, o korovskoj flori okopavina, pa o invazivnoj vrsti Helianthus tuberosus i o 3 korovske vrste iz roda Xanthium na ruderalnim i poljoprivrednim površinama u BiH.
Sekcija Integralna zaštita šuma: U ovoj sekciji podneseno je 8 referata koje je priredilo 16 autora (6 iz Hrvatske i 10 iz BiH). U većini izlaganja upozoreno je da se u posljednje vrijeme sve više govori o lošem zdravstvenom stanju šuma, a što je povezano s klimatskim utjecajima, načinom gospodarenja, šumskim požarima, gljivama, kukcima i nizom aktivnosti čovjeka. U daljnjem tekstu donosi se osvrt o bitnim činjenicama redom izlaganja.
Glavaš Milan: Mikološki kompleks jasena. Istaknuto je da je jasen zbog napada gljive Chalara fraxinea najugroženija šumska vrsta drveća u Europi. Trulež drva uzrokuju gljive iz rodova čije su vrste česte u našim šumama, a rakasta oboljenja nastaju kao rezultat kompleksa mraza, bakterija i nekoliko vrsta gljiva. Jedna vrsta gljiva uzrokuje bolesti kore, izbojaka i grana, a druga bolesti lišća. Sveukupno na jasenu nije zabilježen velik broj vrsta gljiva. 
Vucelja Marko, Margaletić Josip, Bjedov Linda, Šango Mario, Moro Maja, Glavaš Milan: Štete od sitnih glodavaca na pomlatku hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Prikazani su rezultati istraživanja šteta od sitnih glodavaca na hrastovom pomlatku na području srednje Posavine. Hranjenje glodavaca