DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 79     <-- 79 -->        PDF

(miševa i voluharica) korijenjem lužnjakova pomlatka značilo je gubitak od 77 % volumena korijena, 96% korijenovih vrhova i smanjenje duljine korijena od 97 %, što ukazuje na poduzimanje mjera zaštite mladih biljaka.
Datubašić Mirza, Mujezinivić Osman, Alispahić Nevres: Zdravstveno stanje šuma u kantonu Sarajevo. Autori ukazuju na loše zdravstveno stanje šuma u BiH, pa tako i u sarajevskom kantonu. Na takvo stanje utječu manjkavosti u načinu gospodarenja, globalno zagrijavanje i polucije, a to uzrokuje fiziološko slabljenje šuma. Takve šume predisponirane su za napade sekundarnih štetnika koji doprinose sušenju šuma.
Mešić Haris, Dautbašić Mirza, Mujezinović Osman: Problem sušenja jele (Abies alba Mill.) i smrče (Picea abies Karst.) na području Unsko-sanskog kantona. U ovom izlaganju je istaknuto da šume i šumska zemljišta u BiH zauzimaju 51% ukupne površine i da predstavljaju najvažniji prirodni resurs. Trajni utjecaj biotskih i abiotskih štetnih čimbenika može dovesti do katastrofalnih posljedica za šumski fond. Da do toga ne dođe stalno treba provoditi preventivne i represivne mjere zaštite. Autori definiraju koje su preventivne, a koje represivne mjere i daju kratke preporuke kako ih treba provoditi. Posebno naglašavaju da je na navedenom području velik problem sušenja jele i smreke, govore o uzrocima i poduzetim mjerama zaštite.
Pešković Bajram: Utjecaj biotskih i abiotskih faktora na destabilizaciju šumskih ekosistema u Bosni i Hercegovini. Pešković je dao vrlo realan prikaz o ugroženosti šuma i šumskog zemljišta u BiH. Naglasio je da šume ugrožavaju šumski požari, bolesti, štetnici, neplanska i nezakonita sječa, eksploatacija mineralnih resursa, hidro-akumulacije, klizišta i kontaminacija minama. Posebno je izdvojio šumske požare čije se posljedice duži niz godina ogledaju u degradaciji šumskih ekosustava i zemljišta, umanjenju biološke raznolikosti, promjenama u vodnom režimu i nizu drugih negativnosti. Na kraju je naglasio da su šumski požari najznačajniji šteni abiotski čimbenici destrukcije šumskih ekosustava.
Šarić Emir, Treštić Tarik, Šarić Šemso, Mujezinović Osman: Istraživanja štetnog djelovanja raka jele Melampsorella caryophyllacearum (DJ.) J. Schrot. Na prostoru srednje Bosne. Autori su izvijestili da je navedena gljiva jedan od najznačajnijih uzročnika bolesti jele, jer uzrokuje gubitak tehničke vrijednosti drveta, umanjuje stabilnost jedinki u prostoru i uz to doprinosi ulančanom djelovanju štetnih činitelja i propadanju jele. Prvi autor je iznio rezultate istraživanja na području ŠGP „Olovsko“ i „Krivajsko“. Prema tim rezultatima najveći broj rakom zahvaćenih jela su stabla s najvećim tehničkim vrijednostima. Rakovi se pojavljuju do 5 m visine na stablima koja rastu u blizini čistina, prosjeka i dijelova sastojina prekinutog sklopa. Istraživači smatraju da je uzrok tomu loše gospodarenje i neprovođenje odgovarajućih zaštitnih i higijenskih mjera.
Zahirović Kenan, Mujezinović Osman: Utjecaj mehaničkih oštećenja stabala na zdravstveno stanje i kvalietet proizvedene drvne mase na području Vareša. Prvi autor je naglasio da je proizvodnja u šumarstvu pod štetnim utjecajem brojnih čimbenika, koji ponekad mogu potpuno uništiti prinos. Težište izlaganja je bilo na rezultatima istraživanja koja ukazuju na štete koje nastaju oštećivanjem zdravih stabala pri izvozu sortimenata, a posljedice su smanjenje iskorištenja drvne mase, pojava središnje truleži i smanjenje prihoda šumariji.
Demirović Nerim, Dautbašić Mirza, Mujezinović Osman: Utjecaj debljine kore i drvnog materijala na aktivnost malog smrčinog potkornjaka (Pityogenes chalcographus L.). Autori su objasnili uvjete pod kojima šestozubi smrekov potkornjak može dovesti u pitanje opstanak čitavih kompleksa šume i pritom šumsko gospodarstvo izbaciti iz normalnog tijeka poslovanja. Potom su iznijeli rezultate istraživanja kojima su utvrdili da postoje razlike u intenzitetu napada potkornjaka prema tipu i debljini kore i debljini drvnog materijala.
Iz prikaza je vidljivo da je na 11. simpoziju obrađena vrlo značajna problematika zaštite šuma. Dužni smo upozoriti da je na tom dijelu simpozija bio prisutan izuzetno mali broj šumara (2 iz Hrvatske i oko 20 iz BiH). Čak ni svi autori referata nisu bili nazočni izlaganjima. Kolege iz BiH su sa žaljenjem objasnili da je tomu uzrok sadašnja društveno-ekonomska situacija, a uvjereni su da će na sljedećem simpoziju biti obrađeno više šumarskih tema i da će mu nazočiti brojni šumari.
Sekcija Integralna zaštita bilja: Unutar ove sekcije održano je 5 referata. Ukazano je na zaštitu sorti pšenice, na tolerantnost kamut pšenice prema suši i njenu otpornost na određene patogene, a govorilo se i o zaštiti biljaka kada nastupe uvjeti za epidemijsku pojavu bolesti. Na kraju je bilo riječi o kompleksnoj zimsko-proljetnoj zaštiti voćaka i vinove loze.
Posteri: Na 4 postera izložene su značajke o sekundranim ekstraktima iz lavande, o virusu mozaika krastavca u paprici, antimikrobnom potencijalu šumskih biljaka i crnoj smokvinoj muhi – štetniku sve većeg ekonomskog značenja. Sponzori su predstavili svoje proizvode.
Zaključak: Na 11. simpoziju o zaštiti bilja okupili su se brojni stručnjaci s tog područja, koji su prikazali rezultate suvremenih istraživanja i nove spoznaje o toj problematici u svome okruženju i diljem svijeta, što potvrđuje ispravno shvaćanje organizatora. Upravo spoznaje koje su autori iznijeli mogu korisno poslužiti svima koji se bave zaštitom bilja ili su na bilo koji način s time u vezi. Za karantenske organizme, tretirane na okruglom stolu, rečeno je da je to materija koja bi se mogla tretirati čitavog rada simpozija. Zato je na godišnjoj skupštini društva zaključeno da se ista tretira i na sljedećem simpoziju, za kojeg se pretpostavlja da će se održati u Mostaru