DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 82     <-- 82 -->        PDF

EKSKURZIJA HŠD – OGRANAK ZAGREB NA RAB I U SENJ
Miroslav Harapin
Planirana ekskurzija HŠD – ogranak Zagreb u Rab i Senj realizirana je 25. i 26. listopada 2014. g. U popunjenom autobusu Šumarskog fakulteta većim učešćem bili su umirovljenici, a manjim članovi iz radnog odnosa. Polazak je bio u 7,30 h ispred HŠD. Na Rab smo stigli oko podneva.
Nakon dolaska u grad Rab, kratkog predaha i osvježenja, pridružila nam se turistička voditeljica prof. Kristina Maskarin koja nas je upoznala s otokom i gradom Rabom.
Otok Rab prvi se puta spominje u IV. stoljeću prije nove ere u putopisu grčkog geografa Pseuda Skilaksa. Najstariji stanovnici otoka Raba bili su Iliri iz plemena Liburni. Već u ono vrijeme stanovnici Raba se opiru prodoru Grka na Jadran i grade vojne utvrde na rtu Kaštelina u uvali Kampor na Loparu i oko grada Raba. Rimljani u II. stoljeću prije naše ere grade vojnu utvrdu. Život unutar grada bio je organiziran po uzoru na Rim. Grad je imao magistrat i ustav. Prihodi grada dobivali su se od iznajmljivanja općinskih šuma i pašnjaka građanima. Negativan utjecaj na šume (goleti, bujice) počinje već tada i trajao je do početka gospodarenja na znanstvenoj osnovi koja traje posljednjih stotinu godina. Rab je bio pod upravom Venecije skoro 400 godina (1409–1797). U to vrijeme nestalo je mnogo šuma, a posebice je ogolio masiv Kamenjak. Za vrijeme Austro-Ugarske i stare Jugoslavije nastavljeno je iskorištavanje i prodaja rapskih šuma, ali se počela obuzdavati erozija građevinskim radovima i pošumljavanjem. Rab je proživljavao sudbinu hrvatskog priobalja, jer je od 1918–1920. i od 1941–1945. bio pod talijanskom okupacijom. Od dolaska nadšumara Pravdoja Belije (1890.–1945.) podignuto je 190 ha šuma, a od 1945. do 1965. g. 600 ha. Danas na otoku ima 790 ha kultura autohtonih borova i oko 3000 ha prirodnih šuma hrasta crnike u obliku panjača, makije i gariga. Rab spada u naše najzelenije otoke. Šume pokrivaju oko 40 % njegove površine. Prema veličini deveti je otok na Jadranu; po pošumljenosti je drugi nakon Mljeta.