DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 82 <-- 82 --> PDF |
EKSKURZIJA HŠD – OGRANAK ZAGREB NA RAB I U SENJ Miroslav Harapin Planirana ekskurzija HŠD – ogranak Zagreb u Rab i Senj realizirana je 25. i 26. listopada 2014. g. U popunjenom autobusu Šumarskog fakulteta većim učešćem bili su umirovljenici, a manjim članovi iz radnog odnosa. Polazak je bio u 7,30 h ispred HŠD. Na Rab smo stigli oko podneva. Nakon dolaska u grad Rab, kratkog predaha i osvježenja, pridružila nam se turistička voditeljica prof. Kristina Maskarin koja nas je upoznala s otokom i gradom Rabom. Otok Rab prvi se puta spominje u IV. stoljeću prije nove ere u putopisu grčkog geografa Pseuda Skilaksa. Najstariji stanovnici otoka Raba bili su Iliri iz plemena Liburni. Već u ono vrijeme stanovnici Raba se opiru prodoru Grka na Jadran i grade vojne utvrde na rtu Kaštelina u uvali Kampor na Loparu i oko grada Raba. Rimljani u II. stoljeću prije naše ere grade vojnu utvrdu. Život unutar grada bio je organiziran po uzoru na Rim. Grad je imao magistrat i ustav. Prihodi grada dobivali su se od iznajmljivanja općinskih šuma i pašnjaka građanima. Negativan utjecaj na šume (goleti, bujice) počinje već tada i trajao je do početka gospodarenja na znanstvenoj osnovi koja traje posljednjih stotinu godina. Rab je bio pod upravom Venecije skoro 400 godina (1409–1797). U to vrijeme nestalo je mnogo šuma, a posebice je ogolio masiv Kamenjak. Za vrijeme Austro-Ugarske i stare Jugoslavije nastavljeno je iskorištavanje i prodaja rapskih šuma, ali se počela obuzdavati erozija građevinskim radovima i pošumljavanjem. Rab je proživljavao sudbinu hrvatskog priobalja, jer je od 1918–1920. i od 1941–1945. bio pod talijanskom okupacijom. Od dolaska nadšumara Pravdoja Belije (1890.–1945.) podignuto je 190 ha šuma, a od 1945. do 1965. g. 600 ha. Danas na otoku ima 790 ha kultura autohtonih borova i oko 3000 ha prirodnih šuma hrasta crnike u obliku panjača, makije i gariga. Rab spada u naše najzelenije otoke. Šume pokrivaju oko 40 % njegove površine. Prema veličini deveti je otok na Jadranu; po pošumljenosti je drugi nakon Mljeta. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Grad Rab kojega smo djelomično razgledali, tipično je zbijeno mediteransko naselje s očuvanim gradskim bedemima i crkvenim tornjevima, po čemu se najviše pamti. Razgledali smo neke od brojnih kulturno-povijesnih spomenika. To su djelomično sačuvane zidine iz 12. i 13. stoljeća, crkva sv. Marije iz 14. stoljeća s prekrasnim romaničkim zvonikom, kapelicu sv. Franje, baziliku sv. Andrije, knežev dvor i gradski toranj s urom. Začas smo se zaustavili kraj biste šumara Pravdoja Belije. Nakon nezaboravnih utisaka u razgledavanju grada smjestili smo se i ručali u Nastavno pokusnom šumskom objektu (NPŠO) Rab. Tu su nas dočekali voditelji i domaćini prof. Ante Seletković i Branko Trenčev, dipl. ing. šum. NPŠO Rab Šumarskog fakulteta u Zagrebu najstariji je u odnosu na Lipovljane, Zalesinu i Veliku. Nakon smještaja i ručka obišli smo interesantno krajobrazno područje zaljeva u Loparu, a vratili smo se u smiraj dana nakon nezaboravno lijepog prizora zalaza sunca. Nakon toga domaćini su nas iznenadili lovačkom večerom, pa smo se uz glazbu harmonikaša i pjesmu družili do kasnih sati. Drugog dana nakon doručka posjetili smo prirodne znamenitosti šume Dundo i šumu NPŠO Rab. Vodio nas je prof. Ante Seletković. Šuma Dundo ( = djed), Domanijevo, pravilno Dundovo, je posebni rezervat šumske vegetacije hrasta crnike (Orno – Quercetum ilicis H-ić) proglašen prirodnim rezervatom zakonom iz 1963.g., a Zakonom o zaštiti prirode 1976.g. Dundovo je svrstano u kategoriju specijalnih rezervata šumske vegetacije. Šuma Dundovo ima površinu 106 ha. Rezervatom upravlja Šumarija Rab. Starost šume je oko 80 g., nadstojna stabla hrasta crnike stara su oko 120 g., a nalaze se u g.j. Kalifront. Prof. Seletković nas je upoznao s selektivnim proredama. Drvo se uglavnom koristi kao gorivo. Šumarski fakultet gospodari šumom površine 98 ha. To je pokusni poligon za praksu studenata šumarstva. Šuma Dundovo je najznačajnija i najljepša u cijelom Mediteranu. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Tu se nalazi i ploha Čovjek i biosfera osnovana 1980.g. površine 1 ha, a ovdje prolazi i Premužićeva staza, kao i ona na Velebitu. U 13 sati otputovali smo iz Raba u Senj. U Senju nas je dočekao upravitelj Šumarije Novi Vinodolski i predsjednik HŠD ogranka Senj Domagoj Devčić, dipl. ing. šum. u Kuli Nehaj, gdje su nas dočekali domaćom rakijom, smokvama i sirom. Kroz tvrđavu Nehaj vodila nas je prof. Bladijenka (Blaženka) Ljubović iz Gradskog muzeja Senj. Senj je jedan od najstarijih gradova u Hrvatskoj, od prapovijesti. To je nepokoreni grad slavnih ratnika – senjskih uskoka. Nehaj je sagrađen 1558.g. za obranu grada Senja, za slobodu na kopnu i moru, a protiv Osmanlija i Venecije. Čuli smo podatak da je na Krbavskom polju u jednom danu u borbi s Turcima poginulo 10.000 ljudi. U tvrđavi Nehaj uz bezbroj povijesnih materijalnih detalja nalazi se i Senjska glagoljska ploča. U Senjsku tvrđavu Nehaj se treba vratiti i upoznati povijesna događanja koja su nam omogućila opstanak na ovim prostorima do danas. Kad smo napustili tvrđavu Nehaj domaćini su nas poveli u brda iznad Senja u mjesto Perdasi u Lovački dom Jarebica, gdje su nas počastili ručkom. To je bilo nezaboravno druženje s rijetko viđenim interijerom ukrašenim lovačkim trofejima izuzetnog sklada i ljepote. Nakon ručka i zajedničkog fotografiranja svih sudionika u 17 sati krenuli smo prema Zagrebu. Dva dana, dva grada Rab i Senj i dva bisera na našim putovanjima kroz Hrvatsku. DVODNEVNA EKSKURZIJA OGRANKA KARLOVAC NA KRK I U SENJ Oliver Vlainić Godinu dana prije velike obljetnice hrvatskoga šumarstva, 250 godina organiziranoga djelovanja, članovi karlovačkoga ogranka HŠD-a posjetili su svoje kolege iz ogranka Senj, koji su se godinu dana ranije upoznali s dijelom šumarstva na karlovačkom području. Šumare ova dva područja povezuje početak organiziranoga šumarstva iz 1765. godine, kada su unutar Hrvatske vojne granice pod Upravom šuma karlovačkoga generalata osnovane šumarije u Krasnu i Petrovoj gori, uz treću šumariju na gospićkom području u Baškim Oštarijama. Osim te šumarske poveznice, Karlovac i Senj povezuje stara Jozefinska cesta sagrađena između 1775. i 1779. godine te osuvremenjena od 1833. do 1845. godine. Početak ceste u Karlovcu obilježen je karlovačkim miljokazom na Korzu, dok završetak ceste predstavljaju senjska gradska Velika vrata. Skupina od 37 putnika krenula je autobusom 7. lipnja 2014. u jutarnjim satima ispred upravne zgrade UŠP Karlovac. Domaćini na čelu s predsjednikom ogranka Senj i upraviteljem Šumarije Novi Vinodolski Domagojem Devčićem, dipl. ing. šum. čekali su nas kod rasadnika P&B Hortikultura na otoku Krku u blizini Malinske. (slika 1.) Vođenje rasadnikom preuzeo je upravitelj Šumarije Krk dr. sc. Petar Vrgoč, suvlasnik rasadnika sa suprugom Blaženkom Vrgoč, također šumarskom inženjerkom, ali i autor bonsai zbirke u kojoj se ističu vlastiti kultivari borova, Pinus halepensis „Lucija“ i Pinus nigra „Lara“, razvijeni 1997. godine i zaštićeni kao intelektualno vlasništvo. (slika 2.) Ovi kultivari razvijeni su zbog pogodnih svojstava za uzgoj bonsai drveća, kraćih iglica i izbojaka te jedinstvene boje i teksture iglica i kore. Nakon odgledanog 10-minutnog filma o bonsaiu prošli smo kroz posebno uređen prostor s preko tridesetak izloženih bonsai drveća. Prošetali smo i većim dijelom rasadnika koji ima hortikulturnu svrhu. Nakon kratke okrjepe, u već dosta toplom danu, krenuli smo prema gradu Krku gdje je smještena i istoimena šumarija o kojoj nas je ukratko upoznao njen upravitelj dr. sc. Petar Vrgoč. Šumarija Krk jedna je od sedam šumarija Uprave šuma Podružnice Senj, a gospodari s 14.517 ha državnih šuma u tri gospodarske jedinice na otoku: Glavotok (1.449 ha), Kras-Gabonjin (4.274 ha) i Obzova (8.794 ha), što je 36 % otočne površine. Samo 32 % površina obrasle su, od čega 90 % zauzimaju šume hrasta medunca i bijeloga |