DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Tu se nalazi i ploha Čovjek i biosfera osnovana 1980.g. površine 1 ha, a ovdje prolazi i Premužićeva staza, kao i ona na Velebitu.
U 13 sati otputovali smo iz Raba u Senj. U Senju nas je dočekao upravitelj Šumarije Novi Vinodolski i predsjednik HŠD ogranka Senj Domagoj Devčić, dipl. ing. šum. u Kuli Nehaj, gdje su nas dočekali domaćom rakijom, smokvama i sirom. Kroz tvrđavu Nehaj vodila nas je prof. Bladijenka (Blaženka) Ljubović iz Gradskog muzeja Senj.
Senj je jedan od najstarijih gradova u Hrvatskoj, od prapovijesti. To je nepokoreni grad slavnih ratnika – senjskih uskoka. Nehaj je sagrađen 1558.g. za obranu grada Senja, za slobodu na kopnu i moru, a protiv Osmanlija i Venecije. Čuli smo podatak da je na Krbavskom polju u jednom danu u borbi s Turcima poginulo 10.000 ljudi. U tvrđavi Nehaj uz bezbroj povijesnih materijalnih detalja nalazi se i Senjska glagoljska ploča. U Senjsku tvrđavu Nehaj se treba vratiti i upoznati povijesna događanja koja su nam omogućila opstanak na ovim prostorima do danas.
Kad smo napustili tvrđavu Nehaj domaćini su nas poveli u brda iznad Senja u mjesto Perdasi u Lovački dom Jarebica, gdje su nas počastili ručkom. To je bilo nezaboravno druženje s rijetko viđenim interijerom ukrašenim lovačkim trofejima izuzetnog sklada i ljepote. Nakon ručka i zajedničkog fotografiranja svih sudionika u 17 sati krenuli smo prema Zagrebu. Dva dana, dva grada Rab i Senj i dva bisera na našim putovanjima kroz Hrvatsku.
DVODNEVNA EKSKURZIJA OGRANKA KARLOVAC NA KRK I U SENJ
Oliver Vlainić
Godinu dana prije velike obljetnice hrvatskoga šumarstva, 250 godina organiziranoga djelovanja, članovi karlovačkoga ogranka HŠD-a posjetili su svoje kolege iz ogranka Senj, koji su se godinu dana ranije upoznali s dijelom šumarstva na karlovačkom području. Šumare ova dva područja povezuje početak organiziranoga šumarstva iz 1765. godine, kada su unutar Hrvatske vojne granice pod Upravom šuma karlovačkoga generalata osnovane šumarije u Krasnu i Petrovoj gori, uz treću šumariju na gospićkom području u Baškim Oštarijama. Osim te šumarske poveznice, Karlovac i Senj povezuje stara Jozefinska cesta sagrađena između 1775. i 1779. godine te osuvremenjena od 1833. do 1845. godine. Početak ceste u Karlovcu obilježen je karlovačkim miljokazom na Korzu, dok završetak ceste predstavljaju senjska gradska Velika vrata.
Skupina od 37 putnika krenula je autobusom 7. lipnja 2014. u jutarnjim satima ispred upravne zgrade UŠP Karlovac. Domaćini na čelu s predsjednikom ogranka Senj i upraviteljem Šumarije Novi Vinodolski Domagojem Devčićem, dipl. ing. šum. čekali su nas kod rasadnika P&B Hortikultura na otoku Krku u blizini Malinske. (slika 1.) Vođenje rasadnikom preuzeo je upravitelj Šumarije Krk dr. sc. Petar Vrgoč, suvlasnik rasadnika sa suprugom Blaženkom Vrgoč, također šumarskom inženjerkom, ali i autor bonsai zbirke u kojoj se ističu vlastiti kultivari borova, Pinus halepensis „Lucija“ i Pinus nigra „Lara“, razvijeni 1997. godine i zaštićeni kao intelektualno vlasništvo. (slika 2.) Ovi kultivari razvijeni su zbog pogodnih svojstava za uzgoj bonsai drveća, kraćih iglica i izbojaka te jedinstvene boje i teksture iglica i kore. Nakon odgledanog 10-minutnog filma o bonsaiu prošli smo kroz posebno uređen prostor s preko tridesetak izloženih bonsai drveća. Prošetali smo i većim dijelom rasadnika koji ima hortikulturnu svrhu.
Nakon kratke okrjepe, u već dosta toplom danu, krenuli smo prema gradu Krku gdje je smještena i istoimena šumarija o kojoj nas je ukratko upoznao njen upravitelj dr. sc. Petar Vrgoč. Šumarija Krk jedna je od sedam šumarija Uprave šuma Podružnice Senj, a gospodari s 14.517 ha državnih šuma u tri gospodarske jedinice na otoku: Glavotok (1.449 ha), Kras-Gabonjin (4.274 ha) i Obzova (8.794 ha), što je 36 % otočne površine. Samo 32 % površina obrasle su, od čega 90 % zauzimaju šume hrasta medunca i bijeloga