DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2014 str. 88     <-- 88 -->        PDF

Uslijedio je polazak za Senj, grad smješten između mora te obronaka Kapele i Velebita, gdje smo prvo posjetili poznatu tvrđavu Nehaj, simbol grada Senja. Tvrđava je sagrađena 1558. godine pod nadzorom kapetana senjskih uskoka Ivana Lenkovića, a ima tri značenja: obranu, kulturu i vjeru. U njenim temeljima pronađeni su ostaci senjske glagoljske ploče, a nasuprot glavnoga ulaza temelji ranoromaničke crkve Sv. Jurja iz 11. stoljeća. Tvrđava se nalazi na brdu Trbušnjak (62 m n.v.) s odličnim pogledom na more i kopno te su u prošlosti postojale stalne straže za osmatranje. Kockastog je oblika, orijentirana prema stranama svijeta, s prizemljem, dva kata te vidikovcem na vrhu. Danas je u njoj smješten dio postava Gradskoga muzeja Senj sa sljedećim izložbama: Senjski uskoci i Senjska primorska kapetanija, Senjske crkve kroz povijest, Gradski i plemićki grbovi Senja te 450 godina postojanja tvrđave Nehaj od 1558. do 2008. godine. U prizemlju muzeja dočekala nas je ravnateljica muzeja prof. Blaženka Ljubović koja nas je upoznala s poviješću tvrđave i senjskih uskoka, legendarnih vojnih postrojbi koje su se borile protiv Osmanskog carstva i Venecije, a nastali su od pribjega koji uskočiše iz porobljenih hrvatskih krajeva od Turaka te predstavljaju osamljenu pojavu kod europskih naroda. Prva uskočka tvrđava bila je Klis, koju su Turci osvojili 1737. godine, a preostali uskoci preselili su u Senj. Kroz postave na katovima proveo nas je dr. Vice Ivančević, čije je poznavanje povijesti fascinantno. Završetkom obilaska tvrđave na njenom vidikovcu uputili smo se prema gradu. (slika 9.)
Senj se kao naselje prvi puta spominje u 4. stoljeću pr. Kr. Nastao je kao ilirsko naselje, zatim bio grčko uporište, a u 2. stoljeću pr. Kr. zauzeli su ga Rimljani koji su ga pretvorili u važnu izvoznu luku i raskrsnicu glavnih vojnih putova. Nakon dolaska Hrvata u srednjem vijeku periferno je mjesto, da bi veći značenje dobio osnivanjem biskupije u 12. stoljeću. U 13. stoljeću postaje dobro krčkih knezova Frankopana od kada se razvija u trgovačko središte. Intenzivan razvoj doživljava u 15. stoljeću nakon proglašenja slobodnim kraljevskim gradom. Od 16. stoljeća ima značajnu obrambenu ulogu zbog borbi s Turcima i Mlecima. Izgradnjom Jozefinske ceste od Karlovca 1779. godine postaje važna trgovačka luka, što prestaje izgradnjom željezničke pruge od Karlovca prema Rijeci u drugoj polovici 19. stoljeća. Najstariji je i najpoznatiji grad Hrvatskoga primorja te danas najveće urbano središte na hrvatskoj obali između Rijeke i Zadra.
Dr. Vice Ivančević proveo nas je gradom u kojemu smo zastali na više stajališta. Obilazak smo započeli na prostoru uz more na Pavlinskom trgu gdje je nekada postojao pavlinski samostan. Redom smo zatim obilazili zgradu stare gradske vijećnice, kuću Daničić iz 16. stoljeća s triforom – prozorskim oknom okomito podijeljenim na tri jednaka dijela, spomenik hrvatskom književniku Pavlu Vitezoviću, Gradski muzej u palači obitelji Vukasović, stari kaptolski trg gdje je 1388. godine donesen Senjski statut, Trg Cimiter kao prostor oko crkve s grobovima ispod pločnika, katedralu uznesenja Blažene djevice Marije iz 1169. godine s najstarijim hrvatskim grbom u kamenu koji je pripadao obitelji Perović iz 1491. godine, a službeno se koristi kao hrvatski grb od 1527. godine, spomenik kanoniku i utemeljitelju senjske glagoljske tiskare 1494. godine Blažu Baromiću, mjesto gdje je djelovala najstarija poznata glagoljska tiskara, staru fontanu, jednu od najstarijih čitaonica u Hrvatskoj iz 1835. godine, dio starih gradskih zidina, spomenik Nadzorništvu povodom 125 godina njegova osnivanja ispred upravne zgrade UŠP Senj, (slika 10.) Leonovu kulu s rukohvatima za hodanje po poznatoj senjskoj buri, slijepu Uskočku ulicu kao primjer nekadašnjeg načina života, središnji gradski trg Cilnicu popločen u 19. stoljeću, Zetelovu česmu, spomenik prvim hrvatskim humoristično-satiričnim listovima, spomenik hrvatskom vojskovođi Nikoli Jurišiću, gradska ulazna Velika vrata gdje je završetak Jozefinske ceste koja počinje kod miljokaza u Karlovcu (slika 11.) te posljednje