DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2015 str. 29     <-- 29 -->        PDF

Kod mladih drvorednih stabala u Zagrebačkoj ulici najčešći simptomi su veće oštećenje na deblu (60 %), negativna promjena na deblu (57,1 %), veće oštećenje na pridanku debla i negativna promjena na pridanku debla (45,7 %), pukotine na pridanku debla i pukotine na deblu (34,3 %) te trulež na deblu (22,9 %). Kod starih drvorednih stabala u Zagrebačkoj ulici najčešći simptomi su trulež na deblu (82,4 %), negativna promjena na deblu i debalcima (76,5 %), veće oštećenje na deblu (70,6 %), trulež na debalcima, negativna promjena na pridanku debla, trulež drva i veće oštećenje na debalcima (52,9 %), pukotina na debalcima (41,2 %), pukotina na deblu (29,4 %) i pukotina na pridanku debla (23,5 %).
Kod mladih stabala u parku najčešći simptomi su pukotina na debalcima, manje oštećenje na korijenovom vratu i manje oštećenje u krošnji (18,2 %). Kod starih parkovnih stabala najčešći simptomi su veće oštećenje na debalcima (81,0 %), negativna promjena na deblu (66,7 %), pukotina na debalcima (57,1 %), negativna promjena u krošnji (52,4 %), manje oštećenje na žilištu, negativna promjena na prijelazu u krošnju (42,9 %), veće oštećenje u krošnji (23,8 %), trulež na debalcima i manje oštećenje na pridanku debla (19,1 %).
Kod starih drvorednih stabala u blizini željezničkog kolodvora najčešći simptomi su veće oštećenje na debalcima (100 %), negativna promjena na deblu i prijelazu u krošnju, veće oštećenje u krošnji (70,6 %), veće oštećenje na deblu (58,8 %), veće oštećenje na prijelazu u krošnju (41,2 %), manje oštećenje na deblu (35,3 %) i manje oštećenje na žilištu (23,5 %).
Rezistografiranjem je ispitano ukupno 13 stabala na dvije lokacije. Ispitna stabla odabrana su na temelju vanjskih simptoma i grešaka drva koji su zahtijevali dodatnu instrumentalnu provjeru. Analizom rezistograma određena su  područja sa šupljinom u deblu i sa započetom razgradnjom drva. Na temelju prethodnog pregleda vizualno kontrolnom metodom i rezultata rezistografiranja, određena su dva stabala koja su imala odnos t/R (0,37 i 0,30) blizu granične vrijednosti (t/R ≥0,32) koje je potrebno ukloniti.
Dendrokronološkom analizom obuhvaćeno je devet stabala i utvrđena je njihova dob u granicama od 65–129. godina, što koincidira s povijesnim dokumentima o vremenu sadnje prvih stabala divljeg kestena u Velikoj Gorici (1887). Na analiziranim stablima dobiven je raspon širine godova od 0,08–8,17 mm ili u prosjeku 1,95 mm. Utvrđena je visoka korelacija između analiziranih serija, što upućuje na podjednak radijalni prirast svih 9 stabala. Utvrđen je velik senzibilitet radijalnog prirasta, a to je i karakteristika klimatski osjetljivih vrsta.