DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2015 str. 33     <-- 33 -->        PDF

običnog bora (Pinus sylvestris) utvrđena je pozitivna korelacija između širine goda i količina oborina u lipnju i srpnju (Helama i dr., 2012). Wilczyński i Podlaski (2007) pišu kako visoka temperatura zraka prethodne zime, kao i temperatura zraka u mjesecu kolovozu ima pozitivan utjecaj na radijalni prirast divljeg kestena. Kambijalnu aktivnost potiču obilne oborine u prosincu prethodne vegetacije, dok prevelike količine oborina u kolovozu, koje podižu razinu podzemnih voda, imaju negativni utjecaj na širinu goda. U našim istraživanjima potvrđen je utjecaj proljetnih oborina i maksimalne temperature zraka na širinu goda. Utvrđena je značajna pozitivna ovisnost radijalnog prirasta o prosječnim količinama oborina u proljeće, dok je limitirajući učinak utvrđen za maksimalnu temperaturu zraka u proljeće.
O štetniku kestenovog moljca minera (Cameraria ohridella Deschka et Dimić 1986) i njegovom štetnom utjecaju na području Hrvatske pišu Matošević (2003), Diminić i Hrašovec (2005) i Mešić i dr. (2010, 2012). Uvidom u arhivske podatke na području grada Velike Gorice zabilježena su prva tretiranja protiv kestenovog moljca i gljivičnih bolesti tijekom 2000. i 2001. godine. Zaštita je obavljana dva puta godišnje, kod nižih stabala prskanjem, a kod visokih metodama makro infuzije i injektiranjem insekticida u deblo. Metoda infuzije pokazala se dobra kod stabala u privatnim i ograđenim površinama, a manje na javnim površinama zbog opasnosti za prolaznike. Također za injektiranje insekticida u deblo potrebno je izbušiti rupu do 5 cm dubine koju stablo kasnije teško zatvara, te takvo oštećenje može poslužiti kao potencijalno mjesto za ulazak gljiva koje uzrokuju trulež drva, budući da su gotovo sve paraziti rana (Glavaš 1999). Oštećenja na kori stabala su i dalje vidljiva, te su u prosudbenom obrascu evidentirana kao manja oštećenja. Tomiczek (2006) je istražujući učinak sistematskog insekticida na kontrolu kestenovog moljca minera metodom makro infuzije utvrdio manje oštećenje na listu u dvije godine nakon tretiranja, međutim oštećenja koja su nastala kao posljedica tretiranja dovela su do lokalnog odumiranja kambija i diskoloracije drva, posebice kod grana u krošnji, čime su negativne posljedice po stablo prevladale u odnosu na kratkoročnu korist zbog manjeg napada štetnika.
Uslijed nedostatnih arhivskih podataka o napadima biljnih bolesti i štetnika nije bilo moguće odrediti njihov utjecaj na radijalni prirast.
5. Zaključci
Conclusions
Istraživana mlada stabala divljeg kestena grada Velike Gorice imaju slične dendrometrijske varijable (promjer i visina stabla, polumjer krošnje, udaljenost stabala), dok su kod starih starih stabala vidljive razlike s obzirom na lokacije koje su uvjetovane različitom starošću stabala, zahvatima ovršavanja krošanja i uvjetima staništa. Prsni promjeri starih stabala statistički se značajno razlikuju s obzirom na istraživane lokacije (F=13,836, p<0,01). Najmanji prosječni prsni promjeri drvorednih stabla su u Zagrebačkoj ulici, slijede prsni promjeri stabala u parku te najveći prsni promjeri kod stabala u blizini željezničkog kolodvora.
Mlada stabla divljeg kestena u parku imaju statistički značajno veći vitalitet od onih u drvoredu (p<0,01), što se može protumačiti boljim ekološkim uvjetima. Utvrđena je statistički značajna razlika u općenitom vitalitetu (F=11,381, p<0,01) starih stabala s obzirom na tri istraživane lokacije. Najbolji vitalitet pokazuju stara stabla u parku, a najlošiji u drvoredu kod željezničkog kolodvora. Također je utvrđena značajna razlika u vitalitetu prema modelu Roloffa (p<0,01) s obzirom na lokacije istraživanja. Najmanja izbojna snaga prema vitalitetu Roloffa zabilježena je kod starih stabala u parku, a najveći je u Zagrebačkoj ulici.
Prema evidentiranim simptomima i greškama drva, utvrđene su velike razlike između mladih i starih stabala te između istraživanih lokacija. Kod mladih drvorednih stabala u Zagrebačkoj ulici najčešći simptomi su veće oštećenje na deblu (60 %), negativna promjena na deblu (57,1 %), veće oštećenje na pridanku debla i negativna promjena na pridanku debla (45,7 %), pukotine na pridanku debla i pukotine na deblu (34,3 %) te trulež na deblu (22,9 %), dok mlada stabla u parku imaju najčešći simptome pukotina na debalcima, manje oštećenje na korijenovom vratu i manje oštećenje u krošnji (18,2 %).
Kod starih drvorednih stabala najviše simptoma i grešaka drva je bilo u Zagrebačkoj ulici, gdje najčešći simptomi trulež na deblu (82,4 %), negativna promjena na deblu i debalcima (76,5 %), veće oštećenje na deblu (70,6 %), trulež na debalcima, negativna promjena na pridanku debla, trulež drva i veće oštećenje na debalcima (52,9 %). U blizini željezničkog kolodvora najčešći simptomi su veće oštećenje na debalcima (100 %), negativna promjena na deblu i prijelazu u krošnju, veće oštećenje u krošnji (70,6 %) i veće oštećenje na deblu (58,8 %). Manje učešće simptoma i grešaka drva je zabilježeno kod parkovnih stabala, gdje su najčešći simptomi veće oštećenje na debalcima (81,0 %), negativna promjena na deblu (66,7 %), pukotina na debalcima (57,1 %) i negativna promjena u krošnji (52,4 %).
Vizualno kontrolnom metodom uz dodatnu provjeru rezistografom utvrđena su dva stara stabala koje trenutno treba ukloniti zbog narušene mehaničke čvrstoće te sigurnosti ljudi i imovine. Dendrokronološkom analizom utvrđen je velik senzibilitet u radijalnom prirastu stabala (0,08–8,17 mm). Ovu zanimljivu pojavu treba dodatno istražiti. Utvrđena je značajna pozitivna ovisnost radijalnog prirasta o prosječnim količinama oborina u proljeće, dok je limitirajući učinak utvrđen za maksimalnu temperaturu zraka u proljeće.