DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2015 str. 84     <-- 84 -->        PDF

LOVAC NA PTICE JASTREB (Accipiter gentilis) – PTICA 2015. GODINE
Alojzije Frković
Tijekom minule četrdeset i četiri godine od kada njemačko Društvo za zaštitu prirode (NABU) i Društvo za zaštitu ptica (LBV) bira pticu godine, ptice grabljivice bile su zastupljene ukupno šest puta, po tri danje grabljivice (sivi sokol 1971. godine, crvena lunja 2000. i vjetruša 2007.) i po tri noćne grabljivice (sivi ćuk 1972. g., kukuvija 1977. i ušara 2005.).
Sve ptice grabljivice, pa tako i jastreba, nekad poznatiji kao jastreb kokošar (Accipiter gentilis), karakterizira savijeni kljun, jake noge s tri prsta usmjerena naprijed i jednim nazad, te na njima duge oštre kandže. Prema sokolarima, njegov vid najbolji je od svih kralježnjaka. Kad već spominjemo ovu grupu lovaca, ne mali broj njih smatra jastreba boljim i ustrajnijim lovcem nego samog sokola. Prema nekim izvorima jedan dobro školovani jastreb znao bi samo u jednom danu uhvatiti i do 70 poljskih jarebica! Činjenica je da je to brza opasna grabljivica, vješt „lovac drugih ptica“, koja uspješno lovi sve od veličine kosa pa do vrana i fazana. Duge oštre kandže koristi za hvatanje i pridržavanje plijena, komadajući ga oštrim kljunom. Zahvaljujući jakim i relativno velikim krilima, obično lovi tehnikom obrušavanja, iznenadnim naletom s krošnje kojeg rubnog stabla.
„Taglije“ za jastrebe isplaćivane na račun škanjaca
Osobitost danjih ptica grabljivica da su ženke krupnije od mužjaka dolazi posebice do izražaja u jastreba. To se očituje ne samo u krupnoći tijela, nego i po duljini krila koja su kod ženke raspona 130–140 cm, a u mužjaka 100–105cm. I mužjak i ženka iste su pepeljaste boje perja prošarane sivim poprečnim prugama, po čemu su jako nalik vidno manjem kopcu ptičaru (Accipiter nisus). Rep je u jastreba dug i uzak s 4–5 poprečnih tamnih pruga, po čemu ga lučimo od srodnika mu škanjca mišara (Buteo buteo), čiji je rep širok s brojnim uskim prugama. Sjećam se svog službovanja u Gorskom kotaru, kada su šezdesetih godina prošloga stoljeća jastreb kokošar i kobac ptičar bile jedine nezaštićene ptice grabljivice, a za čija su se tamanjenja (odstrjel) isplaćivale „taglije“, novčane nagrade. Kako smo i po kljunu mogli lučiti jastreba od škanjca, potonja je grabljivica u gotovo 90 % slučajeva bila žrtvom jedne od tadašnjih nerazumnih podzakonskih „naredbi“.
Vrsnom lovcu na ptice – jastrebu omiljeni su plijen ptice iz porodice vrana, posebno šojke i svrake, koji tako obavljaju značajnu ulogu pri održavanju prirodne ravnoteže.