GooSL - pretraživanje ŠL

DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu

ŠUMARSKI LIST 1-2/2015 str. 88 <-- 88 --> PDF

drže da je šuma entitet koji treba biti očuvan, neovisno od podmirenja ljudskih potreba.
Na kraju 20. stoljeća na tom suprotstavljanju sazrela je ideja za predstavljanje novog smjera koji je generirao iz suprotstavljanja antropocentralizama i ekocentralizma. To je „Treći put“.
„Treći put“ se ne priklanja ni Scili, koja na znanstvenom polju traži objektivizaciju predvidljivih rezultata, ni Haribdi koja negira odnose s drugim realnostima šumskoga svijeta. Znanstveno istraživačka djelatnost treba tražiti put koji prepoznaje činjenice jedne i druge strane. „Treći put“ snažno podržava održivi razvoj, priroda ima pravu vrijednost, a složenost je njeno obilježje. Ekologija se treba zasnivati na znanstvenim načelima, tehnologija treba biti prikladna i sve greške u odnosu na okoliš trebaju biti ispravljene radi zaštite i očuvanja prirodnih vrijednosti.
Klasično gospodarenje šumom zasniva se na načelima proizvodnje drvne mase i oskudno je u odnosu na druge alternative. To je linearni sustav koji je orijentiran jednoličnosti i homogenosti šume, što rezultira smanjenjem bioraznolikosti i gubitkom genetskih karakteristika. Klasični sustav šumarstva je u kratkom periodu stabilan i održiv, ali poslije zbog drugih raznih čimbenika dovodi u pitanje funkcioniranje ekosustava.
Produktivnost, korištenje i ekonomska vrijednost ne ovise o ekosustavu, a održivost je u ovisnosti od unošenja energije, rada i kapitala. To znači da je proizvodnja vezana uz visoku razinu eksternog input-a. To otežava ravnotežu ekosustava, uzrokuje ranjivost i ekološku nestabilnost, te jako urušavanje biološke raznolikosti.
Sustavno gospodarenje šumom, nije linearni sustav, obiluje biološkom raznolikošću i sposoban je stvarati alternative jer ne slijedi standarde, posjeduje različitosti na malom prostoru i prilagodljivost raznim okolnostima. Sustav sadrži kulturološku orijentaciju očuvanja i povećanja biološke raznolikosti i složenosti šume, te je sposoban podmirivati društvene potrebe. Gospodarenje je održivo jer povećava mogućnost opskrbe raznim vrijednostima i proizvodima šume.
Produktivnost, korištenje i ekonomska vrijednost su u ovisnosti s ekosustavom, a održivost je neovisna o unošenju energije, rada i kapitala, tj. proizvodnja je vezana za mali vanjski input.
S obzirom da ne utječe značajno na ravnotežu ekosustava, gospodarenje po ovom modelu osigurava veliku ekološku stabilnost, mogućnost očuvanja i povećanja biološke raznolikosti, obilje alternativa i visoku vrijednost izbora.
II. međunarodni kongres šumarstva: Završni prijedlozi (Firenze, 26–29. studeni 2014.)
Pretpostavke
1. Šume na svijetu zauzimaju više od 4 milijarde hektara ili oko 31% kopnene površine, a u njenoj biomasi je uskladišteno oko 289 gigatona ugljika;
2. Oko 13 milijuna ha šuma se uništi svake godine u razdoblju od 2000. do 2010. g, pretežito u tropskom pojasu, dok velika područja Sj. Amerike, Kanade, Indije, Kine, Rusije i Europe imaju stabilne površine;
3. Šume čine, zajedno s ostalim zelenim površinama, temelj zelene strukture, koja je osnovica zdravih ekosustava koji omogućuju opskrbu društva vrijednim dobrima;
4. Oko 38 % teritorija EU pokriveno je šumom, a to je više od 24 milijarde m³ drvne zalihe, koja se godišnje povećava za 250 milijuna m³ (500.000 ha);
5. Europa posjeduje adekvatne šumske resurse, posebice drvni materijal u raznim oblicima, dok obnovljive zalihe nisu stalno raspoložive;
6. Po povjerljivom monitoringu talijanske šume zauzimaju 37 % nacionalnog teritorija, s tendencijom povećanja;
7. Talijanske šume sadrže preko 1,2 milijarde m³ drvne mase, s godišnjim prirastom od 36 milijuna m³, od čega se godišnje koristi 40 %;
8. 87 % talijanskih šuma je u vodozaštitnoj funkciji, trećina površine je subjekt zaštićenih prirodnih površina, a 10 % je zaštićeni krajolik;
9. Najveći dio talijanskih šuma (preko 68 %) je dobrog fitosanitarnog stanja, a opožarene površine se smanjuju posljednjih godina;
10. Gotovo 70 % talijanskih šuma (preko 68 %) je u privatnom vlasništvu, samo 15 % ih ima plan gospodarenja;
11. Šumski proizvodi i vezane aktivnosti omogućuju zaposlenje za više od 300.000 radnika;
12. Na II. međunarodnom kongresu šumarstva sudjelovalo je preko 400 znanstvenika, znanstvenih istražitelja, zaposlenika i studenata iz 28 zemalja svih 5 kontinenata.
Sudionici kongresa evidentiraju:
1. Šuma je ekosustav koji nudi višestruke funkcije, dobra i koristi za kolektiv: zaštita tla, čuvanje vodnih zaliha, održavanje biološke raznolikosti, ublažavanje klimatskih promjena, proizvodnja drvnih i drugih nedrvnih proizvoda;
2. Šume doprinose ublažavanju nepovoljnih uvjeta života u gradskim i industrijskim sjedištima, te imaju važnu povijesno-kulturnu, estetsku i turističko-rekreativnu ulogu;
3. Šume su pravni subjekt koji je štićen, čuvan i branjen radi poboljšanja uvjeta života budućih generacija;
4. Šuma je dobro koje ima „vrijednost u sebi“, koja utjelovljuje dvije komponente: okolišnu u općem interesu i nasljednu vrijednost koja jamči bolje uvjete života novih generacija;