DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2015 str. 90     <-- 90 -->        PDF

BORISLAV NIKŠIĆ, dipl. ing. šumarstva
Ante P. B. Krpan
Ove godine ispunila se pedesetgodišnjica smrti jednog od značajnijih poratnih šumara našeg mediteranskog i submediteranskog područja. Događaj što je relativno mladog, a po idejama i djelu značajnog šumara doba u kojem je djelovao, prerano isključio iz strukovnog šumarskog okvira kojemu je bio životno dušom i tijelom posvećen, važno je zabilježiti. A koliko je bio zaljubljen u šumarstvo, svjedoči kako je ocu, također šumarskom inžinjeru, tri godine tajio šumarski studij koji je studirao umjesto medicine na koju ga je otac poslao. Pokušat ćemo s vremenske distance uz nekoliko riječi osviježiti sjećanje na Borislava Nikšića, na njegovu biografiju i njegov doprinos šumarskoj misli u teškim vremenima, kada se stvaralo moderno hrvatsko šumarstvo u ne baš optimalnom okruženju, u kojemu su nositelji ideja bili, kao i uvijek u svim društvima, posebno dragocijeni.
Rođenje i uminuće:
Karlobag, 12. svibnja 1922. – Karlobag, 20. 1. 1964.
Obitelj:
Otac: Stjepan Nikšić, dipl. ing. šumarstva (r. 1888 – u. Karlobag, 1967)
Mati: Katarina Nikšić rođ. Pavelić, učiteljica (r. 1890 – u. Karlobag, 1959)
Sestra: Vlasta Nikšić, učiteljica (r. Karlobag, 1923)
Sestra: Grozdana Nikšić, službenica (r. Karlobag, 1923)
Supruga: Dragica Nikšić, rođ. Krpan, realna gimnazija Knin (Knin, Vrpolje 10. 3. 1933. – Karlobag, 16. 12. 1992.)
Sin: Zdenko Nikšić, dipl. ing. građevine (Knin, 12. prosinca 1952.) – oženjen, tri sina – Krešimir, Marino i Marko; radi i stanuje na Rijeci
Sin: Boris Nikšić, srednja ugostiteljska škola, Opatija (Rijeka, 26. 10. 1958.) poduzetnik u Karlobagu, oženjen, kćerka Mirjam
Obrazovanje:
Pučka škola: Karlobag (1929–1934)
Gimnazija i matura: Gospić (1934–1941)
Poljoprivredno-Šumarski fakultet Zagreb (1941–1942; 1946–1950; Diplomirao 24. 5. 1950.)
Godine 1941. nakon mature počinje studij na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-Šumarskog fakulteta u Zagrebu, da bi 1943. godine bio mobiliziran te do lipnja 1944. raspoređen u školu domobranskih rezervnih časnika u Varaždinu. Nakon vojne škole do ožujka 1945. raspoređen je u pozadinski odsjek II. domobranskog puka u Vinkovcima u činu rezervnog zastavnika. Po završetku rata vraća se u Zagreb i nastavlja prekinuti studij. Apsolvirao je šumarstvo 1947., a diplomirao u lipnju 1950. godine. Za vrijeme studija riješenjem Komiteta za naučne ustanove NRH postavlja se najprije za demonstratora (11. 2. 1948.), a potom od 13. 5. 1948. za laboranta struke prosvjetno naučne u Zavodu za uzgajanje šuma, gdje radi do 17. 6. 1949. godine. Tijekom studija proveo je pet mjeseci na stručnoj praksi u šumskim rasadnicima, na pošumljavanju krša i uređenju paše, upoznavanju s radovima u bujičnom području Senjske Drage i starijim kulturama Paškvanovac, Borovo-Oštri Sijaset i Senjska Draga (Crikvenica, Senj) te na fitocenološkom kartiranju. Profesor A. Petračić navodi da je za vrijeme službovanja u Zavodu za uzgajanje šuma B. Nikšić prikupljao fitocenološki materijal na terenu i uređivao fitocenološke zbirke te uspješno sudjelovao prilikom vježbi sa slušačima Dendrologije i Šumarske fitocenologije.
Kao praktikant zaposlen je od 24. srpnja 1947. tri mjeseca u Gozdarskem institutu Slovenije u Ljubljani, radeći na fitocenološkom kartiranju šuma, na polaganju i izmjeri stalnih šumskih pokusnih ploha te na sakupljanju biljaka za šumski herbarij. Radio je pod nadzorom članova Instituta dr. ing. Tregubova Vladimirja i dr. ing. Vraberja Maksa na području šumskih uprava Kočevje, Grčarice i Kočevska Reka. Direktor Instituta ing. Franjo Sevnik potvrđuje da je „Delo opravljal zelo marljivo, vneto in vestno ter pokazal prav zadovoljivo mero samostojnosti, samopobude in sposobnosti.“
Za vrijeme studija aktivan je u Klubu studenata šumarstva. Pripremio je tri samostalna javna predavanja i to:
Osvrt na fitocenološka kartiranja (1948)
Život šume kao primjer osnovnih dijalektičkih zakonitosti. Predavanje održano 1948. na Šumarskom fakultetu u sklopu Majskog festivala narodne omladine Zagrebačkog sveučilišta.
Degradacija šuma i razvitak kamenjara u Primorju. Predavanje održano 4. 5. 1949. na Šumarskom fakultetu u sklopu Majskog festivala narodne omladine Zagrebačkog sveučilišta. Nagrada Sveučilišnog komiteta.
Životni i strukovni put nakon diplomiranja:
Rijeka, Viševica (27. 6. 1950 – 11. 1. 1951)
Nakon stjecanja diplome direktor Šumskog gospodarstva „Viševica“, Rijeka, ing. Bogdan Dereta izdaje 27. 6. 1950.