DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 58 <-- 58 --> PDF |
pružaju skloništa i staništa za mnoge životinjske vrste, pogotovo ptice, predstavljaju zelene oaze u kojima ljudi zbog stresnog i brzog ritma života traže mjesto za odmor te pružaju raznolike rekreacijske sadržaje za stanovnike gradova. Osim navedenog imaju funkciju i ublažavanja vjetrova, pružanja sjenovitog boravišta te kao takve mogu biti ključne i za ekonomičnu potrošnju energenata. Na objektima RŠC Jarun i Park Bundek, kojima upravlja Grad Zagreb, nalaze se parkovne pošumljene zelene površine koje su smještene u obalnom području rijeke Save. Preduvjet korištenja, boravka, ali i želje za boravkom na travnjacima parkova je svakako njihov lijep i primamljiv izgled, što u širem smislu predstavlja i kvalitetu travnjaka. Visoka kvaliteta travnjaka postiže se redovitim i odgovarajućim korištenjem agrotehničkih zahvata i visokim intenzitetom održavanja, što uz redovitu košnju, podrazumijeva i optimalnu ishranu koja bi trebala imati značajnu ulogu tijekom vegetacije, a osobito su važna tri osnovna makrohraniva N, P i K (Mengel i Kirkby, 2001). Dušik je važan za travnjake s obzirom da utječe na raznolikost boja, rast korijenja i izdanaka, otpornost na bolesti i abiotičke stresove, sposobnost oporavka i razne razvojne procese biljke. Sastavni je dio brojnih organskih molekula (amino kiselina, proteina, nukleinskih kiselina, klorofila i dr.) koje reguliraju metaboličke reakcije u biljci (Pessarakli 2008, Taiz i Zeiger 2002). Biljke iz tla mogu usvajati nitratni (NO3-) i amonijski (NH4+) oblik dušika (Bergmann 1992), a transformacijom iz mineralnog u organski oblik ugrađuju ga u organsku tvar (Ayodele 2002, Bergmann 1992, Petek 2009). Najčešći problem kod održavanja i njege travnjaka je manjak dovoljne količine dostupnog dušika. Nedovoljna količina dušika, osim na kvalitetu travnjaka, utječe i na vigor i zdravstveno stanje trava (Pessarakli 2008). Trave od svih hraniva najveću potrebu imaju za dušikom. Kako se povećava količina kojom se prihranjuju travnjaci, povećava se broj izbojaka i veličina listova trava (Wang i sur. 2009, Petek 2009). Optimalna otpornost na gaženje travnjaka hladnog tipa postiže se najbolje prihranom dušikom od 1,1 kg N 100 m-2 u periodu rasta trave. Povećanje biomase i mekoće travnjaka moguće je postići povećanjem prihrane dušikom (Pessarakli 2008). Prihrana dušikom ponajprije rezultira pojačanim rastom korijenja i izdanaka te proizvodnjom rizoma. Optimalna prihrana dušikom poboljšava otpornost travnjaka na trošenje, no preobilna prihrana može umanjiti otpornost travnjaka na trošenje, vrućine, sušu i hladnoću te stres, bolesti i štetnike (Pessarakli 2008, Adams i Early 2008). Većina biljnih vrsta nedostatak dušika pokazuje klorozama listova, pogotovo starih listova bliže bazi biljke, jer se dušik mobilizira iz starijih u mlade listove. U slučaju duljeg nedostatka dušika listovi postaju potpuno žuti i potamne te na kraju otpadnu s biljke, što smanjuje gustoću travnjaka. Kloroze se pojavljuju zbog nedostatka i degradacije klorofila (Taiz i Zeiger 2002, Adams i Early 2008). Fosfor ulazi u sastav nukleotida (kao što je ATP) koji je važan za metabolizam energije u biljci, važan je sastavni dio RNK i DNK te fosfolipida koji stvaraju membranu biljke (Taiz i Zeiger 2002, Pessarakli 2008). Fosfor je drugi najvažniji biogeni element koji je važan za rast korijena trava, te djeluje na dozrijevanje i reprodukciju (Pessarakli 2008). Pessarakli (2008) također navodi različite potrebe za fosforom kod različitih vrsta trava. Tako je primjerice Poa pratensis L. za razliku od Lolium perenne L. i Festuca rubra L. spp. commutata (Gaudin) Markgr.-Dann. osjetljivija na nedostatak fosfora prilikom podizanja travnjaka. Izgrađeni travnjaci manje su osjetljivi na nedostatak fosfora za razliku od onih koji se tek podižu (Pessarakli 2008). Prilikom podizanja travnjaka s travama toplog tipa, prihrana fosforom u količini od 10 g P2O5 m–2 poboljšat će razvoj korijenja i vlati trava. Travnjaci hladnog i toplog tipa trava prihranjuju se na godišnjoj bazi s fosforom u količinama od 0,25–0,5 kg P2O5 m–2 (Pessarakli 2008). S obzirom da je fosfor u biljci mobilan, prvi simptomi nedostatka javljaju se na starim listovima, a očituju se promjenom boje listova u tamno zelenu, mogu biti lagano deformirani i imati sitne točkice suhog tkiva, koja u konačnici prelazi u grimiznu boju. Na nedostatak fosfora u biljci utječu i niske temperature, što se manifestira slabim rastom mladih biljaka (Taiz i Zeiger 2002, Pessarakli 2008). Kalij je također jedan od ključnih biogenih elemenata za rast i razvoj biljaka. Ima ulogu u sintezi i translokaciji ugljikohidrata, sintezi aminokiselina i proteina, djeluje kao enzimatski katalizator u brojnim metaboličkim reakcijama u biljci, regulira otvaranje i zatvaranje puči, djeluje na regulaciju osmotskog tlaka u stanici, te kontrolira unos pojedinih hraniva i respiraciju biljaka (Pessarakli 2008). Kalij je značajan u procesu rasta biljke i utječe na otpornost na stres iz okoliša (kao što su suša, vrućina i zima) u kojemu se biljka nalazi. Biljke ga usvajaju u obliku K+ iona (Bergmann 1992). Kalij poboljšava otpornost travnjaka na gaženje i bolesti, te povećava estetsku kvalitetu (Pessarakli 2008). Oštećenje travnjaka u zimskim uvjetima smanjuje se nakon prihrane kalijem. Otpornost vrsta trava Eremochloa ophiuroides (Munro) Hack. i Cynodon dactylon (L.) Pers. pojačana je prihranom kalijem. Kod vrsta trava Poa pratensis L. i Agrostis spp. L. prihrana kalijem pojačava otpornost na sušu i vrućine. Kalij općenito kod trava ima važnu ulogu u razvijanju otpornosti na bolesti s obzirom da pojačava rast biljnog tkiva (Pessarakli 2008). Prihrana kalijem preporuča se u jesen, s obzirom da je to razdoblje kada se proteini i ugljikohidrati aktivno sintetiziraju, jer se biljke pripremaju za zimske uvjete. Za Cynodon dactylon (L.) Pers., ali isto tako i za ostale rizomske i stoloniferske trave, nedostatak kalija pojavljuje se sporije nego nedostatak dušika. Prihrana |