DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Medicinskog fakulteta bio je liječnik opće medicine, a zatim je postigao znanstveni stupanj magistra i doktora psihijatrije. Predaje psihijatriju i psihološku medicinu na Medicinskom fakulteta sveučilišta u Rijeci. Kao autor ili koautor napisao je 10-ak knjiga i 90-ak znanstvenih, stručnih i popularnih radova. Studirao je likovnu umjetnost u Rijeci i član je kiparske sekcije HDL Zadar. Dosada je priredio 9 samostalnih izložbi i sudjelovao na 50-ak skupnih izložbi. Prim. dr. sc. Ljubomir Radovančević, rođen je u Osijeku 1941. god., a Medicinski fakultet završio je u Zagrebu. Magistrirao je i doktorirao psihijatriju. Radio je kao psihijatar, psihoterapeut i predavač. Kao autor i koautor objavio je nekoliko knjiga i brojnih članaka. Svoje slike izlagao je na više od 150 izložbi, a danas je potpredsjednik likovnog i literalnog kluba Hrvatskog liječničkog zbora. Prof. Paula Jovanović, diplomirala je na Filozofskom fakultetu, Odsjeku za pedagogiju u Rijeci. Zaposlena je u Kliničkom bolničkom centru, Klinici za psihologiju u Rijeci. Kao autor ili koautor objavila je 20-ak stručnih radova. Prof. mr. sc. Željka Jurčić-Kleković, diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i magistrirala na Fakultetu za menadžment u Opatiji. Pročelnica je jedinstvenog upravnog odjela i voditeljica Odsjeka za kulturu i društvene djelatnosti Vinodolske općine. Bavi se književnošću i novinarstvom. Autorica je nekoliko knjiga poezije, slikovnica, poetsko-grafičkih mapa, nosača zvuka i stručnih članaka. Pozdravljamo plemenitu namjeru grupe autora o nastavku istraživanja ovog izuzetnog znanstvenika. Josip Pančić je naime u širokom prirodoznanstvenom istraživanju iskazivao osobiti interes za šume. Tako je 1871. godine objavio prvu dendrologiju pod nazivom „Šumsko drveće i šiblje u Srbiji“, a zatim 1875. godine bilježimo njegovo najveće i najimpresivnije otkriće omorike, endemičnog živog fosila ledenog doba, koja se po njemu nazvala Pančićeva omorika (Picea omorica ). To je bio za domaću i svjetsku botaničku, šumarsku i hortikulturnu znanost događaj od prvorazrednog značenja. Josip Pančić bio je ponajprije svestrani poznavatelj flore i vrsni sistematičar bilja. U istraživanju šuma ukazivao je na važnost njenog očuvanja kao zaloga dobrog zdravlja i ostalih komponenti kvalitetnog života ljudi, te je iskazivao opravdanu skepsu za budućnost novih naraštaja. Svojim popularnim predavanjima o šumama opravdano je ukazivao na moguće realne posljedice neracionalnog raspolaganja tim važnim resursom. Izražavao je bojazan i ukazivao na teške posljedice devastacije i potpunog uništenja šuma sljedećom mudrom izrekom: „Vrijeme je svaki onaj, koji svoju kakvu potrebu iz šume namiruje pomišlja da je to pozajmica koju treba odužiti ako neće da ga potomstvo kao nesavjesnog dužnika proklinje“. Josip Pančić bio je izvrstan predavač, na predavanjima je s puno takta i strpljenja znao zainteresirati mlade generacije. Osim prijenosa znanja iz pojedinih predmeta zastupao je potrebu poštivanja određenih univerzalnih načela prema radu i domovini. Poznate su njegove mudre izreke: „U radu je život, a u vršenju poslova dužnost“, ali i sljedeća: „Dubokim poznavanjem i proučavanjem prirode pokazat ćemo koliko volimo i poštujemo svoju domovinu“. Ponovno se vraćamo autorima monografije koji u predgovoru pišu (cit.): „Objavljena monografija tek je prvi skromni korak u daljnjem istraživanju i iščitavanju brojne literature o još jednom velikanu kojega je iznjedrio Vinodol, a koji je godinama unatrag bio neopravdano zaboravljen, kao uostalom mnogi drugi slavni Vinodolci“. Autori monografije pozivaju posebno mlade školovane kadrove da se uključe u daljnja istraživanja istaknutih osoba vinodolskog kraja Jurja Julije Klovića, Mihovila Kombola, Antuna Barca, uključujući dakako i Josipa Pančića. U takvu ekipu neizostavno bi trebalo uključiti i šumarske znanstvenike naše zemlje. Priželjkujemo da autori monografije u proširenom sastavu uskoro krenu u realizaciju njihove zamisli na izradi „još veće i reprezentativnije monografije“ o Josipu Pančiću, pa im na tom trnovitom putu želimo puno uspjeha. |