DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 88     <-- 88 -->        PDF

59. SEMINAR BILJNE ZAŠTITE
Milan Glavaš
U Opatiji je u Grand hotelu „4 opatijska cvijeta“ održan 59. seminar biljne zaštite. Seminar je održan u vremenu od 10. do 13. veljače 2015. godine, a nazočilo mu je oko 300 sudionika. Kao i proteklih godina seminar su organizirali Hrvatsko društvo biljne zaštite (HDBZ, Društvo) i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Suorganizator je Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo (HCPHS), a pokrovitelj je Ministarstvo poljoprivrede. Medijski pokrovitelji su tvrtke Agroglas i Gospodarski list. Sponzori seminara bile su tvrtke za proizvodnju i distribuciju sredstava za zaštitu bilja (17 tvrtki) koje su izlošcima i pisanim materijalima dale svojstven doprinos sadržaju i kvaliteti seminara.
Protokol svečanog otvaranja seminara vodila je predsjednica HDBZ prof. dr. sc. Renata Bažok. Najprije je uputila pozdrave i riječi dobrodošlice svim sudionicima, sponzorima i pozvanim gostima, uz obrazloženje koji su to događaji bili najvažniji za formiranje tema 59. seminara. Uz predsjednicu skup su pozdravili direktor hotela „4 opatijska cvijeta“ gospodin Davor Saršon, predsjednik Društva za zaštitu bilja Bosne i Hercegovine prof. dr. Ivan Ostojić, a u ime Društva za zaštitu bilja Makedonije gospodin Curković Boris, prodekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Zoran Grgić i ravnateljica HCPHS dr. sc. Tatjana Masten Milek. Nakon toga sudionicima se ugodnim riječima obratila pomoćnica ministra poljoprivrede gospođa Božica Rukavina i u ime pokrovitelja otvorila 59. seminar biljne zaštite.
Početak rada 59. seminara bilje zaštite započeo je dodjelom nagrada i priznanja zaslužnim članovima društva i tvrtkama. Na ovom seminaru nagrade je primilo troje agronoma i jedna firma. Nažalost među nagrađenima nema šumara, ali smo uvjereni da će na sljedećem seminaru biti nagrađeno nekoliko naših kolega.
HDBZ je kao i ranijih godina na svojevrstan način promoviralo 3 svoja člana agronoma koji su od prošlog do ovog seminara postigli akademski stupanj doktora biotehničkih znanosti iz područja zaštite bilja.
Isto kao i ranijih godina, HDBZ je dolaskom na 59. seminar nagradilo 3 studenta Agronomskog fakulteta u Zagrebu, 2 studenta Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku i jednog studenta sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu. Naš nagrađeni student je Marko Boljfetić, student 2. godine diplomskog studija Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem. Za našeg nagrađenog studenta s ponosom ističemo da je jedan od koautora referata, a u dogovoru s nastavnicima (Margaletić J. i Vucelja M.) priredio je i izložio sadržaj referata, što do sada nije učinio ni jedan nagrađeni student. Posebnu nagradu iz zaklade „Milan Maceljski“ Društvo je dodijelilo agronomskoj studentici.
Nakon svečanog otvaranja slijedilo je plenarno izlaganje o odabiru i naglašavanju hrvatskog nazivlja u fitomedicini, na kojem projektu već nekoliko godina rade uvaženi stručnjaci HDBZ. Drugo plenarno izlaganje odnosilo se na Zakon o Hrvatskoj agronomskoj komori.
Poslije plenarnih izlaganja i kraćeg odmora slijedio je okrugli stol pod naslovom „Izobrazba profesionalnih korisnika, distributera i savjetnika za održivu uporabu sredstava za zaštitu bilja“. Kao podloga za raspravu održana su 3 uvodna izlaganja. U biti radi se o nastavku teme prošlogodišnjeg okruglog stola, što je izuzetno velikog značenja i za šumare.
Sljedeća dva dana rad seminara odvijao se putem izlaganja i rasprava po sekcijama, praćenjem izložaka i međusobnim razmjenama mišljenja. Teme su bile podijeljene na sljedeće sekcije: Novi štetni organizmi i novi problemi u zaštiti bilja – 8 referata, Novosti iz fitofarmacije – 13 referata, Šumarstvo – 16 referata, Integrirana zaštita bilja – 13 referata i Aktualnosti s terena – 13 referata. Uz rad po sekcijama održan je još jedan okrugli stol pod naslovom Integrirana zaštita bilja u zajedničkoj poljoprivrednoj politici i program ruralnog razvoja 2015 – 2020 s tri izlaganja. Na 59. seminaru sveukupno je podnesen 71 referat. Ujedno je održana i godišnja skupština.
Posebno se prikazuje rad Šumarske sekcije.
Prikaz rada Šumarske sekcije
Za Šumarsku sekciju bilo je prijavljeno 15 referata, a naknadno još jedan iz BiH. Dva referata nisu održana. Prijavljeni autori i koautori referata bili su sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu (7 nastavnika i 3 studenta), Hrvatskog šumarskog instituta (5), Uprava šuma podružnica Delnice, Gospić, Nova Gradiška i Koprivnica (5), Hrvatskog šumarskog društva (1) i Zagrebačkog holdinga (1). Među stranim stručnjacima prednjačila je grupa iz BiH (Šumarski fakultet Sarajevo 2, GJP Sarajevo šume 2, Federalna uprava za šumarstvo Sarajevo 1). Slijedi Zavod za gozdove Slovenije (3), a jedan je autor bio iz Grčke i jedan iz Austrije. Dakle, šumarske referate je ukupno priredilo 21 domaći i 7 stranih autora i koautora.
Radnom dijelu sekcije nazočili su domaći znanstvenici sa Šumarskog fakulteta i Hrvatskog šumarskog instituta, predstavnici Uprava šuma podružnica Gospić, Sisak,

ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Zagreb, Ogulin,Delnice, Koprivnica, Senj, Buzet i Karlovac i uprave Hrvatskih šuma. Značajno je da su zanimanje za zaštitu šuma pokazali zastupnici 6 tvrtki koje se bave sredstvima za zaštitu bilja i što je uobičajeno iz Zavoda za gozdove Slovenije u radu sekcije aktivno su sudjelovala 3 znanstvenika. Veliku podršku kao autori referata i i aktivni sudionici pružilo je 8 stručnjaka iz BiH na čelu s dekanom Šumarskog fakulteta Sarajevo prof. dr. Mirzom Dautbašićem. Ukupno je Šumarskoj sekciji nazočilo preko 40 stručnjaka.
Na početku rada voditelj Šumarske sekcije prof. dr. sc. Milan Glavaš je uputio pozdrave dobrodošlice i izvijestio o događajima na svečanom otvaranju. Svi sudionici su uputili srdačne pozdrave našem nagrađenom studentu Marku Boljfetiću i ohrabrili ga za njegovo izlaganje. Lijepo je spomenuti da je među slušateljima bio nazočan i lani nagrađeni student Martin Šimek. Posebne pozdrave nazočnima uputio je i dekan sarajevskog Šumarskog fakulteta prof. dr. Mirza Dautbašić. Tijekom rada sekcije prikazivan je logotip o obilježavanju 250 godina hrvatskog šumarstva. Nakon toga sekcija je radila po predviđenom progranu, a dalje slijedi osvrt na pojedinačna izlaganja i komentare.
Boris Hrašovec (ŠF), Ivana Salamunić Skelin (Zrinjevac): Cydalima perspectalis prijeti opstanku šimšira.
Hrašovec (sl. 1) je kao iskusni znanstvenik informirao o nezabilježeno brzom širenju azijskog leptira na šimširima u posljednje dvije godine u Hrvatskoj. Govorio je o biologiji kukca i opasnosti o uništenju velikog broja šimšira. Naglasio je koliko je značajno detektirati štetnika i na nužnost interventnih mjera zaštite šimšira. Svi su zaključili da je zbog napada azijskog leptira obični šimšir danas najugroženija ukrasna biljka u nas i u Europi, pa tome problemu treba pristupiti sveobuhvatno.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 90     <-- 90 -->        PDF

Marija Kolšek, Zoran Grecs, Marijana Minić (ZZGS): Posljedice i sanacija ledoloma u Sloveniji u 2014. godini.
U ime slovenskih autora Marijana Minić (sl. 2) govorila je o planu sanacije oštećenih šuma od lanjskog ledoloma. Iznijela je podatke o sječama i obnovi sastojina. U obzir su uzete i opsnosti od masovne pojave potkornjaka i sprječavanja njihovog prenamnožavanja.
Mirza Dautbašić, Osman Mujezinović (ŠF Sarajevo): Sušenje šuma u Bosni i Hercegovini u 2014. godini.
Mujezinović je na početku izlaganja upozorio da su šume u BiH pod stalnim utjecajem različitih biotskih i abiotskih čimbenika, među kojima se posebno izdvajaju šumski požari, biljne bolesti i štetnici, nezakonita sječa, eksploatacija mineralnih resursa i dr., što dovodi do pogoršanog zdravstvenog stanja šuma. Posebno su ugrožene jela i smreka, a od listača hrast. Pogoršano zdravstveno stanje negativno utječe na ekološku stabilnost sastojina, šumsko tlo, kvalitetu drva, smanjenje prihoda i niz drugih međusobno povezanih čimbenika.
Bajram Pešković (Fed. Upr. za šum. Sarajevo): Aktualno zdravstveno stanje šuma u Bosni i Hercegovini.
Autor je izvijestio da se šumari kontinuirano bore s potkornjacima, imelom, šumskim požarima, klizištima, ledolomima, snjegolomima, vjetroizvalama, a povremeno i s defolijatorima. Posebno je govorio o šumskim požarima kao najznačajnijim štetnim čimbenicima koji destabiliziraju šumske ekosustave.
Iva Franić, Dinka Matošević (HŠI): Strane i invazione vrste fitofagnih kukaca urbanog šumskog područja parka Maksimir.
Prva autorica izvijestila je da se tijekom 2012. i 2013. godine na području parka Maksimir na drvenastom bilju udomaćilo 12 vrsta stranih biljojednih kukaca na koje je potrebno obratiti posebnu pozornost.
Milan Pernek (HŠI), Željo Kauzlarić, Anamarija Petranović (UŠP Delnice): Primjena feromonskih klopki na monitoring jelovih potkornjaka.
Pernek je iznio podatke o monitoringu jelovih potkornjaka u Gorskom kotaru od 2013. godine. Smatra da feromonske klopke treba postavljati u travnju i svibnju, jer se tada ulovi 94% potkornjaka. Monitoring treba koristiti kao osnovu za pravovremenu provedbu preventivno sanitarnih mjera zaštite.
Milivoj Franjević (ŠF): Oštećenost pupova poljskog jasena od jasenove pipe.
Autor je iznio rezultate istraživanja defolijatora i ksilofaga – uzročnika odumiranja jasena. Jasenova pipa oštećujući pupove fiziološki oslabi jasen, što je povezano s napadom sekundarnih štetnika, posebice potkornajka. Istraživanja su usmjerena na mogućnosti provođenja integrirane zaštite u sastojinama poljskog jasena.
Nermin Demirović (GJP Sarajevo), Mirza Dautbašić, Osman Mujezinović (ŠF Sarajevo), Nevres Alispahić (GJP Sarajevo), Sead Ivojević (ŠF Sarajevo): Karakteristike lovnih stabala i suzbijanje malog smrekovog potkornjaka (Pityogenes chalcographus L.):
Prvi autor je iznio rezultate istraživanja korištenja lovnih stabala za kontrolu i suzbijanje malog smrekovog potkornjaka. Istraživači su utvrdili da postoji razlika u intenzitetu napada ovog potkornjaka s obzirom na različite debljine stabala, debljinu i hrapavost kore i druge značajke. Istaknuto je da je primjena lovnih stabala kao mjere borbe protiv potkornjaka ekološki prihvatljiva.
Krunaoslav Arač (UŠP Koprivnica): Kestenova osa šiškarica – pojava. Širenje, biologija i štetnost na području UŠP Koprivnica.
Autor je iznio podatke o širenju kestenove ose šiškarice na području UŠP Koprivnica od 2011. godine na dalje. Govorio je o štetama koje osa čini pitomom kestenu. Posebno je naglasio da je najučinkovitija biološka mjera borbe unosom prirodnog parazitoida – osice Torymus sinensis, koju se na koprivničko područje planira ispustiti u proljeće ove godine.
Nikola Lacković (HŠI), Dimitros Avtzis (Grčka), Milan Pernek (HŠI), Christian Stauffer (Austrija): Kriptička refugija gubara (Lymantria dispar) u obalnom području Hrvatske.
Prvi autor ukazao je da se u Hrvatskoj razvijaju dvije populacije gubara razdijeljene planinskim lancima Dinarida. S obzirom da među njima postoje razlike u gradacijama, pristupilo se istraživanju da bi se utvrdilo postoje li genetske razlike između populacija gubara u kontinentalnoj i priobalnoj regiji. Testovi su pokazali značajnu genetsku diferencijaciju gubara između tih regija.
Marko Vucelja, Josip Margaletić, Vibor Roje, Linda Bjedov,Andrej Mirčetić, Marko Boljfetić (ŠF): Upotreba denatonijevog benzoata u zaštiti hrasta lužnjaka od sitnih glodavaca.
Ponovo se naglašava da je rezultate prezentirao nagrađeni student Marko Boljfetić. Naglasio je da su rezultati istraživanja pokazali kako primjena denatonijevog benzoata ne uvjetuje smanjenje šteta od sitnih glodavaca na korijenu mladih sadnica hrasta lužnjaka, čak negativno utječe na klijavost žira, pa se primjena tog sredstva ne preporučuje.
Marno Milotić, Danko Diminić (ŠF): Uloga fitopatogenih gljiva na sušenje hrasta crnike (Quercus ilex L.) u Hrvatskoj.
Prvi autor je iznio rezultate istraživanja od 2007. do 2011. godine koji su se odnosili na uzročnike sušenja grana i grančica hrasta crnike. Potvrđeno je da klimatske promjene dovode do pada fiziološke kondicije stabala, pa su takva predisponirana za zaraze grana nekoliko vrsta patogena. Ti

ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 91     <-- 91 -->        PDF

patogeni uzrokuju odumiranje krošnje i sušenje hrasta crnike.
Željko Zgrablić (HŠI), Danko Diminić (ŠF): Preliminarno istraživanje mikoriznih gljiva kao indikatora zdravstvenog stanja crnog bora u Istri.
Zgrablić je informirao da je na flišnoj podlozi bio najmanji osip iglica u borovim krošnjama, a na istoj je zabilježen najveći broj plodišta gljiva iz roda Suillus. Autori smatraju da je taj rod indikator zdravstvenog stanja stabala crnog bora i da općenito mikorizne gljive mogu biti značajne kao indikatori zdravstvenog stanja svoga biljnog partnera.
Milan Glavaš (HŠD): Gljivični uzročnici bolesti jasena.
Autor (sl. 3) je dao prikaz mikoza na različitim vrstama jasena (uzročnici venuća, truleži, raka, bolseti korijena, kore, grana, izbojaka i lišća) u svijetu. Posebno je govorio o značenju gljive Chalara fraxinea u Europi i u nas na običnom i poljskom jasenu. Zbog napada te gljive mogu se očekivati nesagledive štete na poljskom jasenu.
Zaključak
Sudionici šumarskog dijela 59. seminara biljne zaštite pažljivo su pratili izlaganja na Šumarskoj sekciji (na druge sekcije nažalost nisu dospjeli) što su potvrdili svojim pitanjima i komentarima. Svi su se složili da je obrađena materija obuhvatila suvremena zbivanja i novosti u zaštiti šuma u nas, susjednim zemljama, ali i šire, te da su izlaganja bila na visokoj znanstvenoj i stručnoj razini.
Kao i nekoliko proteklih godina velik je nedostatak što su šumari opterećeni dolaskom i povratkom u jednom danu. Vjerojatno zato iz udaljenih UŠP nisu ni mogli doći. Nadamo se da će se to u budućnosti promijeniti na sveopću korist i da će šumari kao nekad moći slušati i druga izlaganja. Kao primjer navodimo da bi bilo od velike koristi da su šumari imali priliku slušati izlaganja o novim štetnim organizmima koji dolaze na šumskim vrstama drveća i ukrasnom bilju diljem Hrvatske, a i složenu problematiku o sredstvima za zaštitu bilja. Svi stručnjaci i znanstvenici svijeta znaju da se na ovakvim skupovima stječu znanja, a pritom su troškovi najbolja investicija, a štednja najveći promašaj. Nadajmo se da će sljedećim seminarima biti nazočni brojni šumari i to za čitavog trajanja seminara.