DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 93     <-- 93 -->        PDF

Za uspješnu obnovu šume potrebno je 5-50 mladih biljaka po kvadratnom metru, što je često teško ostvarivo zbog mnogo nepovoljnih utjecaja.
Upravitelj Hace je istaknuo dobru suradnju sa Šumarskim fakultetom, koji kao koncesionar lovišta sudjeluje u rješavanju problematike vezane za štete od divljači.
Dok smo na prosjeki pažljivo slušali i postavljali pitanja upravitelju, stigao nam je poziv da dođemo u objekt u Opekama, gdje su nas domaćini ugostili ukusnim šumarskim ručkom, koji je završio s „pomazankom“ – češkim seljačkim kolačom.
U kulturi i običajima ovoga kraja osjeti se velik utjecaj manjinskih zajednica Čeha, Slovaka i Ukrajinaca, koje su ostvarile suživot sa hrvatskim stanovnicima i sačuvale svoj nacionalni identitet, kulturu i običaje.
Poslije ručka upravitelj nas je pozvao u šetnju nedaleko objekata praktične nastave studenata Šumarskog fakulteta u G.J. Opeke, gdje nam je pokazao rezultate obnove u djelu šume koji je izložen čestim poplavama, a zbog šteta od divljači ograđeni su žičanim ogradama.
Isto tako vidjeli smo dva različita načina zaštite obnovljene površine: žičanom mrežom (za armaturu u građevinarstvu) i uvoznom žičanom portugalskom mrežom od koje se dio ukopava u zemlju, tako da je divlje svinje ne mogu podići jer stoje na njenom ukopanom dijelu. Zaštita obnovljene površine treba biti takva da je jelenska divljač ne može preskočiti, a divlje svinje podignuti. Također je prednost ako se ograde nakon što obave svoju funkciju zaštite obnovljene površine mogu premjestiti na drugi položaj. Pokus će pokazati koji je način učinkovitiji i ekonomičniji. Također smo vidjeli i zaštitu mladih biljaka pomoću „tuli“ plastičnih cijevi, visokih 120 cm koje štite biljke od divljači u najugroženijem periodu rasta.
Na kraju našeg „terenskog rada“ ponovo smo se vratili u šumarski objekt na Opekama, gdje smo se nakon razgovora i zdravica oprostili od gostoljubivih domaćina.
Izlet u Lipovljane, ponovo viđenje ovih šuma i susret s dragim prijateljima, za nas koji smo svoj radni vijek proveli u poslovima vezanim za šumu, znači mnogo. Zahvaljujemo organizatorima izleta i našim domaćinima, sa željom da se ponovo vidimo iduće godine.
21. ALPE-ADRIA 2015.
Hranislav Jakovac
Domaćin ovogodišnjeg susreta šumara Alpe-Adria (Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska) od 20. do 22. ožujka bila je Italija – Julijska krajina (Venezia-Giulia) na području gradića Ravascletto. U organizaciji HŠD-a ogranak Delnice, na čelu s agilnim predsjednikom ogranka Goranom Bukovcem i uz pripomoć Središnjce, Hrvatsku je na ovom susretu predstavljalo 27 članova HŠD-a. Na početku nekoliko riječi o domaćinu. Venezia-Giulia je „izmišljena“ zemljopisna, politička i kulturna regija, kako ju je nazvao 1863. god. Graziadio Ascoli. Graniči na sjeveru s Julijskim alpama, na jugu s Tršćanskim i Kvarnerskim zaljevom, pokriva sliv rijeke Soče, Istru i zaleđe Trsta. Do Prvog svjetskog rata pripadala je Austro-Ugarskoj, a nakon Drugog svjetskog rata sporazumom u Parizu, najveći dio pripao je Jugoslaviji. Prema sporazumu potpisanom u Londonu tzv. zona „A“ priključena je Italiji, a zona „B“ Jugoslaviji. Danas je podijeljena na tri države: sjeverni dio je talijanski – Furlanija-Julijska krajina, mali južni obalni dio je Slovenije i gotovo cijela Istra Hrvatske.
Julijska krajina je jedna od 20 talijanskih regija, površine 7 852 km2 (42,5 % planinski dio, 19,3 % brdoviti dio i 38,2 % nizinski dio). U planinskom dijelu jedna od najvažnijih gospodarskih grana je šumarstvo i prerada drva. Glavni grad je Trst. Gradić Ravascletto nalazi se u provinciji Udine na 952 m n.v., površine 26,48 km2 sa zabrinjavajućom depopulacijom od maksimalno 1797 stanovnika 1911. god. na 569 stanovnika 2010. god. Ovdje je glavna gospodarska grana ljetni i zimski turizam.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 94     <-- 94 -->        PDF

U petak 22. ožujka susret je u 14 sati započeo otvaranjem, podjelom startnih brojeva i u nastavku utrkom tzv. alpskih štafeta. Startali su skupno skijaši trkači uzbrdo, potom štafetu preuzimaju skijaši trkači na 3 km po valovitom terenu i predaju je veleslalomašima na startu za veleslalom, koji prolaskom kroz cilj određuju poredak pojedine štafete. Tročlane ekipe mogu biti mješovite – nema posebno muških a posebno ženskih. Naša štafeta u sastavu: Tomislav Crnković, Alen Abramović, Goran Bukovac, osvojila je odlično 2. mjesto, štafeta u sastavu: Franjo Jakovac, Neven Vukonić, Siniša Arh 8. mjesto, štafeta u sastavu: Tomislav Kranjčević, Klaudio Lisac, Branko Starčević 13. mjesto, štafeta u sastavu: Marin Majnarić, Denis Štimac, Srećko Petranović 18. mjesto i štafeta u sastavu: Boris Kezele, Marija Gubić, Goran Šoštarić 21. mjesto.
Predvečer je obavljeno gađanje biatlonaca/ki u metu zračnom puškom s 5 metaka. Svaki promašaj kažnjavao se sa po 15 sekundi dodatka na vrijeme biatlonca/ke ostvareno u skijaškom trčanju na oko 3 km. Zašto kažemo na oko 3 km – zbog toga jer se staza od predviđenih 5 km zbog loših uvjeta kratila. Naime, u nedostatku snijega u nižim predjelima za trkačke discipline, staza je na oko 1 800 m n.v. na vrlo jaružastom terenu nepodesnom za skijaško trčanje, skraćena i improvizirana. Istu večer upriličena je zajednička večera uz glazbu i besplatnu tombolu, kojom su sponzori nagrađivali sve sudionike susreta.
U subotu 23. ožujka je već u 9 sati krenulo natjecanje u biatlonu. Starosne kategorije za skijaško trčanje slobodnim stilom i veleslalom bile su a) za žene dvije: rođene 1980. god. i mlađe i rođene 1979. god. i starije; b) za muške tri: rođeni 1990. god. i mlađi, rođeni između 1960. i 1989. god., rođeni 1959. god. i stariji. Za klasični stil nije bilo starosne kategorije – sve je jedna starosna kategorija, posebno za muške, posebno za žene, što smatramo da nije korektno, jer se primjerice natječu zajedno oni sa 20 i preko 70 godina.
Klasičnim stilom trčanja Alen Abramović osvojio je 1. mjesto, Goran Bukovac 5., Denis Štimac 6., Tomislav Kranjčević 7. i Anton Raukar 11. mjesto. Slobodnim stilom trčanja u starosnoj kategoriji žena rođenih 1979. god. i starijh, Marija Gubić osvojila je 3. mjesto; kod muških: u starosnoj kategoriji rođenih 1990. god. i ranije, Tomislav Crnković osvojio je 3. mjesto; dok su u starosnoj kategoriji rođenih između 1960 i 1989. god. osvojili: Franjo Jakovac 4., Neven Vukonić 8., Klaudio Lisac 10. i Marin Majnarić 13. mjesto.

ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 95     <-- 95 -->        PDF

U veleslolomu na vrlo teškoj tzv. crnoj stazi, u magli, gdje se gotovo nije vidio „prst pred nosom“ i gdje je bilo promašenih vrata, padova i odustajanja, u kategoriji žena rođenih 1979. god. i starijih: Višnja Cividini osvojila je 7., a Tijana Grgurić 8. mjesto. Kod muškaraca rođenih između 1960. i 1989. god., Goran Bukovac osvojio je 12., Branko Starčević 18., Neven Vukonić 19., Franjo Jakovac 20., Branko Ožbolt 21., Klaudio Lisac 22., Marijan Mikac 23., Marin Majnarić 29., Damir Miškulin 32., Dario Cenčić 33. i Goran Šoštarić 34. mjesto.
Bodovanjem biatlona i veleslaloma dobiven je poredak u kombinaciji: Goran Bukovac osvojio je 6., Tomislav Kranjčević 9., Franjo Jakovac 12., Neven Vukonić 13., Klaudio Lisac 15. i Marin Majnarić 16. mjesto.
Bodovanjem, sukladno profesionalnom bodovanju u svjetskom kupu, dobiven je broj bodova i redoslijed ekipnih rezultata.
1. mjesto osvojila je ekipa Slovenije s 1 618 bodova,
2. mjesto ekipa Južnog Tirola (Italija) s 1 092 boda,
3. mjesto ekipa Venezia-Giulia s 854 boda,
4. mjesto ekipa Hrvatske s 822 boda i
5. mjesto ekipa Austrije s 567 bodova.
Susret je završen uz prigodnu zakusku na štandovima ekipa, te uz proglašenje rezultata i pozdrav te doviđenja do sljedeće godine u Austriji.
Nedjelja je osvanula s kišom, pa se predviđeni skijaški program morao nijenjati. Predsjednik HŠD-a Goran Bukovac uz svesrdnu pomoć domaćina, uspio je organizirati vrlo zanimljiv program. Krenuli smo u malo mjesto-gradić Pesariis na 750 m n.m. sa 178 stanovnika iz 99 obitelji, gdje smo posjetili Muzej satova. Tu je 1725. god. utemeljena firma Solari za proizvodnju satova. U Muzeju se na eksponatima vidi razvoj inustrije satova na ovome području. Uprava mjesta je 2 000-ite godine pokrenula projekt pod nazivom Zemlja satova, u kojemu je na 24 mjesta u gradiću predviđena izgradnja monumentalnih satova različitog izgleda i načina pokazivanja vremena i pokretanja, čime je ilustriran napredak u lokalnoj industriji. Do sada je realizirano 18 eksponata. Tako možemo vidjeti Sat Kalendar, Sat zvona, gdje niz različitih zvona reproducira glazbu različitih „programiranih“ melodija, Sat turbina – fontana inspirirana satovim koje je pokretala voda (ideje iz 16. stoljeća), Sat šahovnica, Sat sastavljen od 12 tankova koji se pune vodom prateći vrijeme tijekom 12 sati, Planetarni sat, Sat karta svijeta. Najinteresantniji nam je bio Sat izrađen od drva po originalnim nacrtima koje je napravio Galileo Galilei. Naime, Galileo je prateći njihanje svijećnjaka u Katedrali u Pisi radio pokuse na osnovi njihala radi konstrukcije satova. Pokusi su pokazali da njihalu treba jednako vrijeme da dođe s jednog na drugi kraj njihala, bez obzira na amplitudu njihala. Na tome on temelji razvoj satova s njihalom. Između ostalihih, izradio je nacrt sata kojega je realizirao nakon njegove smrti njegov sin. Ovaj sat kojega vidimo na slici radi na osnovi „njihanja“ dvije poluge-njihalke, te dva viska koji se u pravilnim

ŠUMARSKI LIST 3-4/2015 str. 96     <-- 96 -->        PDF

vremenskim razmacima namotavaju i odmotavaju oko jednog, a potom drugog vretena.
U nastavku dana posjetili smo mjesto Sauris na 1 212 m n.v., gdje je također zabilježena velika depopulacija stanovništva – sa 885 stanovnika 1951. god. na 429 stanovnika 2011. god. Mjesto ima posebnu mikroklimu pogodnu za prozvodnju pršuta. Posjetili smo Pršutanu Wolf Sauris s.p.a., za proizvodnju pršuta. Firmu je utemeljio Giseppe Petris, a nastavio voditi njegov sin Stefano. Kao poseban kvalitetan proizvod s geografskim porijeklom pršut je zašićen 2006. godine. U firmi je zaposleno 16 radnika, kapacitet prizvodnje je 75 000 do 80 000 pršuta godišnje. Kupuje se samo sirovi pršut (cijena oko 3,60 Eura/kg), jer firma ne želi i nema kapaciteta za obradu ostalih dijelova mesa svinje. Ciklus proizvodnje – priprema (nema prešanja), cijeđenje, soljenje, dimljenje (samo dvije noći) i sušenje je godinu dana.
Na ovome smo putovanju, kao i na mnogima prije, vidjeli nešto novo i štošta naučili, ali i predstavili hrvatske šumare i hrvatskog šumarstvo s 250 godišnjom tradicijom sudionicima ovogodišnjeg susreta Alpe-Adria.
ZAPISNIK 1. ELEKTRONIČKE SJEDNICE SKUPŠTINE HRVATSKOGA ŠUMARSKOGA DRUŠTVA
Damir Delač
U skladu s izmjenom Poslovnika o radu Skupštine, kojega je usvojio Upravni odbor HŠD-a na svojoj 4. sjednici, održanoj 12. prosinca 2014., uvedena je mogućnost elektroničkih sjednica Skupštine HŠD-a. 1. Elektronička sjednica Skupštine Hrvatskoga šumarskoga društva 2015. godine imala je jednu točku
Dnevnoga reda:
Ad 1.
Verifikacija: 1. Prijedloga programa rada HŠD-a za 2015. godinu 2. Prijedloga Financijskog plan HŠD-a za 2015. godinu 3. Izvješća o radu središnjice HŠD-a za 2014. godinu 4. Financijskog izvršenje plana HŠD-a za 2014. godinu 5. Izvješća Povjerenstva za popis imovine 6. Izvješće Nadzornog odbora 7. Prijedloga Pravilnika o radu zaposlenika HŠD-a 8. Prijedloga Poslovnika o radu Upravnog odbora HŠD-a 9. Prijedloga izmjena Poslovnika o radu Skupštine HŠD-a.
Prijedloge pod točkama 1., 2., 7., 8. i 9. Upravni odbor usvojio je na 4. sjednici održanoj 12. prosinca 2014. godine.
Prijedloge pod točkama 3., 4., 5. i 6. Upravni odbor usvojio je na 1. sjednici održanoj 20. veljače 2015. godine.
Početak elektroničkog glasanja bio je 3. ožujka 2015. godine u 12,00 sati, a kraj glasanja bio je 8. ožujka 2015. godine u 24,00 sata.
Od ukupno 101 delegata glasalo je 77 delegata.
Rezultati glasanja su sljedeći:
1. Prijedlog programa rada HŠD-a za 2015. godinu, ZA-76, PROTIV-0, SUZDRŽAN-1, NIJE GLASALO-0
2. Prijedlog Financijskog plana HŠD-a za 2015. godinu ZA-75, PROTIV-0, SUZDRŽAN-1, NIJE GLASALO-1