DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/2015 str. 62     <-- 62 -->        PDF

EU FONDOVI U ŠUMARSTVU
Domagoj Troha
Šume i šumska zemljišta Europske unije pokrivaju više od 42 % njezinog kopnenog dijela, a odlikuju se velikom raznolikošću šumskog pokrova i vlasničkih struktura. Predstavljaju jedan od najvažnijih europskih obnovljivih resursa koji pruža višestruke koristi za društvo i gospodarstvo. Njihova multifunkcionalnost naglašena je u čitavoj Europskoj uniji, a posebno u šumovitim regijama jer šume ispunjavaju gospodarske, ekološke i socijalne funkcije. Šume su jedan od glavnih izvora bioraznolikosti EU. One su ključni resurs za poboljšanje kvalitete života i stvaranje novih radnih mjesta u EU, posebice u ruralnim područjima, štiteći i pružajući mnoge dobrobiti ekosustava svim svojim građanima.
Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju ostvaren je jedan od najvažnijih strateških ciljeva, što je hrvatskom šumarstvu donijelo nove izazove, ali i velike mogućnosti. Članstvo u Europskoj uniji zahtijeva od šumarskog sektora stalnu prilagodbu, educiranje i aktiviranje svih kapaciteta da bi se iskoristile brojne mogućnosti, posebice u kontekstu korištenja EU fondova, ponajprije onih koji potiču ruralni i regionalni razvoj.
U razdoblju pristupanja Europskoj uniji, Hrvatska je imala priliku koristiti pretpristupne fondove koji su za cilj ponajprije imali ojačati kapacitete korisnika, kao i kapacitete hrvatske administracije za kvalitetno korištenje EU fondova. Tako je od 2007. godine Hrvatskoj na raspolaganju bilo nešto više od 150 milijuna eura godišnje iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Nažalost, šumarstvo u tom razdoblju nije bilo dovoljno prepoznato kao jedno od prioritetnih područja, pa tako, osim u sklopu II. komponente IPA programa (prekogranična suradnja) u okviru prioriteta zaštite prirode i okoliša, šumarstvo tada nije imalo velike mogućnosti korištenja EU fondova.
U financijskom razdoblju od 2014. do 2020. Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova na raspolaganju ukupno 10,676 milijardi eura. Od tog iznosa, 8,397 milijardi eura predviđeno je za ostvarivanje ciljeva Kohezijske politike, dok je 2,026 milijarde eura namijenjeno za poljoprivredu i ruralni razvoj te 253 milijuna eura za razvoj ribarstva. Uz otvaranje mogućnosti korištenja ESI fondova, članstvo u EU-u omogućilo je Hrvatskoj punopravno sudjelovanje i u svim Programima Unije, koji također predstavljaju EU sredstva koja podupiru politike EU i imaju za cilj unaprjeđenje suradnje između država članica i njihovih građana u različitim sektorima.
Nova Strategija EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama ističe kako bi politike i programi država članica trebale doprinijeti povećanju konkurentnosti šumarskog sektora zbog poticanja rasta i stvaranja novih radnih mjesta. Strategija potiče države članice da u suradnji sa socijalnim partnerima razvijaju mjere za bolje iskorištavanje potencijala zapošljavanja koji ima ovaj sektor, za usavršavanje vještina radnika u sektoru te za daljnje poboljšavanje uvjeta rada. Zbog boljeg postizanja ciljeva zacrtanih u strategiji, države članice se pozivaju da prilikom planiranja i provedbe programa pridaju primjerenu težinu mjerama povezanima sa šumarstvom. Nova Strategija EU-a za šume zaključuje kako šume i šumarski sektor trenutno dobivaju znatna sredstva iz EU fondova, te da ta sredstva ponajprije treba namijeniti ostvarivanju ciljeva ove strategije, posebice osiguranju da se šumama EU dokazivo gospodari u skladu s načelima održivog gospodarenja.
U protekle tri godine u Republici Hrvatskoj se odvijao tzv. proces programiranja u kojemu su se stvarali preduvjeti za korištenje ESI fondova i definirala područja ulaganja za novo financijsko razdoblje EU 2014.–2020. U tom procesu sudjelovale su i najvažnije institucije iz šumarskog sektora u Republici Hrvatskoj (Ministarstvo poljoprivrede, Šumarski fakultet, Hrvatski šumarski institut, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Savjetodavna služba, Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika i Hrvatske šume d.o.o.), posebice u izradi Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.g. te Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Na temelju navedenih programa koristit će se sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda te Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u okviru kojih će se u razdoblju od 2014.do 2020. moći sufinancirati projekti šumarskog sektora.
Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK) je plansko-programski dokument koji detaljnije opisuje i razrađuje mjere i aktivnosti za učinkovito korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Program sadrži ukupno 10 prioritetnih osi, u okviru kojih je za šumarski sektor posebno značajan  Specifični cilj 6iii3 – Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim područjima i područjima mreže Natura 2000. U sklopu ovog specifičnog cilja sufinancirat će se projekti s ciljem obnove i zaštite šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima, koja su trenutno ili

ŠUMARSKI LIST 5-6/2015 str. 63     <-- 63 -->        PDF

su donedavno bila minski sumnjiva ili minirana, a prihvatljive su sljedeće vrste aktivnosti:
a) uklanjanje mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava, uključujući aktivnosti za podizanje svijesti o minama, bioraznolikosti i važnosti održivog gospodarenja šumama,
b) obnova šuma i šumskog zemljišta, ponajprije u zaštićenim područjima i područjima mreže Natura 2000, zamjenom unesenih stranih vrsta autohtonim vrstama drveća, uklanjanjem invazivnih stranih vrsta i potencijalnih invazivnih stranih vrsta, pošumljavanjem zapuštenih i degradiranih šumskih čistina i šikara, obnovom degradiranih i oštećenih šumskih sastojina autohtonih vrsta u skladu sa stanišnim tipovima i njihovom prirodnom dinamikom, obnovom i očuvanjem ugroženih i zaštićenih rijetkih livada,
c) uspostava i unaprjeđenje šumske protupožarne infrastrukture (protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste, protupožarne prosjeke, promatračnice),
d) uspostava osnovnih uvjeta, ciljeva upravljanja, sustava nadzora i pilot-aktivnosti za očuvanje vodnih dobara, posebno u vlažnim i poplavnim šumskim područjima.
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.–2020. predstavlja temeljni plansko-programski dokument za učinkovito korištenje sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u okviru kojega je Republici Hrvatskoj za financijsko razdoblje 2014.–2020. na raspolaganju ukupno 2,026 milijardi eura. Program sadrži ukupno 16 mjera, od kojih su za šumarski sektor posebno važne sljedeće mjere:
• M04 – Ulaganja u fizičku imovinu,
• M08 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma.
U okviru Mjere M04 – Ulaganja u fizičku imovinu, unutar Podmjere 4.3 – potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva, kreirana je Operacija 4.3.3 – Ulaganje u šumsku infrastrukturu u okviru koje će se moći ostvariti potpora za projekte izgradnje nove i rekonstrukcije postojeće primarne i sekundarne šumske prometne infrastrukture (šumske ceste, traktorski putovi), čime će se omogućiti bolji pristup šumskim područjima. U sklopu ove operacije, prihvatljivi će biti sljedeći troškovi:
a) ulaganja u izgradnju primarne (šumske ceste) i sekundarne (traktorski putovi) šumske prometne infrastrukture (pripremni radovi, radovi na poboljšanju tla, radovi na donjem ustroju, radovi na gornjem ustroju, radovi na površinskim i podzemnim objektima za odvodnju, radovi na izgradnji mostova i drugih objekata šumske prometne infrastrukture, kamenarsko-betonarski radovi, sanacija tla i klizišta, ostali radovi na izgradnji šumske prometne infrastrukture), trošak materijala i rada strojeva, trošak rada,
b) ulaganja u rekonstrukciju šumske prometne infrastrukture – šumskih cesta, nerazvrstanih cesta i traktorskih putova (rekonstrukcija donjeg ustroja, rekonstrukcija gornjeg ustroja, rekonstrukcija površinskih i podzemnih objekata za odvodnju, rekonstrukcija mostova, rekonstrukcija potpornih i obloženih zidova), trošak materijala i rada strojeva, trošak rada;
c) ulaganje u kupnju šumskog i drugog zemljišta za potrebe provedbe projekta u maksimalnom iznosu od 10 posto od ukupno prihvatljivih troškova.
U okviru Mjere M08 – Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma, unutar Podmjere 8.5 – potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava i Podmjere 8.6 – potpora za ulaganja u šumarske tehnologije te u preradu, mobilizaciju i marketing šumskih proizvoda, kreirano je pet specifičnih operacija na temelju kojih će se sufinancirati projekti koji za cilj imaju sljedeće:
• konverziju degradiranih šumskih sastojina, šumskih sastojina narušene strukture vrste drveća i šumskih kultura u mješovite visoke šume autohtonih vrsta drveća,
• modernizaciju postojećih te uvođenje učinkovitih i okolišno prihvatljivih tehnologija, strojeva i opreme, kao i povećanje sigurnosti radnih procesa u pridobivanju drva, šumskouzgojnim radovima i predindustrijskoj preradi drva,
• promociju drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda,
• povećanje konkurentnosti šumarskog sektora,
• stvaranje novih radnih mjesta u šumarskom sektoru.
U okviru Operacije 8.5.1 – Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura dodjeljivat će se potpora sljedećim glavnim tipovima projekata:
a) konverzija panjača, šikara, šibljaka i drugih degradiranih oblika šumskih sastojina u šumske sastojine visokog uzgojnog oblika,
b) konverzija šumskih kultura i plantaža u mješovite šumske sastojine visokog uzgojnog oblika autohtonih vrsta drveća,
c) konverzija šumskih sastojina narušene strukture vrsta drveća zbog lošeg gospodarenja u prošlosti u mješovite šumske sastojine s povoljnim udjelom glavnih vrsta drveća.
U okviru Operacije 8.5.2 – Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture dodjeljivat će se potpora projektima izgradnje i opremanja poučnih staza, malih rekreacijskih objekata, postavljanja signalizacije, informativnih ploča, skloništa, vidikovaca i drugo, koji će

ŠUMARSKI LIST 5-6/2015 str. 64     <-- 64 -->        PDF

rekreacijske, turističke i zdravstvene koristi od šuma učiniti dostupnijima za stanovništvo, čime će se povećati javne dobrobiti i rekreacijske vrijednosti šuma te svijest javnosti o važnosti očuvanja i održivog gospodarenja šumskim ekosustavima. Projekti unutar ove operacije istaknut će specifične dijelove šumskih ekosustava ili područja od posebnog značenja.
U okviru Operacije 8.6.1 – Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u pridobivanju drva i šumskouzgojnim radovima dodjeljivat će se potpora projektima modernizacije postojećih i uvođenja novih i okolišno prihvatljivih tehnologija, strojeva, alata i opreme za pridobivanje drva i šumskouzgojne radove. Radovi pridobivanja drva uključuju sječu i izradu, privlačenje, izvoženje, iznošenje i daljinski prijevoz drva te proizvodnju šumske biomase (drvne sječke), a prihvatljiva će biti sljedeća ulaganja:
• kupnja strojeva, alata, uređaja i opreme za pridobivanje drva (harvesteri, motorne pile),
• kupnja strojeva, alata, uređaja i opreme za privlačenje, izvoženje i iznošenje drva (forvarderi, skideri, žičare, traktorske ekipaže),
• kupnja strojeva, alata, uređaja i opreme za proizvodnju šumske biomase (iverači, cjepači),
• kupnja strojeva, alata, uređaja i opreme za daljinski prijevoz drva (prikolice, hidraulične dizalice),
• kupnja strojeva, alata, uređaja i opreme za šumskouzgojne radove za pripremu šumskog tla za sjetvu ili sadnju (malčeri),
• izgradnja objekata i kupnja opreme za skladištenje, zaštitu i sušenje drvnih proizvoda (silosi, skladišta za drvnu sječku, utovarivači, atomizeri, sušare).
U okviru Operacije 8.6.2 – Modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva dodjeljivat će se potpora projektima modernizacije postojećih i uvođenja učinkovitih i okolišno pogodnih tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva. Predindustrijskom preradom drva u Republici Hrvatskoj smatra se prerada koju obavljaju mali i srednji subjekti registrirani za obavljanje djelatnosti piljenja i blanjanja drva te proizvodnju poluproizvoda od drva, a obuhvaća piljenje, blanjanje, sušenje i dr. (Nacionalna Klasifikacija Djelatnosti 2007. Područje C; Odjeljak 16; Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala). Najviša razina proizvodnje za koju se smatra da prethodi industrijskoj preradi drva su suhi blanjani elementi, a maksimalni ulazni godišnji kapacitet korisnika potpore ne smije prelaziti 10.000 mł tehničke oblovine. Prihvatljiva su sljedeća ulaganja:
• kupnja strojeva, alata, uređaja i opreme za predindustrijsku preradu drva (blanjalice, pile),
• kupnja strojeva, alata, uređaja i opreme za proizvodnju peleta i briketa (briketirka, peletirka),
• instalacija i/ili kupnja informacijsko-komunikacijskih tehnologija u postupcima pridobivanja drva i predindustrijske prerade drva (softver za optimizaciju iskorištenja sortimenata),
• izgradnja objekata i kupnja nove i rabljene opreme za sušenje, parenje, skladištenje i zaštitu proizvoda od drva (sušare, parionice, silosi, skladišta za drvnu sječku, utovarivači, atomizeri).
U okviru Operacije 8.6.3 – Marketing drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda dodjeljivat će se potpora projektima marketinga drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda te informiranja javnosti o mogućnostima, prednostima i pozitivnim učincima korištenja ovih proizvoda, što će dugoročno dovesti do unaprjeđenja razvoja ruralnih područja, proporcionalno ulaganjima u razvoj i iskorištavanje ovog resursa. Prihvatljiva će biti ulaganja u marketing drvnih i nedrvnih (gljive, šumski plodovi itd.) šumskih proizvoda  (npr. strojevi za pakiranje i označavanje, izložbeni prostori i oprema, izložbene police itd.).