DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 78     <-- 78 -->        PDF

ROBERO DE VISIANI – HRVATSKI BOTANIČAR - 215 GODINA OD ROĐENJA
Jozo Franjić
Robero de Visiani (Šibenik, 9. travnja 1800. – Padova, 4. svibnja 1878., pokopan je u Šibeniku), hrvatski botaničar talijanskoga podrijetla.
Otac mu je bio ugledni šibenski liječnik. Osnovnu je školu završio u Šibeniku, a gimnaziju i filozofiju u Splitu. Medicinu je studirao na Sveučilištu u Padovi, gdje je 1822. doktorirao i postao asistent medicinske botanike kod prof. G. A. Bonata. Od tada započinju njegova istraživanja dalmatinske flore i već 1826. godine objavljuje svoje prvo djelo Stirpium Dalmaticarum Specimen (Ogled dalmatinskoga bilja).
Od 1827. do 1835. radio je kao liječnik u Kotoru, Drnišu i Budvi. To je vrijeme koristio za daljnja istraživanja flore Dalmacije. Godine 1835. u Beču, na ispitnim provjerama, stječe dozvolu predavanja botanike na sveučilištu. Već 1836. godine imenovan je suplentom na Katedri botanike, a 1837. godine postaje redoviti profesor i direktor Botaničkoga vrta na Sveučilištu u Padovi, gdje je radio do smrti.               
Kao rezultat dugogodišnjega proučavanja dalmatinske flore objelodanio je životno djelo Flora Dalmatica (Dalmatinska flora), u tri sveska (1842–1852). U njoj je obradio 2250 biljnih vrsta i nižih taksona. Po prvi puta je opisao 60 vrsta i pet novih rodova biljaka, kojima je davao hrvatske i latinske nazive. Djelo je bogato dokumentirano i ilustrirano, pa je do sada najopsežnija monografija o našoj flori. Objavljena su i tri Supplementuma (dodatka, 1872, 1877 i posthumno 1882). Proučavao je i floru Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Italije. Pronašao je endemično dalmatinsko zvonce (Edraianthus dalmaticus /A. DC./ A. DC., = Campanula caudata Vis.) 1847. godine u okolici Klisa. Po njemu su nazvane biljke – Vizianijev vrisak (Satureja visianni Šilić), Visianijev oštrolist (Onosma visianii Clementi) i Vizianijeva modričica (Asperula visianni Korica). Iz područja dendrologije popisao je 216 vrsta dendroflore, otkrivši i nove vrste, kao npr. Pinus nigra Arnold ssp. dalmatica (Vis.) Franco (= Pinus nigra Arnold ssp. dalmatica Vis.), Lonicera glutinosa Vis. i više vrsta roda Cytisus.              
Kao široko obrazovan intelektualac enciklopedist, djelovao je aktivno i u hortikulturi, fitopatologiji, paleobotanici, entomologiji, ihtiologiji i dr. Uspješno se bavio lingvistikom, pjesništvom i filozofijom. Osobito se istakao u hortikulturnoj

ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 79     <-- 79 -->        PDF

djelatnosti. Za istraživanje oplodnje vanilije (Vanila planifolia Jacks. ex Andrews) nagrađen je zlatnom medaljom Hortikulturnoga društva u Beču.
Organizirao je prvu izložbu cvijeća u tadašnjoj Lombardsko-venetskoj kraljevini 1845. godine, u čast 300. obljetnice osnutka botaničkoga vrta. U Botaničkom vrtu u Padovi, nastavio je rad svojih prethodnika, sadnjom cedrova, borova, magnolija, a izveo je i brežuljke s krivudavim stazama u engleskom stilu.           
Bio je član više od 50 znanstvenih akademija i društava. Godine 1876. izabran je za počasnoga člana tadašnje JAZU u Zagrebu za zasluge na polju botanike i drugih znanosti.
Umro je u Padovi 1878. godine i po vlastitoj želji sahranjen je u Šibeniku na groblju Sv. Ane. Na čelnoj ploči kamenoga sarkofaga uklesan je natpis FLORA DALMATICA.             
Obilježavajući sto godina smrti R. Visianija (1978), njegovo prvo djelo Stirpium Dalmaticarum Specimen prevedeno je s latinskoga na hrvatski jezik (Ogled dalmatinskoga bilja) uz kritički osvrt i prikaz njegove cjelokupne bibliografije. Iste godine organiziran je u Šibeniku znanstveni skup o njegovom životu i znanstvenom djelu. Svojim epohalnim djelom utirao je put i hrvatskoj šumarskoj znanosti. Jedan je od prvih naših biologa koji je predavao na sveučilištima izvan Hrvatske.          
Najznačajnija djela
Stirpium Dalmaticarum Specimen. Padova 1826.
Plantae rariores in Dalmatia recens delectae. Flora 12, Regensburg 1829.          
Flora Dalmatica I–III, Leipzig 1842–1852.             
Pianti fossili della Dalmazia. Venezia 1858.      
Supplementum Florae Dalmaticae I-IIa/b. Venetiis 1872–1882.               
Ogled dalmatinskoga bilja (reprint). Split 1978.