DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 86     <-- 86 -->        PDF

OSKORUŠA: VAŽNOST, UPORABA I UZGOJ
Milan Glavaš
Pod ovim naslovom nedavno je iz tiska izišla knjiga – sveučilišna monografija o domaćoj oskoruši. Autori djela su doc. dr. sc. Damir Drvodelić, prof. dr. sc. Tomislav Jemrić i prof. dr. sc. Milan Oršanić. Tomislav Jemrić je profesor na području voćarstva na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Recenzenti knjige su akademik Slavko Matić, prof. dr. sc. Jurij Diaci (Biotehniška fakulteta Univerze u Ljubljani) i izv. prof. dr. sc. Martina Skendrović Babojelić (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Lektorica je Mirjana Zec, a korektori doc. dr. sc. Damir Drvodelić i prof. dr. sc. Tomislav Jemrić. Izdavač je Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a grafičku pripremu i tisak obavila je tvrtka Denona d. o. o. Zagreb. Knjiga je obima 182 stranice, obogaćena je brojnim slikama i tablicama, a uz predgovor sastoji se od gradiva podijeljenog u 16 poglavlja.
U Predgovoru autori ističu da je glavni razlog pisanja monografije zanemarenost oskoruše kao izuzetno važne biljne vrste, a to ih je potaklo da ukažu na njenu vrijednost i to s raznih gledišta. Nadalje, izrazili su zahvalnost svima koji su im pomagali i davali podršku tijekom višegodišnjih istraživanja oskoruše i pisanja monografije. Na kraju ističu da se nadaju da će monografija poslužiti kao poticaj vrednovanju oskoruše.
Slijedi najkraći mogući prikaz sadržaja pisanog teksta po poglavljima.
Uvod. Uvod započinje emotivnim stihovima o oskoruši. Slijedi povijesni prikaz značenja oskoruše u našim krajevima od 1240. godine, veze s ljudima: prezimena i nazivi mjesta, njenom mjestu u književnosti i drugo. K tomu autori ističu da u drugim zemljama oskoruša ima puno veće značenje nego u nas. Veći dio uvodnog teksta odnosi se na pojašnjenje sadržaja materije u pojedinim poglavljima. Ističu da je monografija namijenjena proizvođačima, studentima i svima koji žele više znati o oskoruši.
Botanička pripadnost oskoruše. Autori navode da je oskoruša (Sorbus domestica L.) članica roda Sorbus L. Vrlo su precizno i detaljno naveli podjelu roda Sorbus L. na podrodove i sekcije uz opis glavnih značajki.
Podrijetlo roda Sorbus L. U kratkom tekstu navode kako su se vrste roda Sorbus L. iz jugoistočne Azije širile diljem svijeta, da je jarebika bila rasprostranjena na području Škotske još prije 8500 godina. Na kraju navode 13 vrsta roda Sorbus L. u Hrvatskoj.
Dendrološki opis oskoruše. Dan je klasičan opis vrste i dvije forme, uz isto tako kratke navode ekoloških zahtjeva.
Monumentalna stabla oskoruše u svijetu i u Republici Hrvatskoj. Navedeni su vrlo zanimljivi podaci (opisno i tabelarno) o starim stablima vrlo velikih promjera u nekoliko europskih zemalja, a posebno o dva stabla u Hrvatskoj.
Rasprostranjenost oskoruše u svijetu i u Republici Hrvatskoj. Naveden je opći i glavni areal oskoruše, a posebno njena rasprostranjenost u Hrvatskoj. Autori ističu da u cijelom arealu oskoruša pripada u rijetke vrste i da pojedini autori pišu da ju je potrebno uzgajati, da se oskoruša posljednjih nekoliko desetljeća istražuje i da je problem podignut na međunarodnu razinu.
Povijest uzgoja oskoruše. Ovo je posebno zanimljivo poglavlje. Autori su vrlo pregledno opisali uzgajanje oskoruše u vremenu nekoliko stoljeća prije nove ere do današnjih dana. U davnim vremenima glavni razlog uzgoja bio je uporaba plodova i drugih dijelova u  medicinske i hortikulturne svrhe. Stari autori su davali upute o njenom uzgoju i ekološkim zahtjevima. Slijedi dugi prekid zanimanja za oskorušu sve do renesanse kada se pojavljuju slike i njeni opisi u knjigama. U 18. i 19. stoljeću više autora je ukazivalo na potrebu uzgoja oskoruše. Posebne zasluge za očuvanje oskoruše kao ugrožene vrste pripadaju Ottu Lincku, kojemu su za rad i zasluge u Güglingenu otkrili spomen obilježje i izdali knjigu s njegovim izabranim spisima.
Uporaba oskoruše. Autori su ovo poglavlje podijelili u četiri podpoglavlja. U prvom upućuju kako oskorušu sačuvati u šumama, svojstvima i uporabi drva u prošlosti, te napominju kako bi se moglo koristiti u budućnosti. U drugom, vrlo kratkom podpoglavlju, ističe se ukrasna vrijednost oskoruše. Treće podpoglavlje je vrlo značajno, jer se u njemu govori o uporabi oskorušinih plodova. Detaljno je prikazan kemijski sastav i morfološke značajke, a posebno ljekovitost plodova. U četvrtom se govori o ekološkoj vrijednosti oskoruše.
Ekološki zahtjevi oskoruše. Ovo se poglavlje sastoji od tri podpoglavlja. U prvom su navedeni rezultati istraživanja nadmorskih visina i ekspozicija na kojima raste oskoruša u Republici Slovačkoj, nekim mediteranskim i europskim zemljama. Istaknuto je da u Hrvatskoj stabla oskoruše rastu blizu mora na prosječno malim, a u unutrašnjosti nešto većim nadmorskim visinama, za razliku od europskih zemalja, npr. Španjolskoj gdje dolazi do 1400 m. U drugom

ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 87     <-- 87 -->        PDF

podpoglavlju navedene su biljne zajednice (pretežno bukove i hrastove) za koje je vezana oskoruša. U nekim zemljama najčešće dolazi u vinogradima i voćnjacima. Većinom raste na tlima bogatim vapnom, u aridnim područjima, uglavnom u uvjetima koji odgovaraju uspijevanju vinove loze. Na kraju se daje preporuka za njen uzgoj u našim šumama. Što se tiče klime i tla autori u trećem podpoglavlju ukazuju da je oskoruša termofilna, heliofilna i kalcifilna vrsta koju bi za plodove trebalo uzgajati na umjereno kiselim tlima slabije plodnosti.
Razmnažanje oskoruše. Ovo je vrlo važno i najopširnije poglavlje koje se sastoji od tri podpoglavlja. Na početku autori navode da se oskoruša može razmnažati generativno, vegetativno i izdancima, a i kulturom tkiva. Zatim iznose detaljne podatke stranih autora i proistekle iz vlastitih istraživanja o sakupljanju i čuvanju sjemena, apsolutnoj težini, svojstvima, broju sjemenki u plodu (punih i šturih), odnosu mase ploda i sjemena, o vitalnosti, dormantnosti i kako se savladava, klijavosti, sjetvi i drugim korisnim značajkama. Slijede upute o razmnožavanju oskoruše zelenim reznicama, cijepljenjem i izdancima iz korijena.
Rasadnička proizvodnja sadnica oskoruše. Na početku ovog poglavlja autori upozoravaju na uspjeh rasadničke proizvodnje oskoruše i predlažu osnivanje klonskih sjemenskih plantaža, a čitavu problematiku opisuju u tri podpoglavlja. Ukazuju na sjetvu nestratificiranog i stratificiranog sjemena, način, dubinu i vrijeme sjetve, malčiranje i druge čimbenike. Zatim ukazuju na nedostatak uzgoja sadnica uz potporanj i u polusjeni, te na visinski porast i debljinu vrata korijena s obzirom na uvjete rasta i porijeklo sjemena. Posebno se opisuju prednosti sjetve i uzgoja sadnica u kontejnerima, školovanju i presadnji razvijenih sadnica. U obzir je uzeta i zaštita sadnica te utjecaj mikoriznih gljiva na kakvoću kontejnerskih sadnica, a u svezi s tim dosta su podataka naveli o utjecaju huminskih kiselina i mikroorganizama na kakvoću kontejnerskih sadnica. Pri kraju iznose podatke o preživljavanju sadnica s obzirom na porijeklo i način uzgoja. Konačno navode kako se sadnice oskoruše proizvode cijepljenjem.
Uzgajanje oskoruše. Poglavlje se sastoji od četiri podpoglavlja. U prvom, vrlo kratkom, se sugerira da bi uz postojeće sorte bilo dobro stvarati i domaće. Zatim vrlo opširno pišu o podizanju i njezi mješovitih šumskih plantaža oskoruše (obrada tla, sadnja, korovi, broj sadnica/ha, razmak sadnje, zaštita, popunjavanje, a naročito prorjede). Napominju da je sve veća potražnja za visoko kvalitetnim drvom oskoruše. U cilju proizvodnje plodova oskoruše se sade na većim razmacima, uz potporanj i više sorata istovremeno. Nadalje govore o razlikama proljetne i jesenske sadnje, pripremi tla, gnojenju, načinu sadnje itd. Najčešći uzgojni oblici oskoruše su obična i popravljena piramida (glavna je razlika u broju osnovnih grana krošnje) i oblik vaze. Autori detaljno opisuju način rezidbe krošanja tih uzgojnih oblika, a zatim se osvrću na redovitu rezidbu, na rod, kako se održava

ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 88     <-- 88 -->        PDF

tlo u nasadu i zaštitu voćnjaka od štetnih kukaca i gljiva. Poglavlje završava podacima o rodnosti oskoruše. Navode da oskoruša u uzgoju redovito rađa i da prinosi mogu biti do 18 t/ha.
Berba i čuvanje plodova. Čitatelje se upućuje da se berba obavlja kad plodovi postignu svjetlozelenu do žutozelenu boju. Nakon branja slijedi postupak mediranja, a mogu se i sušiti (na sunci ili u sušari) ili držati u hladnjaku.
Pravci razvoja uzgajanja oskoruše u Republici Hrvatskoj. Daje se poticaj za popularizaciju oskoruše i sugestija da se počne  istraživati sa svih gledišta uzgoja.
Oskoruša u mitovima, legendama, narodnim vjerovanjima, snovima, književnim djelima i filateliji. Naslov ovog poglavlja govori da je oskoruša duboko ukorijenjena u životu čovjeka. Autori iznose prekrasne napise o tome kod raznih naroda koji će oduševiti svakog čitatelja. Svi možemo biti ponosni da su naši slavni književnici pisali o oskoruši. Autori navode 7 pjesama, a isto tako ističu da su i drugi pisali bajkovite priče o oskoruši. Posebno je vrijedno znati da se oskoruša pojavljuje na domaćim i stranim poštanskim markama.
Proizvodi i hrana od oskoruše. Ovo je korisno poglavlje za sve koji se bave kulinarstvom. Autori navode da se jedu sirovi plodovi, da se od njih mogu priređivati razni proizvodi, a od suhih kompoti ili čajevi. Za te svrhe naveli su priličan broj recepata koji će sigurno dobro doći ljubiteljima ukusnog, zdravog jela i napitaka koje mogu prirediti od plodova oskoruše.
ZAKLJUČAK
Monografija Oskoruša: važnost, uporaba i uzgoj po obimu nije velika ali su u njoj navedeni podaci iznad svih očekivanja. Može se reći da vrvi korisnim podacima o izuzetno vrijednoj domaćoj oskoruši. Očito je da je ovo djelo nastalo kao rezultat višegodišnjih istraživanja i detaljnog proučavanja napisa brojnih autora o čemu svjedoči popis literature od 116 djela i 9 mrežnih stranica. Za istaknuti je da je svaki dio opisan sveobuhvatno i što je najvažnije s jasnim povezivanjem svih čimbenika. Upravo to daje posebnu kvalitetu djelu. Vrlo su značajne i mnoge sugestije koje se tiču poziva na istraživanje, uzgoj i korištenje oskoruše, ne samo kao vrijedne voćkarice, nego i kao člana biljnih zajednica. Bez sumnje ova knjiga ima posebnu vrijednost za uzgajivače, biologe, znanstvenike, farmaceute, povjesničare i sve koji se zanimaju za sklad i ljepotu prirode. Upravo takve ili slične poruke uputili su i recenzenti, što se može pročitati na zadnjoj korici knjige. Ovu knjigu preporučam za stjecanje znanja o oskoruši, za učenje povijesti, za uživanje u književnim opisima i svim dobrima koja nam nudi oskoruša.
Autorima upućujem čestitke, zadivljen njihovim djelom.