DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2015 str. 89     <-- 89 -->        PDF

LOVSTVO BJELOVARSKOGA KRAJA OD 1974/75. DO 2010/11. L0VNE GODINE
Josip Knepr
UVOD
Godine 1974. povodom stote godišnjice organiziranog šumarstva ovoga kraja, tiskana je monografija pod naslovom „STO GODINA ŠUMARSTVA BILOGORSKO P ODRAVSKE REGIJE“. U monografiji je opisano i lovstvo na širem području, obuhvaćajući i Podravinu. Tada je šumarstvo bilo organizirano u dvije radne organizacije, u Šumsko gospodarstvo „ Mojica Birta“ u Bjelovaru i Šumsko gospodarstvo Koprivnica, a oba gospodarstva bila su udružena u Združeno šumsko poduzeće sa sjedištem u Bjelovaru. U okviru šumarstva gospodarilo se s velikim površinama državnih (tada zvanih privrednim) lovištima. Što se tiče gospodarenja u lovištima, ulaganjima u lovišta i prihodovanja, ovisilo je o organizacionim promjenama  šumarstva. Aktivnosti su varirale od dobrog do jedva održivog, kako u kojem razdoblju.
U monografiji 1974. godine lovstvo je obrađeno samo opisno, ponajprije s povijesnog gledišta, bez numeričkih podataka o fondovima, uzgoju, odstrjelu, uginuću divljači i slično.
U ovom radu ti podaci će biti prikazani i numerički u tablicama 1. do 9., kako za državna, tako i za zajednička lovišta na području Bjelovarsko bilogorske županije.Valja naglasiti da je za prikupljanje podataka kojim se započelo 2011. godine i obradu tih podataka trebalo više od dvije godine, što je razlog objave podataka s vremenskim odmakom. Podaci prikazani u tablicama odnose se na razdoblje od 1996. do 1997. godine do zaključno 2010 / 11. lovnu godinu, a prikazuju stanje u vlastitim (državnim) i zajedničkim (županijskim) lovištima. U tom periodu od četrnaest godina mijenjale su se osobe koje su brinule o provedbi LGO i vođenju evidencija, pa je iz nekih lovišta bilo poteškoća u pridobivanju traženih podataka.
Kretanja u lovstvu od 1974. do 1996. godine prikazana su opisno, a od 1996. nadalje i numeričkim podacima.
Svi podaci su prikupljeni anketiranjem na tipiziranim obrascima koji su obuhvaćali sve relevantne aktivnosti iz propisanih evidencija koje se vode u svim lovištima. Kao što je vidljivo iz tablica, prikazani su proljetni fondovi za gospodarske vrste divljači (tablica 1.), proljetna brojna stanja ostalih vrsta (tablica 2.), odstrjel gospodarskih vrsta divljači (tablica 3.), odstrjel ostalih vrsta (tablica 4.), unos žive divljači (tablica 5.), divljač uginula u lovištu i stradala na prometnicama (tablica 6.), usporedni pokazatelji (1996 naprama 2010. godina) o površinama, proljetnim brojnim stanjima u lovištu, odstrjelu, uginuću divljači (tablica 7. i 7. nastavak) lovno tehničkim i lovno gospodarskim objektima, broju lovaca i djelatnika u lovstvu (tablica 8.), neke od zaštićenih vrsta faune (tablica 9.).
USTROJSTVO LOVSTVA I GOSPODARENJE LOVIŠTIMA
Od 1974. do 1996. godine u lovištima lovačkih društava nije bilo značajnijih promjena                 u granicama i površinama lovišta. U „privrednim„ lovištima bilo je češćih promjena ovlaštenika prava lova. Prema prikupljenim podacima od 1974. godine do 1994. godine lovačka društva gospodarila su u 35 lovišta, a bila su članice Općinskih lovačkih saveza (Bjelovar, Čazma, Daruvar, Garešnica, Grubišno polje). U tom vremenu malim brojem privrednih lovišta gospodarilo je šumarstvo. Zbog boljeg razumijevanja stanja u tom vremenu, nužno se vratiti malo unazad. Šumsko gospodarstvo je gospodarilo velikim površinama lovišta sve do 1968. godine; lovištima na Bilogori, Psunju, Papuku, Garjevici, a u nizinskim šumama; Zdenački gaj, Česma i Žabljački lug. Godina 1968. bila je odlučujuća za gospodarenje tim lovištima pod upravljanjem šumskog gospodarstva. Lovišta su predana općinama na raspolaganje. Glavni razlog odustajanja od lovišta bile su nerealno prikazane štete od divljači. Stvarne štete bile su daleko manje, ali je pritisak od strane općina, posebice općine Grubišno Polje, da se te nestvarne štete isplate seljacima bio toliko snažan, da se to nije moglo podnijeti.
Nakon toga je dio privrednih lovišta dodijeljen lovačkim društvima, a veći dio raznim lovo zakupnicima. Naime, u to vrijeme pa sve do 1994. godine Skupštine općina imale su ovlasti dodjeljivati lovišta na gospodarenje. Tako je lovištem „Bjelovar“ gospodario „Generalturist“ iz Zagreba do 31. 12. 1978. godine, a potom Šumsko gospodarstvo iz Bjelovara. Lovištem „Garjevica“ (zapadnim dijelom) gospodario je također „Generalturist“ do 30. 06. 1975. godine,