DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 121     <-- 121 -->        PDF

• Martina Pavičić, dipl. ing. najavila je tiskanje  tradicionalnog kalendara s motivima bjelovarskog salona fotografija „Šuma okom šumara“ te pozvala zainteresirane da se jave radi narudžbe.
Nakon sjednice održana je stručna tema: Zaštićene i gospodarske šume Sjevernog Velebita. Primjeri na površinama kojima upravlja Nacionalni park Sjeverni Velebit i kojima gospodare Hrvatske šume d. o. o. UŠP Senj, Šumarija Krasno. Stručnu temu vodio je prof. dr. sc. Boris Hrašovec.
U KRASNU JE HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO ODRŽALO ZAVRŠNU SVEČANOST U POVODU 250 GODINA ŠUMARIJE KRASNO
Vice Ivančević
 
Ovogodišnji program obilježavanja 250 godina hrvatskoga šumarstva obilovao je mnogim manifestacijama, koje su zasigurno pobudile veliki interes u našoj struci i široj javnosti. U tome je aktivno sudjelovalo Hrvatsko šumarsko društvo, a nažalost tek sporadično „Hrvatske šume“. O tim događajima  već je, uostalom, i  detaljno izvještavao „Šumarski list“ na svojim stranicama.  U sklopu održavanja 3. redovite sjednice Upravnog i Nadzornog odbora Hrvatskoga šumarskog društva u Krasnu 17. listopada 2015. održana je i završna svečanost u povodu 250 godina neprekidnog rada Šumarije Krasno.
Tom je prilikom nakon službenog dijela sjednice Hrvatskoga šumarskog društva  započeo   svečani dio ispred glavnog ulaza područne Osnovne škole „prof.  dr. Milan Anić“, našega istaknutog šumarskog znanstvenika i Krasnara. U kratkom programu sudjelovali su učenici i to: Josipa Samaržija, 6. razred sa sastavom o prof. dr. Milanu Aniću, te Ivan Samaržija 5. razred s jednom recitacijom pjesme senjskog pjesnika Jurja Tomaića. Interesantni prigodni sadržaji njihovog nastupa svakako zaslužuju našu pozornost, pa ih donosimo u izvornom obliku. Tako je o životu i djelu prof. dr. Milana Anića učenica Josipa napisala:
„Mi smo učenici ponosni što naša škola nosi ime najpoznatijeg Krasnara, prof. dr. Milana Anića, šumarskog znanstvenika i akademika. Znamo da je ovaj čovjek također pohađao našu školu, odrastao u ovom malom selu, a narodu i domovini dao tako puno. Svojim radom i upornošću dao nam je primjer da i ljudi iz malih sredina mogu uspjeti, jer se uspjeh ne mjeri odrastanjem u velegradu, već je uspjeh biti radišan, marljiv i uporan i svojim rezultatom pokazati svijetu da su i male sredine velike jer rađaju velike ljude. Mi učenici pokušat ćemo barem dijelom slijediti njegov primjer, kako bismo pokazali svijetu da ovdje na Velebitu žive vrijedni i marljivi ljudi, kao što je uostalom bio i naš Milan Anić.“

ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 122     <-- 122 -->        PDF

Učenik Ivan recitirao je pjesmu „U mome kraju“ koja glasi:
 
Zatim je prof. dr. Milan Glavaš položio vijenac ispod biste prof. dr. Milana Anića i  u kratkom izlaganju osvrnuo se  na život i djelo ovog istaknutoga šumarskog znanstvenika i akademika. Njegovim stopama krenulo je do danas 40-tak  Krasnara i manji broj Krasnarki, koji su uspješno završili Šumarski fakultet. Najveći pak domet u znanstvenom radu dosegla su dvojica afirmiranih profesora Šumarskog fakulteta iz Krasna, i to : Milan Glavaš i Joso Vukelić. Potom je glavna svečanost otkrivanja spomen ploče nastavljena ispred Šumarskog muzeja u neposrednoj blizini Osnovne škole. Predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić dipl. ing. šum. otvorio je svečanost, a zatim je kolegica Marina Mamić, dipl. ing. šum. recitirala dvije prigodne pjesme pod naslovom: „Pjesma o Velebitu“ autora Vladimira Nazora i „Oprezno koračaj šumom“ autora poznatoga domaćeg pjesnika Milana Krmpotića, dipl. ing. šum. Interesantno je spomenuti da se ova pjesma Milana Krmpotića nalazi uvećana na zidu na izlazu iz unutrašnjih prostorija Šumarskog muzeja. Nastup kolegice Marine nagrađen je spontanim pljeskom, da bi u nastavku programa dr. sc. Vice Ivančević ukratko izložio najvažnija povijesna i sadašnja saznanja o Šumariji Krasno. Potom je Nikola Devčić, 83-godišnji najstariji radnik Šumarije Krasno otkrio spomen ploču sa sljedećim tekstom: „Zahvaljujemo svim generacijama zaposlenika Šumarije Krasno, koji su  u 250 godina neprekidnog rada (1765-2015) uzornim gospodarenjem sačuvali i poboljšali velebitske prirodne šume, ali i unaprijedili hrvatsko šumarstvo“. Spomen ploču su podigli Hrvatsko šumarsko društvo i Šumarija Krasno.

ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 123     <-- 123 -->        PDF

Ova spomen ploča nalazi se kraj postojeće spomen ploče, koja je podignuta 2000. godine u povodu 235 godina Šumarije Krasno. Postojeća spomen ploča najprije je bila postavljena na zgradi sadašnje šumarije, ali je otvorenjem Šumarskog muzeja 2005. godine premještena na njegovu zgradu. Izborom najstarijeg šumskog radnika Nikole Devčića, željeli smo iskazati posebnu zahvalnost šumskim radnicima na njihovom napornom i teškom radu, čije se zdravstvene posljedice posebice osjećaju u poznim godinama. Tako je Nikola Devčić radio kao šumski radnik punih 40 godina, najprije kao maloljetna osoba zajedno sa svojim ocem, a potom kao samostalni šumski radnik. Prisjeća se naš Nikola ručnih pila, prvih masivnih motornih pila i sadašnjih osjetno lakših s većim tehničkim mogućnostima. Ima vrlo skromnu mirovinu, ali i puno zdravstvenih teškoća od vibracijske bolesti, bolova u kralježnici i koljenima. Nakon otkrivanja spomen ploče, zainteresirani su posjetili Šumarski muzej uz stručnu pratnju domaćina.
U drugom dijelu skupa na programu je bila uvrštena stručna tema o zaštićenim i gospodarskim šumama sjevernog Velebita. Tom prilikom sudionici su na terenu obišli granična područja gospodarskih šuma smreke Šumarije Krasno i susjednih, a danas zaštićenih šuma Nacionalnog parka „Sjeverni Velebit“, koje su do 1999. godine bile u sastavu Šumarije Krasno. Na tom dugom potezu od Ledene drage preko Malog i Velikog Loma do Zavižana, vidljivo je znatno sušenje smreke, posebno unutar NP „Sjeverni Velebit“. O razmjerima šteta u Šumariji Krasno na stajalištu u Velikom Lomu iscrpno je izvijestio Domagoj Devčić, dipl. ing. šum., donedavno dugogodišnji zamjenik upravitelja Šumarije Krasno, a danas upravitelj Šumarije Novi Vinodolski i predsjednik senjskog Ogranka Hrvatskoga šumarskog društva. O veličini nastalih šteta na četinjačama najbolje govori podatak o znatnom udjelu sanitara u ukupnoj redovitoj sječi. Tako je u 23 godine (1992.-2014.) ukupno posječeno 779.806 m³ (33.905 m³ godišnje), a od toga u redovnoj  sječi 477.879 m³ (godišnje 20.777 m³) te u sanitarnoj sječi 301.927 m³ (godišnje 13.127 m³). To znači da udio sanitara u ukupno posječenoj drvnoj masi četinjača iznosi čak 38,72 %, dok udio sanitarne sječe varira u širokom rasponu od najviše 75,39 % (2006. g.) do najmanje 11,00 % (1998. g.). Spomenuta analiza bila bi svakako potpunija da je prikazana po glavnim vrstama četinjača, ponajprije smreke, gdje bi se eventualno mogla ustanoviti korelacija sanitara i populacije velikog smrekovog potkornjaka. Uz navedenu analizu prezentirao je skupne podatke napada velikog smrekovog potkornjaka na tri lokaliteta šuma smreke, i to: g.j. Zavižan, odsjek 14a, Bukovo Bijace (Bevandinica); g.j. Lom, odjel 54, Škrbine drage (Lomska duliba) i g.j. Štirovača, odjel 24, Borovački padeži u razdoblju od 17 godina (1998.-2014.). Tada je sveukupno zabilježeno 337.320 kom ili godišnje 19.842 kom velikoga smrekovog potkornjaka, a od toga na Bevandinici 30 %, Škrbinim dragama 41 % i Borovačkim padežima 29 %.  Broj velikoga smrekovog potkornjaka znatno je oscilirao u odnosu na ukupno stanje od 0,1 % (2001. g.) do 23.6 % (2007. g.). Prema prosječnom godišnjem broju štetnika njegova pojava po mjesecima imala je sljedeći trend: svibanj 19 %, lipanj 18 %, srpanj 36 % i kolovoz 27 %. Osim ovih lokaliteta postavljeno je na području Šumarije Krasno nekoliko desetaka Bakeovih klopki u šumama smreke, a u posljednje vrijeme i u mješovitim šumama bukve i jele s prevladavajućim udjelom jele. U daljnjem izlaganju Domagoj Devčić govorio je o praktičnim  mjerama koje su se provodile kod

ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 124     <-- 124 -->        PDF

sanacije smrekovih šuma na terenu. Potom je prof. dr. Boris Hrašovec, voditelj projekta, govorio o pojavama i suzbijanju velikoga smrekovog potkornjaka, a ing. Ljiljana Tonković, glavna čuvarica prirode NP „Sjeverni Velebit“, o nadzoru, održavanju i iskustvima suzbijanja navedenog štetnika. U vrlo interesantnoj i zanimljivoj raspravi sudjelovali su: prof. dr. Ivica Tikvić, prof. dr. Milan Glavaš i nekolicina kolega, i pritom isticali zakonske prepreke oko provedbe aktivnih mjera zaštite šuma unutar NP „Sjeverni Velebit“, te mogućnosti proširenja aktivne zaštite šuma i na području NP „Sjeverni Velebit“. Ipak, prevladao je prijedlog po kojem bi bilo moguće uspostaviti buffer (tampon zonu) između gospodarskih i zaštićenih šuma, koji bi se mogao primijeniti i prema sadašnjim zakonskim propisima. Na taj način mogle bi se proširiti sve aktivne mjere zaštite šuma na području Šumarije Krasno i na zaštićene šume NP „Sjeverni Velebit“.
Sljedećeg su jutra 18. listopada Oliver Vlainić, dipl. ing. šum., mr. sc. Damir Delač i dr. sc. Vice Ivančević sudjelovali u polusatnoj živoj emisiji „Gackom zajedno“, Hrvatskog radija Otočac te govorili o šumarstvu i drvnoj industriji, a koju je vodila gospođa Ruža Orešković. U njoj je bilo govora o značajnoj ovogodišnjoj obljetnici 250 godina hrvatskoga šumarstva, narednim manifestacijama (170 godina Hrvatskoga šumarskog društva i 140 godina izlaženja „Šumarskog lista“), sadašnjem položaju šumarstva, odnosu prema drvnoj industriji te povijesti Šumarije Krasno. Hrvatski radio Otočac je u ovoj godini u nekoliko navrata izvještavao o šumarstvu ovoga područja, pa mu se ovom prilikom zahvaljujemo, kao i njegovoj direktorici i glavnoj urednici gospođi Ruži Orešković na zalaganju u svrhu   što  boljeg informiranja slušatelja o našem šumarstvu.
U sadašnjim turbulentnim vremenima Hrvatskom šumarskom društvu nije bilo lako realizirati cjelovit bogat ovogodišnji program obilježavanja 250 godina hrvatskoga šumarstva, ali zahvaljujući njihovom radu program je ispunjen na opće zadovoljstvo. Zbog toga zahvaljujemo Hrvatskom šumarskom društvu, njegovom predsjedniku Oliveru Vlainiću i Domagoju Devčiću, predsjedniku senjskog ogranka na izvrsno obavljenoj završnoj svečanosti obilježavanja 250 godina Šumarije Krasno. Svojim punim zalaganjem oko obilježavanja 250 godina hrvatskoga šumarstva, te posebno Šumarije Krasno, Hrvatsko šumarsko društvo još se jednom potvrdilo kao glavni čuvar i promotor bogate tradicijske povijesti svoje struke, koja je duboko ugrađena u temelje prošlog, sadašnjeg, a nadamo se i budućeg razvoja. U tim nastojanjima želimo im i ubuduće još puno uspjeha na dobrobit naše ponosne struke.
(Fotografije: Mandica Dasović i Josip Tomaić)