DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 97 <-- 97 --> PDF |
ŠVICARSKA: ŠUMARSTVO PODREĐENO ŠUMI Igor Anić Sekcija Pro Silva Croatia Hrvatskog šumarskog društva i Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, organizirali su stručnu ekskurziju u Švicarsku u razdoblju od 1.do 4. listopada 2015. godine. Ciljevi ekskurzije bili su upoznati šume i šumarstvo općenito, a posebice švicarske metode gospodarenja jelovo-bukovim šumama. Na ekskurziji je sudjelovalo 47 članova HŠD-a, ponajprije iz ogranaka Delnice, Senj, Gospić, Ogulin i Zagreb. Prijevoz autobusom je osigurao Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Smještaj je organiziran u hotelu Campus Surzee nedaleko grada Luzerna. Općenito o Švicarskoj Švicarska Konfederacija ili Švicarska (njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizra) je savezna država u središnjoj Europi. Confoederatio Helvetica (CH) je latinska inačica službenog naziva države, čime se izbjegava izbor između jednog od četiri službena jezika. Graniči s Njemačkom, Austrijom, Italijom, Lihtenštajnom i Francuskom. Ukupna površina iznosi 41 285 km2. Broj stanovnika iznosi 8,3 milijuna (200 stanovnika/km2), ali je 24 % bez švicarskog državljanstva. Glavni grad je Bern, a ostali veći gradovi su Zürich, Geneve, Luzern, Lausanne i Basel. Švicarsku tvori 26 kantona: Zürich, Bern, Luzern, Uri, Schwyz, Obwalden, Nidwalden, Glarus, Zug, Fribourg, Solothurn, Basel-Stadt, Basel-Landschaft, Schaffhausen, Appenzell Ausserrhoden, Appenzell Innerrhoden, St. Gallen, Graubünden, Aargau, Thurgau, Ticino, Vaud, Valais, Neuchâtel, Geneve i Jura. Svaki od kantona ima vlastiti ustav, skupštinu, vladu i sudove zbog čega se Švicarska smatra jednom od najviše decentraliziranih zemalja na svijetu. Povijesno je svaki kanton bio nezavisna država s vlastitim granicama, vojskom i valutom sve do uspostave sadašnje federalne strukture 1848. godine. Kantoni sami određuju stupanj autonomije svojih općina, tako da taj stupanj varira od kantona do kantona. Veličine kantona također su vrlo raznolike: variraju od 37 do 7 105 km², te od 14 900 do 1,2 milijuna stanovnika. Reljef Švicarske karakterizira pet cjelina: Jura, središnji kolinski dio, predalpski, alpski i južni alpski prostor (Jura, Mittelland, Voralpen, Alpen, Alpensüdseite). U programu naše ekskurzije su bile šume Jure i središnjeg kolinskog prostora. Jura se prostire na sjeverozapadu zemlje, na oko 10 % državnog teritorija. To je vapnenačko područje s krškim formama reljefa, u prosječnom rasponu nadmorskih visina 700 – 800 metara. Središnji kolinski pojas je građen od pješčenjaka i konglomerata koje pokrivaju glacijalni nanosi. Prostire se na oko 30 % teritorija, u prosječnom rasponu nadmorskih visina 500 – 1000 metara. Šume Švicarske Prema trećoj nacionalnoj inventuri šuma (2004. – 2006.) površina šuma Švicarske iznosi 1 278 600 hektara, pa je |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 98 <-- 98 --> PDF |
njezina šumovitost 31 %. Najzastupljenije su gospodarske šume (94 %), a ostalo su zaštitne šume i šume posebne namjene (6 %). Ukupna drvna zaliha švicarskih šuma iznosi 405 milijuna kubičnih metara ili 346 m3/ha. Ako se tome pribroji mrtvo drvo, dolazi se do ukupne količine od 427 milijuna kubičnih metara ili 364 m3/ha. Švicarci ovaj podatak ističu kao jednu od najvećih prosječnih drvnih zaliha u Europi. Od ukupne drvne zalihe 69 % ili 296 mil. m3 tvori crnogorica, a 31 % ili 131 mil. m3 bjelogorica. U omjeru smjese najzastupljenije su vrste obična smreka (45 % ili 192 mil. m3), obična bukva (18 % ili 75 mil. m3) i obična jela (15 % ili 63 mil. m3). Najrašireniji je visoki uzgojni oblik (65 % šuma) u kojemu je kumulirano 78 % ukupne drvne zalihe. Visoki uzgojni oblik čine jednodobne sastojine (829 000 ha), raznodobne sastojine (76 000 ha) i preborne sastojine (105 000 ha). Šume srednjeg uzgojnog oblika rastu na 94 000 ha, a šume niskog uzgojnog oblika na 26 200 ha. Preborne šume se prostiru na 8 % ukupne šumske površine i u njima je kumulirano 8 % ukupne drvne zalihe. Prosječna gustoća prebornih sastojina iznosi 442 stabla/ha, prosječna drvna zaliha je 301 m3/ha, a godišnji volumni prirast 7,0 m3/ha. Godišnji volumni prirast švicarskih šuma iznosi 9,7 milijuna kubičnih metara ili 8,7 m3/ha. Godišnje se pridobiva 7,1 milijuna kubičnih metara. Ako se tomu pribroji i mortalitet kojega su precizni švicarci izračunali u godišnjem iznosu od |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 99 <-- 99 --> PDF |
2,0 miljuna kubičnih metara, dolazi se do ukupnog godišnjeg etata od 9,1 milijuna kubičnih metara (94 % godišnjeg prirasta). Sastojine se u 92 % slučajeva prirodno pomlađuju. Revirni sustav U ime Pro Silva Švicarska dobrodošlicu nam je zaželjela domaćica ekskurzije Anne Hurzeller-de Turckheim, inače tajnica asocijacije Pro Silva Europa. Prvoga dana programa ekskurzije, u prijepodnevnom dijelu, posjetili smo gradić Hirschtal u kantonu Aargau. Susret s našim domaćinima organiziran je u Bieberburgu ili Dabrovoj kući. Riječ je o jedinstvenom drvenom objektu koji svojom arhitekturom podsjeća na dabrovu nastambu, a služi kao dom kulture. Tu su nas pozdravili domaćini: gradonačelnik Hirchtala Peter Stadler, predstavnik kantonalnog šumarskog ureda Erwin Städler i revirnik Urs Gsell. Kolege su nam predstavile šume Kantona Aargau koje se prostiru na 49 tisuća hektara ili 35 % površine Kantona od čega je 78 % u javnom vlasništvu (državne i općinske šume), a 22 % u privatnom vlasništvu. Drvna zaliha šuma iznosi 16,5 milijuna kubičnih metara ili 352 m3/ha od čega je udjel obične bukve 32 %, obične smreke 26 %, a obične jele 14 %. Prosječni godišnji prirast iznosi 572 tisuće kubičnih metara (12,1 m3/ha), a etat oko 500 tisuća kubičnih metara. Šumama se gospodari preborno, a upotrebljava se i švicarski femelschlag. Šumarska djelatnost je organizirana kroz revirni sustav. Površine revira su 200 – 1700 hektara. Poslovi revirnika uključuju aktivnosti s lokalnom zajednicom (šumske škole, stručni izleti, rekreacija, biciklizam, planinarenje, šumski festivali, izrada klupa i stolova od drveta, održavanje objekata u šumi i slično). Zbog intenziteta i raznovrsnosti poslova veće revire dijele do tri revirnika. Domaćini naglašavaju da se u šumarstvu Švicarske ne živi isključivo od prihoda od prodaje drva nego i od prihoda koji se ostvaruju od dobro osmišljenih edukativnih, rekreacijskih i turističkih aktivnosti. Naveli su primjer višednevnog šumskog festivala na kojemu su ostvarili prihod od 700 000 CHF. Prioritet je očuvanje šumskoga tla Posjetili smo revir Holziken, gdje je prezentiran švicarski pristup smanjivanju šteta od sječe, izrade i privlačenja. Istaknuto je kako prvi prioritet gospodarenja šumama treba biti zaštita šumskog tla, a na drugom mjestu je zaštita stabla od oštećenja. Pridržavaju se načela kako su štete minimalne uz visoku gustoću izvanredno održavanih šumskih prometnica (83 m/ha) i uz duljinu privlačenja koja ne prelazi dvije visine stabla. Time je postignuto da mehanizacija praktično ne silazi sa šumske prometnice. Perspektivne grupe pomlatka obilježavaju se vrpcom kako se trupci ne bi privlačili kroz njih. U održavanju šumskih prometnica sudjeluju kantonalna i lokalna vlast, jer prometnice ne služe samo za šumarsku djelatnost, već i za organizaciju spomenutih općekorisnih aktivnosti. Osim toga, kako bi se šumske prometnice dodatno zaštitile od oštećenja, nastoji se privlačenje i izvoz drva obaviti za lijepih vremenskih prilika kada se radi u produljenom radnom vremenu. To se kasnije nadoknadi tijekom kišnih dana. Na kraju prijepodnevnog dijela programa naš domaćin, revirnik Urs Gsell, poslužio je ukusan šumski roštilj, uz pratnju švicarskih rogista. Bio je to fantastičan glazbeni ugođaj, jer se zvuk švicarskih rogova razlijegao šumom i pratio nas čitavo vrijeme obilaska revira Holziken. U popodnevnom dijelu programa posjetili smo švicarsku Juru, u blizini mjesta Grenchen. Naš domaćin je bio revirnik Patrick Mosimann. Kolega je prezentirao način gospodarenja u kompleksu bukovo-jelovih šuma u predjelu Fallern. Riječ je o sastojinama u kojima se gospodarenje obavlja prema načelu trajne šume (Dauerwald) koja se održava pomoću šest-godišnjih ophodnjica te stablimične i |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 100 <-- 100 --> PDF |
grupimične preborne sječe intenziteta 20 – 25 %. Time se pomaže uraštanje pomlatka u srednji sastojinski sloj i intenzivno prirodno pomlađivanje. Kraće ophodnjice omogućuju intenzivnije gospodarenje, jer se šuma nalazi u procesu pretvorbe jednodobne strukture u prebornu. Na kraju dana posjetili smo vidikovac Grenchenberg (1405 m n. m.). Uz zalazak sunca i prekrasan pogled na dolinu i Alpe, naš domaćin je priredio kušanje švicarskog sira i vina. Kao švicarski sat… Drugoga dana ekskurzije naš domaćin je bio Benjamin Suter iz šumarskog ureda Kantona Aargau. U prijepodnevnom dijelu programa, u suradnji s kolegama iz šumarije Brugg, prezentirano nam je gospodarenje u revirima Bruggberg i Habsburg. I u ovom reviru oduševila nas je švicarska preciznost u organizaciji i provedbi šumskih radova te perfekcionizam u održavanju šumskih prometnica. Primjerice, šumarija Brugg ima gustoću šumskih prometnica u iznosu od 80 m/ha. Na održavanje se godišnje ulaže 80 000 CHF. Šume grada Habsburga poharala je 1999. godine oluja Lothar koja je izazvala velike vjetroizvale. Mi smo posjetili lokalitet površine 30 hektara na kojemu sastojina nakon vjetroizvale nije sanirana, već je prepuštena samoregulacijskim procesima. Proglašena je rezervatom i kroz nju je formirana poučna staza. Tako se dobio prvorazredni turistički i edukativni lokalitet. U popodnevnom dijelu programa kolega Suter nas je poveo u kratki obilazak grada Züricha. Bio je to poseban doživljaj, jer smo od domaćina, izvrsnog poznavatelja našeg jezika, doznali mnoge zanimljive informacije o gradu, na čemu smo mu svi zahvalni. Jesmo li što naučili Moglo bi se reći kako tijekom dvodnevnog programa u šumama Švicarske nismo vidjeli ništa što bi nama, hrvatskim šumarima, inače bilo nepoznato. Međutim, ipak se ne možemo oteti dojmu kako su primjeri iz Švicarske bili dobrodošlo podsjećanje na istinski i iskonski suodnos šumara i šume. Evo nekoliko poruka s ove ekskurzije: 1) Šumarstvo Švicarske je podređeno šumi kao prirodnom dobru. Očuvanje strukture, staništa, prirasta i stabilnosti sastojine te prirodno pomlađivanje su temeljni elementi dobrog gospodarenja šumama, sve ostalo je sporedno. 2) Općekorisne funkcije šuma su važan segment gospodarenja šumama. Intenzivno se ulaže u turističku, edukativnu i rekreativnu funkciju šuma iz kojih se ostvaruju značajni prihodi. 3) Među prioritetima gospodarenja šumama svakako je očuvanje šumskoga tla, jer bez dobrog šumskog tla nema ni šumske proizvodnje i u smislu količine, i u smislu kakvoće. 4) Nema dobrog gospodarenja šumom, očuvanja šumskoga tla i stabala od oštećivanja bez guste mreže kvalitetnih šumskih cesta, u čijem održavanju sudjeluju i kantonalna i lokalna zajednica koje te ceste također upotrebljavaju. 5) Gospodarenje šumama je organizirano na revirnom sustavu. Prosječna površina revira je 200 – 1700 hektara, što omogućuje intenzivno gospodarenje i brigu revirnika o svakom stablu. 6) Revirnik živi sa šumom i od šume. Decentralizirani sustav daje mu slobodu, ali i odgovornost u odlučivanju. Revirnik organizira ili je uključen u sve aktivnosti kojima povezuje lokalnu zajednicu sa šumom, što omogućuje ostvarivanje dodatnih prihoda. Oni često nadmašuju prihod od drva. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2015 str. 101 <-- 101 --> PDF |
JESEN U LICI 2015. - XVII IZLOŽBA TRADICIJSKIH PROIZVODA Frane Grospić Prvi vikend u listopadu održana je na gospićkom središnjem trgu trodnevna tradicionalna 17. po redu, izložba Jesen u Lici. Ovogodišnja izložba predstavlja javnosti proizvode više od 270 malih poduzetnika i obiteljskih gospodarstava s područja Ličko-senjske županije, ostalih hrvatskih županija te izlagača iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Mađarske i Vojvodine. Sadržaj je kao i prethodnih godina, uz osjetni napredak u kvaliteti proizvoda i uređenju prostora, što je rezultat poboljšane kvalitete izrade i natjecateljskog pristupa, koji potiče razvoj autohtone proizvodnje i predstavlja značajnu komponentu u iniciranju razvoja ruralnog turizma. Organizatori su Ličko-senjska županija, suorganizator Grad Gospić, a partner Hrvatske šume d.o.o. Manifestacija se provodila pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović. Otvaranje izložbe se odvijalo po uobičajenom protokolu, intonacija državne himne, dobrodošlica ličko-senjskog župana Milana Kolića, pozdravni govori gradonačelnika Grada Gospića Petra Krmpotića i predsjednika Županijske skupštine Darka Milinovića, blagoslov gospićkog župnika mons. Mile Čančara, uz bogat umjetnički program te nastup brojnih folklornih skupina i glazbenih izvođača. Prostor je podijeljen na izlagače rukotvorina, suvenira, mliječnih proizvoda, raznih prehrambenih proizvoda, |