DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Trstenik (3,04), a najmanja na plohi Previž (1,38) (Tablica 2). Najviši Shannon indeks ECM vrsta (H’) zabilježen je na plohi Lesišćina (2,14), a najniži na plohi Kurbino brdo (0,60). Na plohi trošti utvrđen je najveći prosječan broj piknida S. sapinea po iglici (24,46) te najviša prosječna osutost krošanja (44,17 %) (Tablica 2). Na plohama Previž i Lesišćina nije utvrđena prisutnost piknida S. sapinea na iglicama, a ploha Lesišćina imala je i najmanju prosječnu osutost krošanja (6,86 %). Koeficijent korelacije pokazuje slabu i statistički neznačajnu povezanost bogatstva vrsta s brojem piknida S. sapinea na iglici (r = 0,273) (Slika 1), dok s prosječnom osutošću krošanja nema povezanosti (r = 0,100) (Slika 2). Povezanost bogatstva ECM vrsta pokazuje jaku negativnu korelaciju s brojem piknida (r = –0,564) (Slika 3), te vrlo jaku negativnu korelaciju (r = –0,756) s osutošću krošanja (Slika 4). Shannon indeks pokazuje statistički neznačajnu i jako slabu korelaciju s prosječnim brojem piknida (r = 0,241) (Slika 5) te srednje jaku povezanost s osutošću krošanja (r = 0,425) (Slika 6). Shannon indeks ECM vrsta pokazuje jaku negativnu povezanost s brojem piknida (r = –0,511) (Slika 7) te slabu negativnu povezanost s osutošću krošanja (r = –0,325) (Slika 8). Ovaj rad dio je kontinuiranog procesa istraživanja šteta koje pričinjava S. sapinea i nastavak je prijašnjih istraživanja predispozicije crnoga bora na zarazu ovim patogenom u Istri, prilikom kojih je utvrđen utjecaj staništa, stresa i ektomikoriznih gljiva na zarazu. S obzirom na dobivene rezultate, odbacujemo hipotezu da ukupno bogatstvo vrsta može poslužiti kao pouzdan biološki pokazatelj osjetljivosti crnoga bora na zarazu sa S. sapinea i osutosti krošanja zbog vrlo slabe ili nepostojeće veze između promatranih varijabli. Pripadajući Shannon indeks raznolikosti vrlo je slabo povezan s brojem piknida na iglici, pa je stoga također odbačen kako pouzdan indikator zaraze. Shannon indeks ECM vrsta slabo je povezan s osutošću te također ne može poslužiti kao pouzdan pokazatelj zdravstvenoga stanja istraživanih kultura crnoga bora. Nasuprot tomu, bogatstvo ECM vrsta može poslužiti kao dobar pokazatelj prisutnosti piknida i osutosti krošanja. Prema dobivenom regresijskom modelu, u slučaju kada imamo 22 ECM vrste po plohi piknide se ne razvijaju na iglicama crnoga bora, a u slučaju kada imamo 20 ECM vrsta po plohi osutost se smanjuje ispod 10%. Linearni regresijski model pokazuje da ukoliko Shannon indeks za ukupan broj vrsta prelazi 2,4, osutost krošanja raste iznad 25 %, a ukoliko on iznosi iznad 3,0, osutost se može povećati iznad 30 %. Promatrajući linearni regresijski model povezanosti Shannon indeksa ECM vrsta i piknida S. sapinea, možemo zaključiti kako povećanjem vrijednosti indeksa iznad 2,4 piknide izostaju s iglica te isti može poslužiti kako dobar pokazatelj zdravstvenog stanja istraživanih kultura crnoga bora. Na temelju dobivenih rezultata zaključujemo kako je potrebno provesti daljnja istraživanja opisanih odnosa na većem broju ploha i tijekom dužeg razdoblja. Na taj bi način bilo moguće dobiti pouzdanije podatke koji bi mogli poslužiti za razvijanje novih metoda i modela integrirane zaštite šuma u sve izraženijim ekološkim promjenama u staništima crnoga bora. KLJUČNE RIJEČI: Pinus nigra, Sphaeropsis sapinea, osutost krošanja, integrirana zaštita šuma, bogatstvo vrsta, Shannon indeks, ektomikorizne gljive |