DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 27     <-- 27 -->        PDF

(tablica 1) također nije utvrđena statistički značajna razlika F (8, 368) = 1,513; p=0,151. Provedenim ispitivanjem razlika između srednjih vrijednosti stila rukovođenja spram uvjetnih razreda ERI pokazatelja utvrđena je statistički značajna razlika F (4, 368) = 15,580; p=0,000. U uvjetnom razredu zanemarivog tj. niskog mentalnog opterećenja ispitanici su najvišu vrijednost dali postojećem stilu rukovođenja (M=39,75; SD=13,67), dok je u preostalim razredima s izraženijim opterećenjem kvantificirana vrijednost stila rukovođenja bila sve manja (slika 7). Naknadno provedena usporedba pomoću Tukeyevog HSD testa pokazala je da se srednja vrijednost stila rukovođenja unutar uvjetnog razreda 1 (zanemarivo opterećenje) značajno razlikuje od preostala četiri uvjetna razreda (slika 7).
Ispitivanjem utjecaja stila rukovođenja unutar šumarskog poduzeća na vrednovanje hijerarhijskog tipa kulture utvrđeno je sljedeće: ispitanici koji su percipirali snažno autokratski stil rukovođenja u poduzeću (slika 8) vrednovali su hijerarhijski tip kulture najvišom srednjom vrijednošću (M=50,71; SD=18,77), a ispitanici skupine 4 (percipiran snažno demokratski stil) dali su najnižu srednju vrijednost (M=28,88; SD=17,07).
Analizom varijance utvrđena je statistički značajna razlika (p<0,01) kod hijerarhijskog tipa kulture između četiri grupe rukovodećih stilova: F (3, 365)= 9,25; p= 0,01. Naknadno provedena usporedba pomoću Tukeyevog HSD testa pokazala je da se srednje vrijednosti hijerarhijske kulture (slika 8) kod snažno autokratskog (M=50,71; SD=18,77) i općenito autokratskog (M=41,66; SD=18,63) stila rukovođenja značajno razlikuju od srednjih vrijednosti hijerarhijske kulture općenito demokratskog (M=34,08; SD=14,89) i snažno demokratskog (M=28,88; SD=17,07) stila rukovođenja. Navedeno ukazuje da autokratski stil rukovođenja korespondira s dominantnije izraženom hijerarhijskom kulturom u poduzeću. Također, statistički značajna razlika (p<0,05) utvrđena je kod grupnog tipa kulture između četiri grupe rukovodećih stilova: F (3, 365)= 18,88; p= 0,01. Detaljnije ispitivanje pomoću Tukeyevog HSD testa pokazalo je da se srednja vrijednost grupne kulture kod snažno autokratskog (M=10,99; SD=10,32) i općenito autokratskog (M=18,07; SD=12,61) stila rukovođenja značajno razlikuje od srednje vrijednosti hijerarhijske kulture kod općenito demokratskog (M=26,10; SD=15,41) i snažno demokratskog (M=34,67; SD=17,76) stila rukovođenja. Provedena usporedba pokazuje da unutar šumarskog poduzeća demokratski stil rukovođenja snažnije korespondira s grupnim kulturnim tipom.
RASPRAVA I ZAKLJUČCI
DISCUSSION AND CONCLUSION
Koncept vođenja, u djelokrugu menadžmenta, predstavlja kompleksan proces za koji ne postoji jednoobrazni profil idealnog i uspješnog vođenja (Karlić i Hadelan 2011), a shodno navedenome niti idealan stil rukovođenja zaposlenicima i poduzećem u cjelini. Vodstvo poduzeća, zajedno s dominantnom kulturom, utječe na načine organiziranja, vrstu moći koja se koristi, stupanj formalizacije, stupanj decentralizacije, pristup upravljanju ljudskim resursima, normizaciju postupaka i način kontrole (Landekić 2013). Uloga stila rukovođenja u korelaciji s organizacijskom kulturom poduzeća velika je i zbog toga što navedene varijable preko prepoznatljivih simbola, postupaka i temeljnih vrednota radnog kolektiva oblikuju i projiciraju željenu sliku tj. imidž poduzeća prema kupcima, kooperantima i cjelokupnoj javnosti. Postojeći sustav poslovanja i rukovođenja šumarskim poduzećem, a isto tako kroz dugi niz godina razvijana i oblikovana kultura poduzeća, predočeni su kroz konzervativno radno okruženje akumulirano tradicionalnim i hijerarhijski orijentiranim vrijednostima i stavovima (Landekić 2013). Potrebu unapređenja pritom potkrjepljuju rezultati ranije provedenih istraživanja i objavljenih studija, kao i započeti procesi restrukturiranja šumarskog poduzeća (Coillte Consulte 2002, Tipurić i dr. 2009, Šporčić i dr. 2010). Prijašnjim istraživanjem stajališta rukovodećih zaposlenika, kao najznačajniji problemi vezani za unapređenje poslovanja šumarskog poduzeća istaknuti su centralizirano poslovanje, postojeći sustavi vrednovanja rada, podobnost zaposlenika na rukovodećim pozicijama, te neadekvatne kompetencijske vještine (Ranogajec 2002).
Stil rukovođenja ne odnosi se samo na upravljanje ljudima, nego isto tako na planiranje, organiziranje i vrednovanje ostvarenih rezultata. Različiti stilovi rukovođenja odgovaraju različitim situacijama u organizaciji, što rezultira