DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 46     <-- 46 -->        PDF

According to the results of the present study, different hormones and different concentrations have different effects on rooting percentage and morphological characters. Thus, hormones should be selected based on the primary character. For instance, 10 ppm NAA should be preferred when high rooting rate is requested; 100 ppm IAA should be preferred when a big amount of root formation is requested; and 100 ppm GA3 should be preferred when long root is requested.
Acknowledgements
ZAHVALA
This study is funded by the Scientific Research Projects Committee of Kastamonu University with the project number KUBAP-01/2013-45.
REFERENCES
LITERATURA
Alvarez, R., S.J. Nissen, E.G. Sutter, 1989: Relationship between Indole-3-Acetic Acid Levels in Apple (Malus pumila Mill) rootstocRN cultured in vitro and adventitious root formation in the presence of lndole-3-Butyric Acid. Plant Physiol.89:439-443.
Antunes, L.E.C., N.N.J. Chalfun, J.D.Ramos, M. Pasqual, R.D. Veiga, 1996: Influence of different periods of stratification, indolebutyric acid concentration and substrate on rooting of fig cuttings. Ciência e Agrotecnologia. 20(3):307-314.
Chhun, T., S. Taketa, S. Tsurumi, M. Ichii, 2003: The effects of auxin on lateral root initiation and root gravitropism in a lateral rootless mutant Lrt1 of rice (Oryza sativa L.). Plant Growth.Regul.39:161-170.
Demiralay, A., Y. Yalçin-Mendi, Y. Aka-Kaçar,S. Çetiner, 1998: In vitro propagation of Ficuscarica L. var. Bursa Siyahi through meristem culture. ActaHortic.480:165-167.
Fogaça, C.M., A.G. Fett-Neto, 2005: Role of auxin and its modulators in the adventitious rooting of Eucalyptus species differing in recalcitrance. Plant Growth.Regul.45:1-10.
Günver, G., E. Ertan, 1998: A study on the propagation of figs by tissue culture techniques. ActaHortic.480:169-172.
Hartmann, H.T., D.E. Kester, F.T. Davies, R.L. Geneve, 2002: Plant Propagation: Principles and Practices (7th edition). Prentice-Hall, 880p. New Jersey.
Kai, M., L. Zhifen, T. Yan, J. WeiBing, 1997: The green cutting propagation techniques for fig trees. China Fruits.3:32-38.
Küden, A.B., N. Kaska, M. Yilmaz, A. Küden, 1993: Bursa Siyahive 01-IN-10 incirçesitlerindefarkliçelikalmazamanlariileköklendirmeortamlarive IBA uygulamalarininkarsilastirilmasi. Ç.Ü.Z.F. Dergisi. 8(4):181-188.
Kumar, V., A.Radha, S. Kumar Chitta, 1998: In vitro plant regeneration of fig (Ficuscarica L. cv. gular) using apical buds from mature trees. Plant Cell Rep.17:717-720.
Kumlay, A.M., T. Eryiğit, 2011. Growth and development regulators in plants: plant hormones. Iğdır Univ. J. Inst. Sci. & Tech.1 (2):47-56.
Nobre, J., A. Romano,1998: In vitro cloning of Ficuscarica L. adult trees. ActaHortic.480:161-164.
Sevik, H., K. Guney, 2013a: Effects of IAA, IBA, NAA, and GA3 on rooting and morphological features of Melissa officinalis L. stem cuttings. The Scientific World J., Article ID 909507, 5 pages.
Sevik, H., K. Guney, 2013b: Effects of some hormone applications on morphological features of Melissa officinalis L. root cuttings. Soil-Water J. 2(2):16471652.
Stefancic, M., F. Stampar,G. Osterc,2005: Influence of IAA and IBA on root development and quality of Prunus „GiSelA 5” leafy cuttings. Hort. Science. 40(7):2052-2055.
Tekintas, F.E., G. Seferoglu, 1998: Propagation of fig by hardwood cuttings in the field conditions (Ficuscarica L.). ActaHortic.480:119-120.
Zencirkıran, M., 2013: PeyzajBitkileri 1. Nobel AkademikYayın­cılık, 475 s., Ankara.
Sažetak
Tehnike vegetativne proizvodnje od kojih se metoda reznica uvelike koristi u razmnožavanju ukrasnog bilja, imaju ključnu ulogu za očuvanje genetskih izvora biljaka. Mjesto uzimanja reznice na biljci, medij ukorjenjivanja i fitohormon ukorjenjivanja neki su od ključnih čimbenika koji utječu na uspjeh razvoja zakorjenjivanja reznica od stabljike. Primarni cilj ovog istraživanja bio je utvrditi najbolje koncentracije fitohormona i idealni medij zakorjenjivanja za reznice od stabljike vrste Ficus benjamina L. Konvencionalno, najčešća metoda vegetativnog razmnožavanja je zakorjenjivanja pupova u različitim supstratima kao što su perlit, treset, pijesak do izloženosti visoko koncentriranim hormonima zakorjenjivanja (IBA, IAA, NAA, itd.). Ali ta konvencionalna tehnika zahtijeva široka područja u fazi zakorjenjivanja masovne produkcije, sprječava nadzor tijeka zakorjenjivanja i traži visoku količinu materijala koji se koriste kao hormoni i mediji zakorjenjivanja. U ovom istraživanju, ispitana je nova metoda koja bi mogla biti poželjnijom u masovnoj proizvodnji biljaka. Izvršeno je 39 različitih tretiranja i prikazani su njihovi rezultati. Pijesak i perlit korišteni su kao kruti medij zakorjenjivanja. Pupovi su se trajno čuvali u hormonima niske koncentracije nakon rezanja (tekući medij). Na taj način je ispitana njihova sposobnost zakorjenjivanja. Ispitivanja zakorjenjivanja provedena su prije nego su pupovi odnijeti u kruti medij zakorjenjivanja. Kao zaključak, dobiveni su najviši omjeri zakorjenjivanja za 10 ppm NAA (94.43%) te 100 ppm IBA (93.9%) u tekućim medijima. Najveća duljina korijena i prosječna duljina korijena bile su prilično male u tekućim medijima.
KLJUČNE RIJEČI: Fitohormoni, autovegetativno razmnožavanje, auksini, zakorjenjivanje