DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 50     <-- 50 -->        PDF

vrsta koje imaju visoku vezanost za određeni klaster, upotrijebljen je OptimClass metod, pri čemu je korišten parametar 50 (Tichý i dr. 2010.). Veze između klastera i vrijednosti ekoloških indikatora analizirane su ordinacijskom DCA analizom u programu JUICE 7.0 (Tichý 2002.) i programskom okruženju R pomoću paketa Vegan (Oksanen i dr. 2013.), pri čemu su vrijednosti pokrovnosti transformirane korjenovanjem. Prosjeci ekoloških indikatorskih vrijednosti biljnih vrsta izračunati za svaki snimak pasivno su postavljeni na ordinacijski grafikon kao dodatne srednje varijable.
Za utvrđivanje prisutnosti invazivnih vrsta biljaka korišteni su podaci o naturalizaciji vrsta u srednjoj Europi iz tri relevantne „on line” baze podataka: Popis invazivnih vrsta za područje Europe (Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe, European Invasive Alien Species Gateway, http://www.europe-aliens.org/), Crna lista i lista za praćenje Švicarske komisije za očuvanje biljnih vrsta (CPS SKEW Schwarze Liste und Watch-Liste, Invasive gebietsfremde Pflanzen, http://www.cps-skew.ch/) i Globalna baza podataka o invazivnim vrstama (Global Invasive Species Database, http://www.issg.org/database/). Također su korišteni i preliminarni popis invazivnih vrsta u Republici Srbiji (Lazarević i dr. 2012.), kao i liste autora Vrbničanin i dr. (2004.), Kaufman i Kaufman (2007.) i Boršić i dr. (2008.).
REZULTATI
Results
Na području Obrenovačkog Zabrana zabilježene su ukupno 163 biljne vrste. Od ukupnog broja zabilježenih biljnih vrsta, 24 taksona se svrstava u invazivne vrste, što čini 14,72% od ukupne flore Spomenika prirode „Obrenovački Zabran“ (Tablica 1). Među njima je prisutno 6 drvenastih i 18 zeljastih biljnih vrsta.
Od ukupnog broja zabilježenih invazivnih vrsta biljaka, najveći broj pripada porodici Asteraceae (9 vrsta), te porodicama Poaceae i Fabaceae (s po 2 vrste), dok su ostale porodice zastupljene sa po jednom vrstom.
Duž čitavog nasipa evidentirane su vrste Asclepias syriaca L. i A. fruticosa s velikom pokrovnošću i brojnošću. Ove dvije vrste formiraju rub šume ka rijeci Savi, tako da su potisnule gotovo sve druge biljne vrste iz kata žbunja, s tendencijom da potisnu i već sada oskudnu prizemnu floru. Otkos se ne odnosi s površine, a osnov stabljike i korjenov sustav nalaze se ispod noža na kosačici, tako da se same vrste ne uklanjaju u potpunosti operacijom košenja i lako se samoobnavljaju. Osim toga, samo na trim stazi na nasipu zabilježene su i vrste kojima više odgovaraju mezofilna staništa [Bidens frondosus L., Conyza canadensis (L.) Cronquist, Echinochloa crus-galli (L.) Beauv., Sorghum halepense (L.) Pers.]. Vrsta Aster lanceolatus Willd. je s većom pokrovnošću zabilježena na površini u izletištu, gdje se javlja zajedno s vrstom Rubus caesius L. Vrsta Erigeron annuus (L.) Pers. je prisutna na čitavom području urbane šume Obrenovački Zabran, ali s malobrojnim i pojedinačnim individuama. Samo na trim stazi na nasipu zabilježena je vrsta Cichorium intybus L., koja podnosi suhe i osunčane terene. Na trim stazi koja je trasirana kroz šumu, među zabilježenim korovnim vrstama, uočena je izražena prisutnost vrsta R. caesius i Urtica dioica L. Među invazivnim vrstama koje su prisutne na obje istraživane trim staze, svojom pokrovnošću ističe se vrsta Polygonum aviculare L.
Od ukupnog broja zabilježenih biljnih vrsta, 26 (16,14%) su alergene vrste: Agrostis stolonifera L., Alopecurus pratensis L., Amaranthus retroflexus L., Ambrosia artemisiifolia L., Arrenatherum elatius L., Bromus sterilis L., Chenopodium album L., C. intybus, Cynodon dactylon (L.) Pers, Dactylis glomerata L., Festuca arundinacea Schreb., E. crus-galli, Hedera helix L., Hordeum murinum L., Lolium perenne L., Plantago lanceolata L., Plantago major L., Poa pratensis, P. aviculare, P. alba, Rumex obtusifolius L., Setaria viridis (L.) P. Beauv., Sorghum halepense (L.) Pers, Stellaria media (L.) Will., Taraxacum officinale F.H.Wigg i U. dioica. Među prisutnim alergenim vrstama, mnoge su i invazivne. Alergene biljke koje se ističu svojom pokrovnošću su L. perenne, T. officinale, U. dioica i A. artemisiifolia.
Ordinacijska DCA analiza pokazala je da najveći utjecaj na floru i vegetaciju Obrenovačkog Zabrana imaju svjetlost i vlaga (Slika 1). Također, kao značajni čimbenici koji utječu na floru i vegetaciju ispitivanog lokaliteta izdvojili su se i