DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 52     <-- 52 -->        PDF

studijima (Tucović i dr. 2004.a, 2004.b, Radulović i dr. 2008., Porté i dr. 2011., Petrović i dr. 2013.) te je od izuzetne važnosti pratiti i kontrolirati njihovo stanje, kako bi se na vrijeme moglo djelovati.
ZAKLJUČCI
Conclusions
Obrenovački Zabran je jedan od značajnijih lokaliteta u neposrednom savskom priobalju s gledišta očuvanja bioraznolikosti i područne raznolikosti, unapređenja kvalitete životne sredine i očuvanja kulturnih obilježja Beograda i njegove okolice. Obrenovački Zabran sačuvan je u najvećoj mjeri od potrebe za dobivanjem obradivih površina, što je u okruženju gdje su isušivana vodena staništa imala za posljedicu smanjenje bioraznolikosti. Prostor Zabrana je u bioekološkom smislu značajan kao stanište biljnog i životinjskog svijeta i doprinosi očuvanju geološke, biološke i područne raznolikosti.
Svjetlost i temperatura su ekološki čimbenici koji posebno pogoduju razvoju i širenju invazivnih biljaka u Obrenovačkom Zabranu, koje su najizraženije u području nasipa. Zbog toga i zbog izraženog antropogenog utjecaja, tj. velike frekvencije korisnika, invazivne vrste biljaka unešene su i prisutne na području Zabrana. Kako se istraživano područje nalazi pod zaštitom kao spomenik prirode, nedopustivo je daljnje širenje postojećih, ali i unošenje novih alohtonih, a posebno invazivnih vrsta. Samo pažljivo i odgovorno upravljanje prirodnim dobrom omogućit će da se njihov broj održi na postojećoj razini. Daljnje uređenje i unaprjeđenje treba ići isključivo u smjeru očuvanja i zaštite postojeće autohtone flore i vegetacije te obveznog praćenja dinamike i stanja postojećih invazivnih vrsta.
ZAHVALA
Acknowledgment
Ovaj rad realiziran je u okviru projekata „Istraživanje klimatskih promjena na životnu sredinu: praćenje utjecaja, adaptacija i ublažavanje” (43007) i „Ontogenetska karakterizacija filogenije bioraznovrsnosti” (173038) koje financira Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije.
LITERATURA
References
Boršić, I., M. Milović, I. Dujmović, S. Bogdanović, P. Cigić, I. Rešetnik, T. Nikolić, B. Mitić, 2008: Preliminary check-list of invasive alien plant species in Croatia. Nat. Croat. 17 (2): 55–71.
Braun-Blanquet, J., 1964: Pflanzensoziologie. Grundzüge die Vegetationskunde, Springer Verlag, 865 p., Wien-New York.
CPS SKEW: Schwarze Liste und Watch-Liste. Invasive gebietsfremde Pflanzen, http://www.cps-skew.ch/ (posjećeno: kolovoza 2015).
Dawe, R. S., C. M. Green, T. M. MacLeod, J. Ferguson, 1996: Daisy, dandelion and thistle contact allergy in the photosensitivity dermatitis and actinic reticuloid syndrome. Contact Dermatitis 35: 109–110.
Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe. European Invasive Alien Species Gateway, http://www.europe-aliens.org/ (posjećeno: kolovoza 2015).
Di Castri, F., A. J. Hansen, M. Debussche, 1990: Biological Invasions in Europe and the Mediterranean Basin, Kluwer Academic Publishers, 480 p., Dordrecht.
Di Tomaso, J. M., 2004: Weeds that cause dermatitis. Proc. Calif. Weed Sci. Soc. 56: 98–104.
Drake, J., H. A. Mooney, F. Di Castri, R. Groves, F. J. Kruger, M. Rejmánek, M. Williamson, 1989: Biological Invasions: A Global Perspective, John Wiley & Sons, 525 p., Chichester.
Elton, C. S., 1958: The Ecology of Invasions by Animals and Plants, Methuen, 181 p., London.
Global Invasive Species Database, http://www.issg.org/database/ (posjećeno: kolovoza 2015).
Godefroid, S., N. Koedam, 2007: Urban plant species patterns are highly driven by density and function of built-up areas. Landsc. Ecol. 22: 1227–1239.
Hennekens, S., J. Schaminée, 2001: TURBOVEG, a comprehensive data base management system for vegetation data. J. Veg. Sci. 12: 589–591.
Igić, R., (ur.) 2012: Alergijske biljke, Odsjek za biologiju i ekologiju, Sveučilište u Novom Sadu – Prirodoslovno-matematički fakultet, 388 p., Novi Sad.
IUCN, 2011: Another Milestone Towards 2010: Will Europe Win the Battle Against Invasive Species?, http://www.countdown2010.net/article/another-milestone-towards-2010-willeurope-win-the-battle-against-invasive-species (posjećeno: kolovoza 2015).
Janjić, V., Lj. Radivojević, V. Jovanović, 2011: Common ragweed (Ambrosia artemisiifolia L.) – a harmful weed, ruderal and allergenic plant in the territory of Belgrade. Acta biol. iugosl. – ser. G: Acta herb. 20 (2): 57–67.
Jávorka, S., V. Csapody, 1934: Iconographia Florae Hungaricae, Akadémiai Kiadó, 576 p., Budapest.
Josifović, M., L. Stjepanović, M. Kojić, N. Diklić, (ur.) 1970-1986: Flora SR Srbije. 1-9, Srpska akademija znanosti i umjetnosti, Beograd.
Jovanović, M., M. Poljački, N. Mimica-Dukić, P. Boža, Lj. Vujanović, V. Ðuran, S. Stojanović, 2004: Esquiterpene lactone mix patch testing supplemented with dandelion extract in patients with allergic contact dermatitis, atopic dermatitis and non-allergic chronic inflammatory skin diseases. Contact Dermatitis 51 (3): 101–110.
Kaufman, S. R., W. Kaufman, 2007: Invasive Plants: A Guide to Identification, Impacts, and Control of Common North American Species, Stackpole Books, 458 p., Mechanicsburg.
Kojić, M., 1990: Livadske biljke, Naučna knjiga, 248 p., Beograd.
Kowarik, I., 1995: Clonal growth in Ailanthus altissima on a natural site in West Virginia. J. Veg. Sci. 6: 853–856.
Krstić, D., 2011: Stanje šuma Obrenovačkog Zabrana sa aspekta rekreativnog korišćenja, Diplomski rad, Sveučilište u Beogradu – Šumarski fakultet, 45 p., Beograd.
Lakušić, D., 1993: Visokoplaninska flora Kopaonika – ekološko-fitogeografska studija, Magisterij, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Beogradu, 222 p., Beograd.