DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 77     <-- 77 -->        PDF

OBJAVLJENA MONOGRAFIJA HRVATSKOGA ŠUMARSKOG INSTITUTA (1945- 2015)
Milan Glavaš
Hrvatski šumarski institut je povodom obilježavanja 70 godina postojanja objavio Monografiju, uz financijsku pomoć Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Za izdavača navedena je dr. sc. Dijana Vuletić, glavni urednik je dr. sc. Tomislav Dubravac, a tehnički urednik dr. sc. Martina Tijardović, tisak je obavila firma Denona d.o.o. Zagreb. Monografija je opsega 240 stranica, a obogaćena je velikim brojem fotografija. Oko 40 djelatnika Instituta su autori pojedinih dijelova teksta, koji je nakon uvodnih riječi i predgovora raspoređen u devet poglavlja koja se nastavno prikazuju.
U uvodnim riječima prvo nam se obraća Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Vedran Mornar, s uvjerenjem da je Monografija nastala u želji da se izgradi svijest o dugogodišnjoj tradiciji i važnosti šumarske struke. Dalje govori o ciljevima Instituta, međunarodnim i domaćim projektima i njihovom značenju. Nastavno Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina piše o očuvanju šuma, doprinosu šumara za izgradnju cesta kojima su otvorena mnoga područja i ističe da su naše šume među najočuvanijima u Europi. Zatim se osvrće na povijest šumarstva, početak istraživanja, sadašnju strukturu Instituta i Program regionalnog razvoja RH 2014.–2020. godine. Akademik Slavko Matić ističe da je šumarska struka od početaka utemeljena na znanosti i da su naše šume izvorni proizvod hrvatskog šumarstva i jedinstvene u Europi. Ukazuje na povijesni razvoj ustanova i stvaranje stručnjaka. Zatim precizno navodi kako je nastajao sadašnji Hrvatski šumarski institut i koji su mu bili čelni ljudi. Posebno ističe da sadašnji Institut svoje korijene vuče još iz sredine pretprošlog stoljeća kada je utemeljen čitav niz šumarskih organizacija. I posljednji, Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskog šumarskog instituta prof. dr. sc. Jura Čavlović navodi da ovaj Institut pripada skupini pet najstarijih znanstvenih instituta u Hrvatskoj i da se korijeni njegova nastanka mogu tražiti u davnoj prošlosti. Dalje govori o potrebama šumarstva, izgradnji Instituta, financiranju programa i projekata i uvjerenja je u njegovu budućnost.
Predgovor je napisao glavni urednik Monografije dr. sc. Tomislav Dubravac, u kojem navodi kako je ovo djelo rezultat nastojanja da se na jednom mjestu predstave najvažniji tragovi hrvatskoga znanstveno-istraživačkog rada Instituta u povijesnoj vertikali u rasponu od sedam desetljeća, ali istodobno i sadašnje aktivnosti te izazovi koji nas očekuju u neposrednoj budućnosti. Autor navodi kako se Institut prilagođavao povijesnim okolnostima i uvjetima složenih društveno-političkih uređenja, različitim ustrojima šumarstva i sustava financiranja znanstveno-istraživačke djelatnosti uzimajući u obzir zahtjeve novog stoljeća. Vremena i okolnosti su se mijenjale, ali se Institut ne samo održao, nego je uspio istodobno i postupno unaprijediti svoju znanstvenu djelatnost, potencijal i ugled u šumarskoj struci i znanosti, kako u Hrvatskoj, tako i na međunarodnoj razini. Ističe da su objavljene već dvije monografije, a ova je njihov nastavak, te navodi pregled poglavlja u Monografiji. Posebno se osvrće na tragičnu prometnu nesreću 1998. godine i stradale kolege kojima izražava duboku zahvalnost i dužno poštovanje.
Direktori/ravnatelji/osnivači Instituta je poglavlje koje donosi životopise pet bivših direktora/ravnatelja i sadašnje ravnateljice. Za svakog od njih opisani su radni uspjesi u Institutu, hrvatskom šumarstvu i šire, znanstveni opus, članstvo u udrugama, povezanost i doprinos u svjetskim organizacijama, publicistička djelatnost i niz drugih značajnih činjenica.
Povijest razvoja Instituta nam je predočio dr. sc. Joso Gračan od uvoda gdje navodi kako su počela prva znanstvena istraživanja u našem šumarstvu i kako su se stvarale znanstvene ustanove, pa preko razvoja triju znanstvenih ustanova koje su prethodile stvaranju sadašnjeg instituta tijekom tri razdoblja, opisujući svako razdoblje detaljnije, pa sve do razvoja samo Instituta u razdoblju njegovog vođenja Šumarskog instituta sve do 2005. godine. Prikazani su i programi s ciljevima istraživanja od 1976. – 2005. godine, dan je popis projekata i potprojekata i broj zadataka. Istaknuta je važnost uključivanja u međunarodne projekte, kao i pregled izvora financiranja za znanstveno-istraživački rad i kapitalnu opremu od 1995. – 2004. godine. Na kraju ukazuje

ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 78     <-- 78 -->        PDF

na suradnju sa znanstvenim ustanovama i organizacijama u Hrvatskoj i mnogim zemljama svijeta.
Tekst o tipološkim istraživanjima preuzet je iz prethodne Monografije, a autori su mu mr. sc. Anka Krznar i mr. sc. Vlado Krejči dugogodišnji djelatnici Odjela za tipologiju šuma.
Regionalni razvoj Hrvatskog šumarskog instituta od 2004. do 2010. godine prikazuje dr. sc. Miroslav Benko. U uvodnom dijelu objašnjava kako je Institut svojim radom ostvario pretpostavke za istraživanja i suradnju s različitim partnerima u regiji i Europi. Naglašava da su za potrebe intenziviranja znanstvenih istraživanja osnovani istraživački centri u Vinkovcima, Pazinu i Varaždinu. Nadalje iznosi podatke o pojačanoj međunarodnoj aktivnosti hrvatskog šumarstva i njegove znanosti, navodi važne međunarodne sastanke održane u Hrvatskoj, a posebno koje je aktivnosti pokrenuo i vodio Institut (osnivanje regionalnog ureda Europskog šumarskog instituta jugoistočnu Europu, međunarodnog znanstvenog šumarskog časopisa – SEEFOR te sklapanje 13 bilateralnih sporazuma s međunarodnim institucijama).
Institut za budućnost je poglavlje aktualne ravnateljice dr. sc. Dijane Vuletić, u kojemu se prikazuje Misija i Vizija te osnovna objašnjenja i tumačenja osnovnih strateških ciljeva iz Strategije razvoja Hrvatskog šumarskog instituta do 2020. godine. Među njima su povezanost Zavoda, uključivanje u domaće i međunarodne istraživačke prostore, stipendiranje istraživača, nova zapošljavanja i znanstvena usavršavanja. Nadalje se naglašava potreba povećanja broja domaćih i međunarodnih projekata, aktivnija publicistička djelatnost, poticanje inovacijskih aktivnosti i unapređenje kapaciteta za stručne poslove u šumarstvu. Zatim ukazuje na mogućnosti unapređenja financiranja znanstvenoistraživačke djelatnosti i učinkovito korištenje sredstava za unapređenje opremljenosti i obnove laboratorija. Posebno ističe koliko su za Institut značajni međunarodni projekti (FORESTERRA) i ustrojstvo institutskog Zavoda za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe, EFISEE. Na kraju naglašava usklađenost Instituta s nacionalnim i europskim strategijama i da se kreće u ispunjavanju svoje vizije budućnosti. Ovo poglavlje završava prikazom organizacije upravljanja Institutom.
Znanstveni zavodi i odjeli je najopširnije poglavlje u Monografiji. U njemu je opisano 6 zavoda, 3 istraživačka centra i 3 odjela. Autori teksta su znanstvenici koji rade u tim jedinicama, a ukupno je 37 autora. Daje se kratak pregled organizacije, temeljne djelatnosti te najznačajnija istraživanja sa navodima aktualnih domaćih i inozemnih projekata za svaki zavod, istraživački centar i odjel.
Djelatnost Hrvatskoga šumarskog instituta organizirana je u šest znanstvenih zavoda, tri odjela i tri istraživačka centra.
Znanstveni Zavodi:
Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo,
Zavod za ekologiju šuma,
Zavod za uzgajanje šuma,
Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje,
Zavod za uređivanje šuma i šumsku ekonomiku,
Zavod za međunarodnu znanstvenu suradnju jugoistočne Europe – EFISEE.
Istraživački centri:
Pazin – za općekorisne funkcije šuma „Josip Ressel“,
Varaždin – za urbane i privatne šume,
Vinkovci – za nizinske šume.
Odjeli:
Odjel za laboratorijska ispitivanja,
Odjel zajedničkih poslova,
Odjel rasadničke proizvodnje.
U poglavlju Znanstvena i stručna djelatnost (programi, projekti i suradnja) navedeni su nazivi projekata (domaćih i inozemnih) grupirano prema izvorima financiranja u posljednjih 10 godina. Neki su od tih projekata završeni, a drugi u tijeku. Za to desetgodišnje razdoblje navedeni su nazivi 163 projekta. Od aktualnih projekata navode se četiri koje financira Hrvatska zaklada za znanost i četiri koja se financiraju iz Fonda za općekorisne funkcije šuma, a preko Povjerenstva za znanstveno istraživači rad Hrvatskih šuma d.o.o. Također su navedeni i međunarodni projekti koje je Institut vodio i na kojima je sudjelovao, a tri su aktualna. Naglašava se COST akcija TN1401 CAPABAL koju Institut vodi uz sudjelovanje znanstvenika na još 23 različite COST akcije, od čega je 13 aktualnih.
Izdavačka djelatnost. Tekst su napisala 4 autora. U prvom dijelu je riječ o knjižnici Instituta, njenom nastajanju, suradnji s domaćim i inozemnim ustanovama, zbirci, značenju i ulozi. U drugom dijelu govori se o časopisu „Obavijesti“ nastalom 1954. godine, njegovim urednicima i objavljenim člancima te časopisu slijedniku „Radovi“, čiji je prvi broj izašao 1966. godine, a izlazi i danas. Navodi se i međunarodni časopis SEEFOR koji izdaje Institut od 2010. godine. Slijedi popis knjiga, monografija, zbornika sa savjetovanja, sažetaka studija i drugih publikacija u čijem je izdavanju sudjelovao Institut.
Popularizacija znanosti. U ovom dijelu prikazane su najvažnije aktivnosti Instituta na popularizaciji znanosti u posljednjih 10 godina. U tom razdoblju Institut je organizirao samostalno ili u suradnji 10 skupova, uglavnom međunarodnog karaktera. Vrlo značajno mjesto zauzimaju mrežne stanice – Portali: Štetnici HR koji je vezan uz Izvještajno Prognozni Program koji donosi brojne podatke o kukcima i bilježi nagli porast korisnika; Interaktivni prikaz šuma

ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 79     <-- 79 -->        PDF

grada Zagreba donosi mnoštvo podataka i informacija svim građanima grada Zagreba koji su zainteresirani za šume svoga grada; ICP Hr. je vezan uz program motrenja zdravstvenog stanja šuma i donosi podatke o oštećenosti šuma u Hrvatskoj; također je važan i mrežni portal Laboratorija za ispitivanje sjemena koji služi i za izravan kontakt s korisnicima laboratorijskih usluga. Posebno mjesto zauzimaju Dani otvorenih vrata Hrvatskoga šumarskog instituta u približavanju šume djeci, školama i široj javnosti, a to najbolje potvrđuju tisuće dosadašnjih posjetitelja u 5 godina održavanja.
Djelatnici Instituta. U prvom dijelu naveden je popis sadašnjih djelatnika Instituta i njihovi osnovni podaci po Zavodima, Odjelima i Istraživačkim centrima. U drugom dijelu naveden je popis svih dosadašnjih zaposlenika od 1945. – 2015. godine (znanstvenika 160, ostalih 360) i osoba koje su se stručno osposobljavale bez zasnivanja radnog odnosa (40 osoba).
Na kraju se s dubokim uvjerenjem može reći da ova Monografija ima izuzetnu vrijednost, jer daje cjelovit povijesni pregled razvoja šumarske znanosti, prikazuje ljude koji su na tome radili, koji rade i danas, publicističku djelatnost, međunarodnu povezanost i nebrojeno drugih vrijednih podataka, što Hrvatski šumarski institut čini kvalitetnom znanstvenom ustanovom u šumarstvu. Da bi se sve detaljno spoznalo, preporučam ju svim šumarima, a i drugima da je pročitaju. Monografija je obajvljena na službenim stranicama Instituta: www.sumins.hr. Djelatnici Instituta i autori zaslužuju pohvale. Kako su u jednom poglavlju naveli to je Institut za budućnost.
DABROVA PRIČA (Die Bibergeschichte *Beaver,s story)
Milan Glavaš
Pod gornjim naslovom, prošle 2014. godine tiskana je knjiga autora Josipa Horvata Majzeka. Recenzenti knjige su prof. dr. sc. Marijan Grubešić i mr. sc. Gerhard Schwab, a tiskana je na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku. Na njemački jezik ju je prezvela Barbara Martinjak, prof., a na engleski Marija Miščančuk, prof., dok je tiskanje obavilo poduzeće Zrinski d.d. Čakovec. Na početku knjige autor je napisao predgovor, a recenzeti svoje mišljenje o knjizi. Slijedi tekstualni i slikovni dio knjige, a na kraju je Marija Purić Hranjec napisala Osvrt o autoru. Gradivo u knjizi podijeljeno je u zasebne cjeline. Tekstovi su u pojedinim cjelinama relativno kratki, ali obogaćeni brojnim slikama o životnim prostorima i dabru.
U predgovoru autor ukazuje na reintrodukciju dabra u Hrvatsku. Navodi da se proučavanjem dabra na Muri i Dravi bavi od 2005. godine. Naglašava da će čitateljima fotografijama i tekstom pokušati dočarati život dabra prema njegovim opažanjima na terenu i da je redoslijed pisan određenom vrstom dabrove kronologije.
Recenzent prof. dr. sc. Marijan Grubešić u svom osvrtu između ostalog napominje da je autoru, uz vrste koje dobro poznaje i godinama prati, posebnu pozornost privukao dabar. Recenzent je iznio svoje mišljenje o tekstu i slikama u knjizi. Drugi recenzent, mr. sc. Gerhard Schwab iz Bavarske međunarodni je stručnjak za dabrove. On govori o nestanku dabra i povratku u Hrvatsku, iznosi pohvalno mišljenje o knjizi i upozorava da je znanje o dabru nužno