DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2016 str. 83 <-- 83 --> PDF |
ljepotu Gorskog kotara, na lijepe vile Goranke, stanovnike koje su nazvali Gorani i Goranke, „imenom vila, jer su bile jednako lijepe“. Zaključak Ovo što je gospodin Mladen Kušec napisao je neobično, neodoljivo za čitanje i upijanje napisanog. U tekstu nailazimo na ljepote i bogatstvo Gorskog kotara, ljude i njihov način života, a kroz povijesne priče saznajemo mnogo zanimljivih događaja o mitskim bićima. U biti, cijeli tekst upućuje na nužnost ljudske dobrote, čime je autor i raspleo cijelu priču. Neka to bude na znanje svim šumarima, uz preporuku da pročitaju knjigu Goranove priče i da je preporuče svojim prijateljima i znancima. VELIKI RJEČNIK HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA Alojzije Frković Hrvatski se jezik voli znanjem S. Babić Treba se upitati: Što je zapravo rječnik? Rječnik je djelo u kojemu su sakupljene značenjske jedinice nekog jezika (riječi, termini, izrazi) poredani određenim redoslijedom kojim se donosi značenje i ostali podaci o njihovu obliku i uporabi. Decidirani je to odgovor na naš upit koji smo našli u Velikom rječniku hrvatskoga standardnog jezika (krat. VRH), koji je predstavljen na prošlogodišnjem Interliberu na Zagrebačkom Velesajmu i ocijenjen kao „veliki pothvat u hrvatskoj filologiji“. Rječnik je, istakli su članovi Uredništva, namijenjen svima „kojima je stalo do hrvatskoga jezika, onima koji ga žele bolje naučiti te onima koji se pomoću njega svakodnevno izražavaju i služe“. Te potrebe zacijelo nismo ni mi šumari lišeni, jer, uz časne iznimke, lektori nisu zadovoljni našim pismenim uradcima, a da se o izgovorenoj riječi i ne spominje. Jednom riječju, nedostatno smo pismeni. 120 tisuća natuknica otisnutih na 1788 stranica Rječnik je prema riječima dr.sc. Ante Žužula, predsjednika Uprave „Školske knjige“ kao izdavača, opsežno i važno nacionalno djelo u kojemu je sadržan identitet hrvatskoga naroda, a na temelju njega moći će se standardizirati hrvatski jezik u školama, na sveučilištima i sveukupnoj hrvatskoj stručnoj i javnoj uporabi. VRH je „stvaralački uzor u kojemu se ogleda slojevita cjelina hrvatskoga jezika, a kao autorsko djelo Školske knjige, vrhunac je i sukus njezine dugogodišnje i plodne leksikografske produkcije“. Veliki rječnik hrvatskoga standardnog jezika uredila je glavna urednica mr.sc. Ljiljana Jojić sa suradnicima u Stručnoj redakciji i sa suradnicima na obradbi natuknica. Kao recenzenti, uz ostale, bilježe se tri naša akademika: Mislav Ježić, Radoslav Katičić i August Kovaček. VRH obuhvaća preko 120 tisuća natuknica otisnutih na 1788 stranica (težine ravno 4 kg!). Stručno nazivlje nije zanemareno Iako se u Rječniku nalaze opisane riječi koje ulaze u područje jezične uporabe, a strukovno nazivlje uvršteno u mjeri u kojoj je ono dio općeg leksika, ni šumarska znanost ni srodna područja nisu zanemareni. Evo nekoliko primjera iz šumarstva i lovstva koji to potvrđuju: – sastojina 1. vrijednost pojedinih hranjivih sastojina mjerena u kalorijama. 2 (bot.) dio šume koji je jedinstvena cjelina, razlikuje se od ostalih dijelova šume po vrsti drveća, dobi, stadiju razvitka, načinu postanka, uzgojnom obliku i načinu gospodarenja (pomlađivanje sastojine; šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari). – šumarstvo 1. gospodarska djelatnost koja se bavi zaštitom, njegom i uzgojem šuma radi njezina očuvanja, proširenja te gospodarskoga i drugog iskorištavanja (raditi u šumarstvu), 2. znanost koja proučava biološka svojstva šuma, njihovu zaštitu, sadnju, uzgoj te sječu, iskorištavanje i industrijsku preradu drva (studij šumarstva, diplomirati šumarstvo). |